Kategorija: Online mediji

BERLUSCONI NA FILMU: Dolce vita vječitog mladića

Uglješa Vuković | nov 27, 2018

IZDVAJAMO

I šta je onda Sorrentinov Loro? To je ništa drugo do apologija moći. Ili dolce vita možda zaista šarmantnog i vječitog mladića koji zanosno, gotovo donkihotovski, vjeruje da je još mlad. Ali to je promašeno umjetničko djelo očito talentovanog i potentnog autora, i to ponajviše zbog toga što u njemu dominira estetika bez etike. Sorrentino kaže da voli likove koji su veći od života. Te bogate i moćne pojedince kojima zatim traži slabosti. Berlusconiju je pronašao divne i dirljive slabosti, uprkos svim gadostima i nepočinstvima koje on iza sebe ostavlja. Berlusconijev legat su kulturna i ekonomska pustoš, a u Sorrentinovom djelu sve se to minorizuje njegovim zabavnim karakterom. Baš kao u jeftinim komercijalnim TV programima. Filmska biografija slavnog Italijana se ne upušta u hrabrije razotkrivanje stvarnih odnosa moći. Ili još značajnije: ne upušta se u prikazivanje posljedica Berlusconijeve (anti)politike. Na mjestu gdje saznajemo kako živi običan svijet, dok premijer spašava brak ili zavodi jedva punoljetne djevojke, to nam se ukazuje kroz razorni zemljotres (dakle, kroz prirodnu, a ne društvenu nepogodu) iz kojeg on izranja kao plemenito i saosjećajno biće. I to dok starici bez krova nad glavom obećava nove zube, koje joj potom i šalje. Sve sa novim krovom nad glavom.

INTERVJU ANE BRNABIĆ: Ako dovoljno čvrsto zatvorimo oči, svijet možda i nestane

Tomislav Marković | nov 26, 2018

IZDVAJAMO

Jer nije bilo pitanja i teme na kojima Tim Sebastian nije zakopao premijerku, suočavajući je prosto s običnim faktima. Zato se u ovom intervjuu kao na dlanu video smisao čitavog nacionalističkog projekta, izolacije od sveta, zatvaranja u sopstveni brlog, gde važe neka druga pravila u odnosu na ostatak sveta. Premijerkin intervju može da se uporedi samo sa intervjuom koji je u vreme agresije na BiH Peter Maass radio sa Miloševićem. U pitanju je ista vrsta poricanja realnosti, neprobojnosti za stvarnost, potpuno ignorisanje postojanja sveta. Brnabić se pokazala kao dobra učenica svetonazora koji je inaugurisao Milošević, uz malu pomoć svojih mnogobrojnih prijatelja iz SANU, crkve, Udruženja književnika Srbije i sličnih institucija.

HRVATSKA I BiH: Đura će ti oprostiti što te tukao!

Vladimir Matijanić | nov 25, 2018

IZDVAJAMO

A jedina istinska tragedija u ovoj priči je hrvatska patološka opsjednutost Bosnom i Hercegovinom. Ona traje od Franje Tuđmana i njegovih planova o podjeli te države. I ne samo što traje, nego raste, bubri, proždire sve oko sebe, postaje pravi hrvatski politički neoperabilni tumor.

IZ DANA U DAN: Bakir Izetbegović i najpoznatiji komunistički vic

Ozren Kebo | nov 24, 2018

IZDVAJAMO

Bakir Izetbegović ima malo treme dok čita odjavu. Nositelj europskih vrijednosti napravio ozbiljan politički gaf, ko zna koji u nizu: nije došao. Mladen Ivanić standardno inertan. Milorad Dodik se s predstavnicom protokola otimao za mikrofon i vođenje ceremonije. Željko Komšić i Šefik Džaferović uglavnom neprimjetni. Kako god da bilo, počinje najživopisnije razdoblje u povijesti Predsjedništva BiH. Hoćemo li završiti u Evropskoj uniji, kako veseljački obećava naš čovjek iz Banje Luke, ili u novom ratu, kako strahuju pesimisti, ili u nastavku ovog dugotrajnog statusa quo – to je najvažnije pitanje ceremonije. Umalo ne napisasmo – vrijeme će pokazati.

