Evropske zemlje konstantno zabranjuju propalestinske skupove unatoč pravu na slobodu izražavanja

Mirni protesti protiv Izraela ne mogu se smatrati sigurnosnim problemom, napominje Amnesty International

Evropske zemlje konstantno zabranjuju propalestinske skupove unatoč pravu na slobodu izražavanja
Foto: Ajdin Kamber/ Fotobaza

Evropljani koji žele podići svoj glas u znak solidarnosti s Palestinom na raznim događanjima suočavaju se s preprekama u mnogim zemljama u kojima ograničenja uključuju zabranu propalestinskih slogana, zastava i transparenata.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Švicarska, Njemačka, Češka i Austrija samo su neke od evropskih država koje su uvele stroge mjere protiv ljudi koji žele javno osuditi izraelsku okupaciju Gaze i ubistva više od 12.000 Palestinaca u Gazi, uključujući oko 5.000 djeca.

Brojna udruženja i organizacije koje brinu za ljudska prava, uključujući Amnesty International, kritizirale su stavove evropskih vlasti koje su uvele ova ograničenja, tvrdeći da krše slobodu izražavanja. Amnesty je rekao da se mirni protesti protiv Izraela ne mogu smatrati sigurnosnim problemom.

Prema organizaciji, zabrana propalestinskih demonstracija, uznemiravanje ili pritvaranje onih koji izražavaju svoje stavove o tom pitanju, te upozorenje da stranci koji sudjeluju u takvim aktivnostima mogu biti deportirani nisu u skladu s ljudskim pravima.

Grupa je dalje rekla da su neke zemlje, uključujući Austriju, Češku Republiku i Njemačku, blokirale EU da kolektivno poziva na prekid vatre ili poziva na kršenje međunarodnog humanitarnog prava od strane izraelskih sigurnosnih snaga.

Izrael je pokrenuo nemilosrdne zračne i kopnene napade na Pojas Gaze od prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra. Najmanje 12.000 Palestinaca je ubijeno, uključujući oko 8.300 žena i djece, a više od 30.000 je ozlijeđeno, prema posljednjim podacima palestinskih vlasti.

Anadolija je sakupila neka od ograničenja koja su nametnule evropske zemlje protiv onih koji žele da se njihov glas čuje u znak podrške Palestincima.

VELIKA BRITANIJA

U Britaniji je bilo pokušaja zabrane palestinskih protesta solidarnosti, kojima su svake subote od 14. oktobra prisustvovale stotine hiljada ljudi. Bivša ministrica unutrašnjih poslova Suella Braverman protivila se protestima od samog početka, tvrdeći da oni predstavljaju “podršku terorizmu”.

Rekla je da bi se nošenje palestinske zastave ili uzvikivanje određenih slogana moglo shvatiti kao podrška terorizmu “ovisno o situaciji” i savjetovala policiji da se drži takvog stava u svojim procjenama.

Braverman se posebno osporavala frazu “Palestina će biti slobodna, od rijeke do mora”, za koju je tvrdila da je antisemitska i da želi izbrisati Izrael s karte. Skupove je nazvala i “marševima mržnje” i zatražila da se protest 11. novembra otkaže jer se poklapa s Danom primirja, kojim se obilježava kraj Prvog svjetskog rata.

Isti poziv stigao je od premijera Rishija Sunaka i londonske metropolitanske policije. Sunak je marš na Dan primirja opisao kao “provokaciju i nepoštivanje”. Mimohod je ipak održan i uz zahtjev za Bravermanovom ostavkom. Braverman je u svojoj izjavi nakon protesta rekla: “Ulice Londona su zagađene mržnjom, nasiljem i antisemitizmom.”

Njezine optužbe protiv policije, prema kojoj je “zauzela stranu” jer nisu spriječili proteste, ubrzo su odbačene, ali su ekstremni desničari koje je poticala izašli na ulice 11. novembra, uzrokujući napetosti s policijom.

FRANCUSKA

U Francuskoj su vlasti uvele potpunu zabranu demonstracija podrške Palestini. Odluka je iznesena Državnom vijeću na temelju toga što je protiv slobode izražavanja. Vijeće je presudilo da se “kolektivna zabrana” ne može donijeti za proteste i zatražilo od vlasti da donose odluke “od slučaja do slučaja”.

