DEBATA NA FTV-u: Kako do milion zaposlenih?

IZDVAJAMO

Koplja su se lomila i oko pitanja boraca, cestogradnje te odnosa s Turskom, pa je SDA optužena da održava familijarne, umjesto državničke veze s tom zemljom. Nažalost, u prvoj TV debati u kojoj su se pojavila trojica kandidata koji imaju, prema prognozama, najviše šansi za ulazak u Predsjedništvo BiH, građani su opet imali priliku vidjeti prepucavanja i međusobna optuživanja, bez konkretnih predloženih rješenja.

DEBATA NA FTV-u: Kako do milion zaposlenih?

Predizborna debata bošnjačkih kandidata za članove Predsjedništva BiH, koja je na Federalnoj televiziji okupila Šefika Džaferovića, Denisa Bećirovića i Fahrudina Radončića, nije donijela korisne informacije glasačima. Emisija je iskorištena, najvećim dijelom, za međusobna optuživanja

Neuobičajena situacija desila se prvog oktobra na televizijama koje su dijelom Javnog servisa: FTV-u i BHT-u. Na obje televizije emitovane su predizborne debate, s tim što su gosti – kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka – očekivani u programu i jedne i druge TV kuće. Voditelj emisije na BHT-u je na početku saopćio kako su, uz prisutne kandidate Mirsada Hadžikadića, Senada Šepića (Nezavisni blok) i Amera Jerlagića (SBiH), pozvani i Šefik Džaferović (SDA), Denis Bećirović (SDP) i Fahrudin Radončić (SBB), ali da prvi nije došao jer “nisu svi došli”, da drugi ne odgovara na telefonske pozive, a da treći nije u gradu. Što ne bi bilo previše problematično da trojica “prozvanih” nisu u tom trenutku sjedila u studiju FTV-a, u istoj zgradi u kojoj je smješten i BHT.

Uopštene teme

Na FTV-u – predizborna debata s rečenim kandidatima, dok su tri stolice, za hrvatske kandidate Dragana Čovića, Željka Komšića i Dijanu Zeleniku, ostale prazne. Urednica i voditeljica Edina Šečerović možda i jeste postavljala uopštena pitanja, međutim, ni pravila vođenja predizborne debate nisu joj dozvoljavala uplitanje u tok razgovora, osim da upozori na vrijeme koje je predviđeno za obraćanje nekog od gostiju. U početku je izgledalo da sve protiče u atmosferi u kojoj se kandidati međusobno uvažavaju, te čekaju svoj red na repliku, ali kako je emisija odmicala, animoziteti se nisu mogli sakriti, kao ni već ustaljena praksa prebacivanja odgovornosti na “one druge”. Radončić je na samom početku, u minuti predstavljanja, poručio kako je BiH na “historijskoj raskrsnici”, te da je “zemlja dala 200.000 šehida” pa zaslužuje da u naredne četiri godine bude “dramatično bolje” nego dosad.

Bećirović je prvu minutu iskoristio da iskaže kako je članstvo u EU, jačanje svijesti o državotvornosti, te izgradnja političke stabilnosti ono čemu treba posvetiti pažnju, te govoriti o nadležnostima Predsjedništva BiH, a ne drugim nivoima vlasti. Džaferović je, pak, istaknuo stabilnost, razvoj i integracije, koje su fokus djelovanja SDA i njega kao budućeg člana Predsjedništva BiH. Nije propustio da kaže kako je u protekle četiri godine BiH pokrenuta s tačke zastoja (što je teško vidjeti), te se “to planira intenzivirati sad kad postoje preduvjeti”. “BiH očekuje snažan ekonomski razvoj, EU i NATO put”, kazao je. U minutama koje su uslijedile Džaferović je potcrtao kako ljudi iz BiH odlaze iz dva razloga: “Jer nemaju posla i neće da trpe negativnu retoriku i opstrukcije koje nas ometaju u radu. Mi moramo održati pozitivnu atmosferu. Bilježimo ekonomski rast, a nastavit ćemo zapošljavati. U prethodnom mandatu smo zaposlili više od 70.000 ljudi, a plan nam je da do 2026. u BiH bude zaposleno milion ljudi.”

Bolje pripremljen

Često je tokom emisije djelovalo da su Radončić i Bećirović ujedinjeni u prozivkama na račun Džaferovića i njegove stranke, s tim da se Radončić, koji je bio pripremljen – brojkama, analizama i podacima – nije libio ni da uputi uvrede na račun kandidata iz SDA, pa ga je nazvao “trećerazrednim političarem”. “SDA ima puno boljih političara od Vas. Vas je nametnuo gospodin Izetbegović. Ja to kažem u lice, je li to problem? Koliku ste podršku imali Vi, koliku gospođa, a koliku gospodin Zvizdić?” Džaferović je, uglavnom u defanzivi, uzvraćao Radončiću kako predstavlja lažnu sliku stvarnosti jer je i SBB dio vlasti, što znači da ova stranka treba preuzeti dio odgovornosti za postojeće stanje, te, s druge strane, u više navrata insistirao da mu Bećirović odgovori zašto je SDP glasao za Zakon o prebivalištu, koji je napravio mnogo problema za povratnike. Stalno se vraćao tom pitanju, ne pokušavajući, osim blagim izjavama kako je “bilo propusta”, da se osvrne na greške koje je pravila SDA.

Najkonkretnije je, tokom debate, djelovao Bećirović. “Da bismo zaista privlačili strane investitore, moramo dosta toga promijeniti. Moramo organizirati bh. konzularnu mrežu i posebno se okrenuti konzularnoj diplomatiji. Trenutno, strane investicije učestvuju sa dva posto i to je najmanje na jugoistoku Evrope. Za najobičnije dozvole trebaju mjeseci, a kod susjeda za to treba dva dana. To se mora promijeniti”, rekao je Bećirović i dodao: “U Agenciji za visoko obrazovanje izabrali ste Nikolu Poplašena. Umjesto te agencije željeli ste napraviti agenciju za četničko obrazovanje.”

Nažalost, Džaferović i Radončić su uglavnom pokušavali prebaciti lopticu na teren onog drugog, s tim što je Radončić djelovao sigurnije, ali je s dozom cinizma pristupao dijalogu, dok se Džaferović, kao dugogodišnji parlamentarac, prečesto vraćao unazad, govoreći o zakonima koji su se usvajali (glasovima onih drugih) tokom godina te zašto nisu dobri za bh. građane.

Koplja su se lomila i oko pitanja boraca, cestogradnje te odnosa s Turskom, pa je SDA optužena da održava familijarne, umjesto državničke veze s tom zemljom. Nažalost, u prvoj TV debati u kojoj su se pojavila trojica kandidata koji imaju, prema prognozama, najviše šansi za ulazak u Predsjedništvo BiH, građani su opet imali priliku vidjeti prepucavanja i međusobna optuživanja, bez konkretnih predloženih rješenja.

About The Author