NOVA OFANZIVA ANDREJA PLENKOVIĆA I HRVATSKIH PARLAMENTARACA

Ivo Komšić | nov 23, 2018

IZDVAJAMO

Da li Andrej Plenković sa svojim jurišnicima želi proizvesti veći kaos od ovoga koji su već proizveli? Što je najgore, on s prijetnjom poručuje kako Hrvatska neće stati. Izgleda da on raspolaže s dovoljno „ljudskog materijala“ u tom svom nastojanju. Samo bi se trebao pitati kako će završiti, s odlikovanjem ili ražalovan pred strojem povijesti.

MENTALNO ZDRAVLJE: Krucijalna ispovijest Ede Maajke

Emina Žuna | nov 22, 2018

IZDVAJAMO

U našem domaćem regionalno-medijskom kontekstu, mogli bismo reći da je Edo Maajka jedan od pionira među celebrityjima kada je o riječ o ovome. I on o svojim problemima nije progovorio unutar neke šire medijske akcije osvještavanja ovog pitanja, nego naprosto u talk-showu koji se doticao raznih stvari. Slična akcija kod nas jednostavno još nije moguća jer ne postoji dovoljan broj ljudi, poznatih ili nepoznatih, koji bi otvoreno progovorili o svojim psihičkim problemima. Još je prevelik strah od stigme i izopćavanja od neke tobožnje fiktivne i “zdrave” norme. Zato na kraju Edi Maajki jedan duboki naklon, sa željom da što prije dobije svoje “slavne” nasljednike po ovom pitanju.

FAKE & SPIN: Istina o obračunu u sarajevskom tramvaju

Aleksandar Brezar | nov 21, 2018

IZDVAJAMO

Ono što se provlači kao tema u svim ovim člancima, međutim, ono je o čemu rijetko govorimo. Migranti, koji su u međuvremenu postali zasebna kategorija u vijestima – pa sada imamo osobe i migrante – u bh. i regionalnim medijima koriste se kao agenti straha. Brojne i još uvijek postojeće pretpostavke u medijima o imigrantima i izbjeglicama kao “mladićima nepoznatog porijekla za koje se ne zna jesu li učestvovali u sukobima u matičnim državama” nikada se nisu dokazale, ali su stvorile osnovu za eklatantno izvrtanje činjenica kakvom svjedočimo u ovom primjeru.

ČEKAJUĆI CIK: Rat za popis

Ivo Komšić | nov 17, 2018

IZDVAJAMO

Teritorij na kojem su živjeli naši narodi nije bilo prazno guvno, bezlična livada ili parking-stajalište kraj autoputa. Svaki pedalj naše zemlje bio je nečiji zavičaj, mjesto života, mjesto djedova i pradjedova, mjesto odrastanja, mjesto koje se nosi u srcu i pamćenju. Rijetke su zemlje u kojima je zavičaj dio identiteta njegovih žitelja. U BiH je zavičaj dio nacionalnog identiteta, podjednako kao kultura, religija, jezik, običaji. Zapravo cijela običajnost je vezana za zavičaj, za posebne lokalitete koji su uvijek imali nešto svoje specifično, čak i unutar jednog naroda, što se razlikovalo, uz sve jedinstvo, od sela do sela, od župe do župe.

FAKE & SPIN: Kad gradski odbor imenuje direktora Elektroprivrede

Milanka Kovačević | nov 15, 2018

IZDVAJAMO

Iako bi mu trenutno možda više odgovaralo da ostane na mestu gradonačelnika ukoliko bi za prvog čoveka ERS-a mogao da nametne nekog od bliskih saradnika od poverenja, Luka Petrović je svestan da je tako nešto malo verovatno. Stoga je iskoristio lokalne medije da Banjaluci pošalje suptilnu poruku da Hercegovina ovaj put neće pristati na kadrove iz Krajine zarad interesa stranke ili koalicionih dogovora. Računa da će iz fotelje prvog čoveka ERS-a lako kreirati kadrovska rešenja u gradu. Uostalom, njegov najbliži saradnik i kum Miko Ćurić bi ga menjao u tehničkom mandatu, a veoma je izvestan i kao kandidat u trci za načelnika. Pored oslabljene opozicije, značajnih resursa koje kontrolišu, prvenstveno budžeta ERS-a i grada, kao i stranačke infrastrukture, izbori za načelnika Trebinja bi mogli biti puka formalnost.