Od početka demonstracija u znak podrške Palestini, u zemlji je porastao broj ljudi koji su pritvoreni “na temelju antisemitizma”. Vlada je odgovorila organiziranjem proizraelskih protesta na temelju protesta protiv antisemitizma.

Učešće čelnice krajnje desnice Marine Le Pen i njezinih pristaša u ovim protestima održanim u Parizu 12. novembra, na poziv predsjednice parlamenta Yael Braun-Pivet i predsjednika Senata Gerarda Larchera, izazvalo je kontroverze.

ŠVICARSKA

Propalestinski protesti zabranjeni su u švicarskim kantonima Basel i Zürich nakon 7. oktobra, uz obrazloženje da “predstavljaju rizik za policiju, učesnike protesta i one oko njih”.

Visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava kritizirao je zabrane, rekavši da su “nesrazmjerne”. Dok je zabrana u Zürichu ukinuta, u Baselu još nisu održani skupovi.

U Bernu su lokalne vlasti zabranile velike skupove i proteste u periodu od 17. novembra do 24. decembra, navodeći druge aktivnosti predviđene za održavanje u tom periodu, kao i gradski božićni sajam.

Philippe Muller, direktor sigurnosti u kantonu, pozvao je na izbjegavanje propalestinskih skupova, tvrdeći da postoji velika mogućnost nasilja.

NJEMAČKA

U Njemačkoj su u prvim sedmicama izraelskog napada na Gazu zabranjene mnoge propalestinske demonstracije. U Berlinu je studentima zabranjeno nositi palestinske šalove i naljepnice s palestinskim zastavama.

U pokrajini Bavarskoj zabranjen je slogan “Od rijeke do mora” koji se često skandirao na propalestinskim demonstracijama. Do danas je u Njemačkoj zabranjeno 99 demonstracija podrške Palestini.

ČEŠKA

Češko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da će korištenje slogana “Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna”, koji se desetljećima koristi na propalestinskim demonstracijama širom svijeta, biti kažnjivo kao “teroristička propaganda”.

Kaže se da bi svako ko koristi tu frazu mogao biti optužen za “potencijalno podržavanje i poticanje terorizma, poticanje mržnje protiv grupe ljudi ili poricanje, dovođenje u pitanje, odobravanje ili opravdavanje genocida”.

AUSTRIJA I BUGARSKA

U Austriji je isti slogan zabranjen na protestima s obrazloženjem da je “provokativan i isključiv”. Nisu izdate dozvole za održavanje protesta protiv zabrane slogana.

Od 7. oktobra u Bugarskoj su vlasti proglasile Hamas terorističkom organizacijom i zauzele proizraelski stav, a zastupnici su usvojili deklaraciju osude Hamasa i bezuvjetnu podršku Izraelu. Dok je ova balkanska zemlja dopustila proizraelske demonstracije, pokušaji propalestinskih skupova stalno su blokirani.

Iako je u zemlji dopušteno održavanje općih protesta, najavljena je zabrana uz preporuku tužiteljstva da se “ne mogu dopustiti protesti koji izgledaju kao direktna podrška terorističkom Hamasu”. Općina u glavnom gradu Sofiji također je zabranila protest planiran za 23. oktobra iz istog razloga.

Konferenciju za medije predstavnika arapskih i palestinskih udruženja u zemlji 15. novembra bojkotirale su nacionalne novinske organizacije.

BALKAN

Policija na Kosovu zabranila je propalestinski protest planiran uoči kvalifikacijske nogometne utakmice s Izraelom za UEFA Euro 2024. Nakon odluke, ljudi su na društvenim mrežama pozvali na potpuni bojkot prodaje ulaznica za utakmicu.

Provedene su i stroge mjere i zabrana posjedovanja svih vrsta “rasističkih, ksenofobnih, političkih i vjerskih materijala” na i oko stadiona. Bio je to prvi nastup izraelske reprezentacije u inostranstvu od početka sukoba u Pojasu Gaze. Kosovo je dopustilo proizraelskim pristašama da održe skup i zapale svijeće za žrtve sukoba.

U međuvremenu, u okolnim zemljama poput Bosne i Hercegovine i Srbije, hiljade su se slobodno okupile na propalestinskim skupovima kako bi održale mirne demonstracije pod osiguranjem i prisustvom policije.

Izvor: Anadolu Agency

About The Author