Prema najnovijem izvještaju Nations in Transit 2024 koji je danas objavio Freedom House, sve zemlje zapadnog Balkana ostaju “hibridni ili tranzicioni režimi”, pri čemu se četiri zemlje suočavaju s demokratskim padom, a dvije su u stagnaciji.

Srbija se suočila sa najvećim padom od svih 29 zemalja obuhvaćenih izvještajem, a pad su zabilježile i Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, dok su rezultati za nivo demokratije u Albaniji i Kosovu ostali isti kao i prošle godine.

U izvještaju se navode događaji poput protesta kao reakcija na masovne pucnjave u Srbiji, te da je zbog toga vlada predsjednika Aleksandra Vučića “namjestila” vanredne izbore u decembru. U Sjevernoj Makedoniji korupcija se povećala nakon veta Bugarske na pristupanje te države EU.

U dijelu o Bosni i Hercegovini se ističe da je pad uglavnom zbog rekriminalizacije klevete u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS). Ističe se da je to izazvalo zabrinutost za sigurnost novinara i aktivista civilnog društva.

Za Crnu Goru se navodi da ustavna kriza iz 2022. godine nastavlja da utiče na “nefunkcionalne” općinske vlasti.

Što se tiče hibridnih režima, Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora stavljene su pod termin “ciklični hibridi”.

Objašnjava se da su to režimi koji “osciliraju između različitih rivalskih stranaka, od kojih svaka pokušava da zarobi i oslabi demokratske institucije“, što dovodi do toga da zemlje “rikošetiraju između demokratskih i autokratskih “proboja” bez izgleda da postižu potpunu konsolidaciju u oba smjera”.

Kako prenosi European Western Balkans, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u izvještaju je posebno zabilježen pad u funkcioniranju nezavisnih medija.

– U Bosni i Hercegovini, rekriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska u julu, kao dio niza zakona koji se tiču medija i civilnog društva, izvršila je neprimjeren pritisak na novinare u okruženju koje se već ubrzano pogoršavalo u smislu govora mržnje i fizičke sigurnosti – navodi se u izvještaju.

– Bosna i Hercegovina je još uvijek kategorizirana kao hibridni/prijelazni režim, ali postepeni padovi rezultata su je opasno približili polukonsolidovanom autoritarnom statusu – navodi se u izvještaju.

Objašnjava se da je u ocjeni nacionalnog demokratskog upravljanja BiH pala za 1,5 poena “zbog uporne političke nefunkcionalnosti i zastoja od strane etnonacionalista”.

Srbija je stavljena u kategoriju “autokratskih hibrida”, termin koji se odnosi na one režime u kojima su “ključne institucije, od medija do sudova, prešle nivo politizacije koji se očekuje prema klasičnim definicijama hibridnih režima i sada su efektivno zarobljene od strane vladajućih stranaka i zloupotrebljene za partijsku ili ličnu korist”.

U izvještaju se navodi da je Vučićeva vlada “namještala izbore” i da “koristi javne i privatne medije za napade na opozicione članove, novinare i aktiviste civilnog društva“. Prošlogodišnji razvoj događaja doveo je do smanjenja ocjene demokratije u Srbiji sa 3,79 na 3,61. Ocjena Srbije se pogoršala u oblastima izbornog procesa, nezavisnosti medija, lokalne demokratske uprave i nezavisnosti pravosuđa.

U Sjevernoj Makedoniji je korupcija i dalje glavno pitanje jer stranka bivšeg premijera Nikole Gruevskog, kako se navodi, “nastavlja da ometa rad parlamenta”.

Napominje se da Gruevski i njegovi saradnici nisu privedeni pravdi za zloupotrebe položaja prije 2017. godine, te da je krivični zakon izmijenjen 2023. godine kako bi se smanjile kazne za ova krivična djela. Ova pitanja su dovela do pada ocjene zemlje sa 3,86 na 3,79 zahvaljujući padu u oblastima okvira i nezavisnosti pravosuđa.

U Crnoj Gori je “porazom Mila Đukanovića okončana skoro 30 godina jednopartijske vladavine”. Međutim, kako se navodi u izvještaju, iako je ovo donijelo priliku za dalju demokratizaciju u zemlji, razdor između vlade od prije 2020. godine i mlađih zvaničnika doveo je do “neefikasne uprave, međuinstitucionalnog sukoba i jednogodišnje ustavne krize“. Freedom House je smanjio ocjenu Crne Gore sa 3,79 na 3,75 nakon pada lokalne demokratske uprave.

Kosovo je označeno kao “demokratski hibrid”, što znači da je pokazalo “posvećenost reformama i jačanju demokratskih institucija“. Demokratizujući hibridi su oni režimi koji pokušavaju da se kreću ka demokratizaciji, ali nisu u stanju da ostvare punu demokratiju zbog historije nedemokratskih institucija ili vanjskih faktora.

Od preuzimanja dužnosti 2021. godine, kosovska vlada je uložila napore da ojača vladavinu zakona, a premijer Albin Kurti predvodio je inicijativu za provjeru sudija. Međutim, navodi se da zbog “tvrdog pristupa” premijera Kurtija pregovorima sa Srbijom o normalizaciji i njegove nespremnosti da konsultuje kosovske Srbe, Kosovo još uvijek nije u stanju da postigne punu demokratiju. Nije bilo promjena rezultata za Kosovo 2023. godine.

Prema izvještaju Freedom Housea, stanje demokratije u Albaniji ostaje nepromijenjeno sa ukupnom ocjenom 3,79.

Freedom House je također objavio niz preporuka, te poziva EU da poveća demokratski potencijal u autokratskim režimima. Ove preporuke su uključivale “učiniti rješavanje pitanja vladavine prava strateškim prioritetom unutar EU, biti dosljedan i transparentan u zadržavanju i oslobađanju sredstava EU-a u vezi sa fundamentalnim kršenjima ugovora, te podržati edukaciju birača o preprekama reformama”.

Međutim, Freedom House je također priznao izazove s kojima bi se EU mogla suočiti u narednoj godini, kao što je pobjeda desnice u Evropskom parlamentu nakon izbora. Osim toga, predsjednički izbori u SAD-u mogli bi dovesti do pobjede Donalda Trumpa, koji je nagovijestio da će značajno smanjiti američku pomoć Ukrajini.

Zaključak izvještaja je da se demokratija suočava s prijetnjama širom svijeta, te se navodi da “demokratski lideri moraju obaviti težak posao identificiranja i izbjegavanja grešaka, slijepih tačaka i sredstava koji su omogućili autoritarnim snagama da postignu dobitke u regiji u posljednjih 20 godina“.

Prema izvještaju Nations in Transit 2024, “samo jačanjem njihove posvećenosti demokratskim principima i produbljivanjem solidarnosti sa saveznicima na prvoj liniji može transatlantska zajednica demokratija osigurati da mir i sloboda prevladaju, kako kod kuće, tako i širom svijeta“.

Izvor: N1