Da li su i u kojoj mjeri žene zastupljene u projektima održive energije i očuvanja okoliša i na koji način možemo unaprijediti vidljivost žena u navedenim oblastima?

Žene su uključene u projekte očuvanja životne sredine i nerijetko javno i veoma hrabro zagovaraju zaštitu okoliša i najglasnije su u aktivističkim inicijativama. Problem je što su češće nego muškarci izložene zastrašivanju i prijetnjama kada su uključene u projekte zaštite okoliša, koji su u suprotnosti interesima velikih stranih i domaćih investitora.

Žene su manje zastupljene u projektima razvoja održive energije, jer je to oblast u kojoj su dominantni muškarci, ali iskustvo ukazuje da žene koje se uključe u ove teme imaju znanje, vještine i iskustvo i da jasno artikulišu svoje zahtjeve vezano za održivu i pravednu tranziciju energetskog sektora. Žene trebaju biti više zastupljene u svim segmentima borbe za održivi razvoj jer su hrabrije, upornije, istrajnije i srcem se bore za buduće generacije.

U širem kontekstu, umrežavanje žena predstavlja ključni faktor koji jača našu poziciju i omogućava nam da budemo svjesnije različitih mogućnosti djelovanja. Značajne su platforme UNDP-a kao što je Forum žena za razvoj i njena online Facebook zajednica Liderke za razvoj koje prave mostove i omogućavaju umrežavanje, saradnju, samoorganizaciju i dijeljenje informacija koje su od važnosti a nedostupne su ili fragmentirane u bosanskohercegovačkom društvu. Pored prilike za umrežavanje koju daje liderkama, ova platforma i UNDP-u ujedno omogućava dvosmjernu komunikaciju sa liderkama, ženskim organizacijama i aktivistkinjama o prioritetima i kanališe ih, kada god je moguće, kroz svoje programe. Takođe, važna je Koalicija za rod i klimu podržana od strane UNDP-a u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH i UN Women u okviru globalne inicijative Generacija za ravnopravnost koja pravi sinergije između pitanja roda i okoliša i kreira prostor za dijalog oko ključnih pitanja. Na ovaj način promovišemo kolektivni ženski potencijal i podržavamo međusobnu saradnju u različitim sferama, uključujući podršku ženama u oblastima koje tradicionalno nisu bili namijenjeni ženama, kao što je ulaganje u održiv sektor energije.

Kako vidite vezu između ekonomske održivosti i ekološke održivosti u kontekstu ekonomskog osnaživanja žena? Kako ova dva aspekta mogu koegzistirati?

Žene u BiH nisu izgubile vezu sa tradicijom i prirodom posebno kada govorimo o ženama koje žive u ruralnim sredinama. One štede, recikliraju, popravljaju, poznaju prirodu i njene resurse i kreativne su. Sve to stvara priliku za pretvaranje ideja, znanja i nasljedstva u održive ekonomske modele i u konačnici pokretanje malih biznisa. U tome im treba podrška jer najčešće žene nisu vlasnice nekretnina i teško mogu podići kredit da bi se ohrabrile i osnažile u ekonomskom smislu. Jedan od projekata koji je implementiran u BiH, „Osnaživane žena u ruralnim sredinama“ koji je implementiran uz finansijsku podršku TuWas-Foundation of Gemeinsinn iz Njemačke rezultirao je upoznavanjem žena sa prilikama za osnaživanje, ali su nam ta iskustva pokazala da je njima potrebna podrška države u daljem osnaživanju. One kroz te ekonomske aktivnosti imaju poseban cilj a to je da osiguraju da njihova djeca vide svoju budućnost u BiH.

Upravo žene mogu osnažiti vezu između ekonomske i ekološke održivosti a to možete vidjeti u publikaciji koja pokazuje primjere takvih uspješnih žena. Osnazivanje_zena_-_Brosura.pdf (green-council.org)

Koje su glavne prepreke za postizanje ekonomske održivosti dok se istovremeno pokušava održati okoliš? Kako se te prepreke mogu prevazići?

Osnovna prepreka je nepostojanje razumijevanja da održive čiste tehnologije zahtijevaju više znanja, zalaganja i finansijskog ulaganja od tradicionalnih tehnologija, ali da nam dugoročno donose benefite koji su prvenstveno vezani za bolji kvalitet života, zdravlje ali i dugoročno prave veće uštede i zaradu.

