napada na medijske profesionalce, posljednjih godina ubijeno je i nekoliko novinara, dok su zaposleni u medijima sve češće izloženi fizičkom, pravnom i online nasilju.
Ovo su neki od razloga zbog kojih je Evropska komisija, s ciljem da poveća sigurnost zaposlenih u medijima, donijela niz preporuka zemljama članicama, koje su se nadovezale na preporuke Vijeća Evrope o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih aktera.
Evropska komisija ukazuje na to da fizički napadi, SLAPP tužbe ili prijetnje na internetu ugrožavaju sigurnost novinara i medijske slobode, te naglašava da je to suprotno vrijednostima koje promovira Evropska unija.
Pandemija koronavirusa otežala je uvjete rada novinara i novinarki, koji su, prema izvještajima Komisije o vladavini prava, prošle i ove godine bili izloženi većem broju napada.
U preporukama Komisija poziva na stvaranje nezavisnih nacionalnih službi za podršku, koje bi uključivale telefonske linije za pomoć, davanje pravnih savjeta, psihološku podršku i skloništa za medijske radnike koji se suočavaju s prijetnjama.
Ove preporuke prvi put su objavljene u okviru Akcionog plana za evropsku demokratiju, koji je dio širih napora Evropske unije da podrži medijske slobode i pluralizam. U okviru tog plana, Komisija za sljedeću godinu najavljuje evropski zakon o slobodi medija, koji bi trebalo da zaštiti nezavisnost medija.
Kako je tokom 2020. godine u EU bilo više od 900 napada na novinare, Evropska komisija predlaže članicama da u procese rješavanja krivičnih djela uključe i evropske vlasti, poput Europola i Eurojusticea.
Savjetuje im se i da podstiču bolju saradnju organa za provođenje zakona i medija, edukaciju zaposlenih u medijima o socijalnoj zaštiti i osiguranja lične zaštite novinarima kojima je sigurnost ugrožena.
Ključno je, prema Evropskoj komisiji, da ne postoji diskriminacija medija, te da svi imaju jednak pristup informacijama, konferencijama za medije i dokumentima državne vlasti.
Gotovo jedan od tri slučaja napada na medijske radnike u EU dogodio se na protestima. Evropska komisija u preporukama navodi mjere kojima bi države osigurale novinarima rad bez ograničenja na takvim događajima.
Zajednički rad s predstavnicima novinara neophodan je, prema preporukama EK, kako bi se donijele odgovarajuće mjere zaštite prilikom izvještavanja s protesta, poput vizuelne identifikacije zaposlenih u medijima.
Digitalna ili online sigurnost je, kako navodi Evropska komisija, postala osnovna briga novinara zbog širenja govora mržnje, dobijanja prijetnji fizičkim napadima, ali i rizika u vezi sa sigurnošću na internetu i nelegalnim nadziranjem.
Relevantna nacionalna tijela trebalo bi, prema savjetima Komisije, da pomognu novinarima kada upute zahtjev za provjeru ugroženosti svojih uređaja ili naloga na internetu.
Prema navodima Evropske komisije, online prijetnje su u porastu u cijeloj EU, a najviše su im izložene žene i pripadnici manjinskih grupa koji rade u medijima. Ove grupe su, kako kažu, posebno osjetljive na prijetnje i napade. Posebno je zabrinjavajuće kada takve napade pokreću političari ili moćne javne ličnosti.
U preporukama se savjetuje državama članicama da podrže inicijative čiji je cilj osnaživanje novinarki, medijskih profesionalaca iz manjinskih grupa i onih koji izvještavaju o pitanjima ravnopravnosti.
Povodom predstavljanja preporuka, Thierry Breton, komesar za unutrašnje tržište, rekao je da s razvojem medijske industrije raste i broj prijetnji upućenih novinarima. On je dodao da medijske slobode i pluralizam čine najvažnije vrijednosti Evropske unije, te da ih zato moraju aktivno braniti.
Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova rekla je da nijedan novinar ne smije umrijeti ili biti povrijeđen zbog obavljanja svog posla. Prema njenim riječima, novinari su neophodni za demokratiju, a pandemija je više nego ikad pokazala njihovu ključnu ulogu.
– Danas tražimo od država članica da preduzmu odlučne mjere kako bi Evropsku uniju učinile sigurnijim mjestom za novinare – naglasila je Jourova i dodala da će Evropska komisija pratiti situaciju i vršiti stalan pritisak na države ako vide da se stvari ne popravljaju.
– U interesu je država članica da urade nešto da zaštite novinare ukoliko žele da im se vjeruje da su istinski demokratske zemlje – zaključila je.
Izvor: Cenzolovka