Druga prepreka je ponovo nerazumijevanje da je zaštita okoliša osnov razvoja. Nerijetko predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti te politike promatraju kao nadogradnju, ali činjenica je da zelene politike i zaštita okoliša predstavljaju razvojni osnov. Iz tog razloga usklađivanje politika i implementacija su u zaostatku, a sve inovativne i napredne inicijative i projekti u BiH nemaju dovoljnu podršku države što otežava njihov uspjeh i poslovanje.

Evidentno je da očuvanje okoline i izvora održive energije nije u fokusu vlada u BiH. Na koji način navedene politike negativno utiču na populaciju, a naročito na žene i djelu.

Evidentne su danas brojne posljedice neulaganja u okoliš i čiste tehnologije:

1. Ugrožavanje zdravlja – prva generacija roditelja čija su djeca bolesnija od njih (ogromne su posljedice na zdravlje posebno na zdravlje najranjivijih uključujući trudnice)
2. Odlazak stanovništva posebno mladih – nepostojanje podrške i sigurnosti
3. Odbijanje EU grantova i transparentnog ulaganja i umjesto toga uzimanje komercijalnih kredita koji demotivišu i zaustavljaju razvoj
4. Nepostojanje vizije razvoja i sigurnosti

Možete li podijeliti primere uspješnih inicijativa ili projekata koji su postigli ravnotežu između ekonomske koristi i očuvanja prirode i gdje je tu bila uloga žena?

Mnogo je takvih inicijativa, iako se samo dio takvih inicijativa pokazao održivim.  Pojedine od navedenih inicijativa su upravo vodile, ili osmislile žene.

Navela bih projekat Studentskog paviljona kojeg su osmislile start-up kompanije bSmart i Wool-line Studetnski paviljon – Green Council (green-council.org)

Također bih izdvojila projekat osnaživanja žena i u katalogu u nastavku, možete naći 6 primjera gdje su žene pokrenule uspješne projekte Osnazivanje_zena_-_Brosura.pdf (green-council.org). Bizbook je također jedna snažna i uspješna priča u kojoj žene imaju podršku osnaživanja i  umrežavanja. Zatim furaj.ba je projekat koji je pokrenula žena za promociju naše zemlje Home – Furaj.ba

Šire gledano, bitno je također napomenuti da se Bosna i Hercegovina se suočava sa krizom u ponudi radne snage, a i postoji zabrinjavajuće nisko učešće žena na tržištu rada, koje je niže za 26 posto u odnosu na muškarce. Ova zabrinjavajuća situacija je izražena u jednoj od četiri Mape puta unutar Ženskog foruma za razvoj (WF4D), podržane od strane UNDP-a i Agencije za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini, koja predstavlja inovativnu platformu koja se bavi ključnim pitanjima vezanim za rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini. Također, proces digitalizacije je ključan i Sektor dobre uprave UNDP nastavlja s implementacijom projekta Digitalna transformacija u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini, što je veoma bitno u daljem razvoju tehnika i digitalizaciji zemlje.

Koje su Vaše preporuke za dalje umrežavanje žena u kontekstu unaprjeđenja ekološke održivosti i ekonomskog razvoja?

Moje preporuke su sljedeće:

• Edukacija žena u oblastima unaprjeđenja čistih tehnologija i ekonomskog razvoja kroz interaktivni rad koji će im pomoći da osnaže ideje i ohrabre svoje aktivnosti;
• Stručna podrška sa otvorenim savjetodavnim uslugama koje bi pomogle ženama u momentu kada im treba stručna pomoć
• Jačanje principa solidarnosti, saradnje i umrežavanje žena na svim nivoima
• Mentorstvo gdje bi uspješne žene prenosile svoje znanje i mentorisale druge žene koje tek kreću u razvoj svojih ideja za pokretanje poslova
• Umrežavanje žena u nabavi sirovina, razmjeni informacija, saradnji, prodaji i promociji
• Organizovana prodaja (koja uključuje i organizaciju sajmova) i brendiranje domaćih proizvoda uz promociju istih izvan BiH
• Uvođenje tema cirkularne ekonomije, zaštite okoliša, održivog razvoja i poduzetništva u nastavu u osnovnim i srednjim školama
• Promocija žena poduzetnica kroz sedmične stručne emisije na TV i radijskim kanalima, koje su praćene online vijestima.