ŠTA IZBEGLICA IMA SA ANTIFAŠIZMOM?

Analiziraj.ba | nov 14, 2018

IZDVAJAMO

Da li smo zakoračili u procese koji vode u dobro poznate užase ili nas umiruju glasovi da to još nije to, iako zbog „nepodobne“ religijske i druge pripadnosti, napadnuti ljudi po gradskom prevozu i na ulicama evropskih gradova teško mogu suzbiti strah.

FAKE & SPIN: Bijela kuća protiv CNN-a

Aleksandar Brezar | nov 14, 2018

IZDVAJAMO

Pored krajnje negativne poruke iz države koja se smatra bastionom slobodne misli u svijetu, nešto sasvim drugo treba da brine medijske radnike širom svijeta: pojava tehnologija koje bi se mogle iskoristiti u svrhu stvaranja lažne slike o nekome nisu opasnost samo za javne ličnosti poput političkih predstavnika, već i za novinare i novinarke. Primjer montiranog videa u slučaju Jima Acoste s tehnološkog aspekta poprilično je primitivan, i samim tim jednostavno se od takvih tvrdnji i odbraniti. Eksperte za propagandu i lažne vijesti već neko vrijeme brine pojava deepfakea, tehnologije koja uz pomoć vještačke inteligencije omogućava bilo kome da na osnovu postojećih video snimaka kreira potpuno lažni sadržaj.

NAROD JEDNE STRANKE – STRANKA JEDNOG LICA

Analiziraj.ba | nov 13, 2018

IZDVAJAMO

Bilo je unutar hrvatskog naroda pokušaja da se pluralizira politička scena, pojavljivale su se stranke i to isključivo s nacionalnim predznakom jer drugačije pogotovo ne bi imali nikakvih izgleda, ali zahvaljujući moći stožerne stranke koju podržava i većina ljudi iz Crkve, Hrvati su bili i ostali isključivo hadezeovski narod. Pojačano iseljavanje bosansko-hercegovačkih Hrvata posljednjih godina i rapidno smanjivanje njihovog broja vjerojatno će dodatno učvrstiti to etničko jedinstvo pod plaštem jedne stranke. Kad bi bosansko-hercegovački Hrvati ozbiljnije promislili o svojoj političkoj sudbini u Bosni i Hercegovini, onda bi se morali oslobađati hadezeovskog političkog sektašenja jer na taj način neće moći zaštiti interese do kojih im je kao kolektivitetu stalo.

FLUIDNE NACIONALNOSTI I POLITIČKI INTEGRITET

Ernad Osmić | nov 10, 2018

IZDVAJAMO

Slično se dešava i u Federaciji BiH između SDA, SDP-a i DF-a. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović poziva na formiranje široke koalicije, te naglašava da je SDA spremna surađivati sa svima onima koji će raditi u korist BiH, te je pozvao na „nacionalno i ideološko pomirenje“. Izetbegoviću i SDA-u nedostaje glasova za formiranje vlasti, pa se moraju osloniti na formiranje vlasti s onima koji imaju dijametralne filozofije i ideologije. Takvo nešto, naravno, nije iznenađenje. Koalicije između suprotno orijentiranih stranaka zarad formiranja vlast nisu novost. Ono se veoma lahko može desiti ukoliko se vodimo prošlim iskustvom i koalicijama SDP-a i SDA ili nedavnim koalicijskim fijaskom SBB–SDA.

MILOST RADE KONČARA

Dragan Bursać | nov 10, 2018

IZDVAJAMO

Jer, prizvano ustaštvo kao saveznik u Domovinskom ratu i vezivanje Srba kao ekskluzivnih nositelja one “druge ideje”, ideje tzv. partizanije, e takav modus operandi iz devedesetih došao je na naplatu. A naplata u svjetlu totalitarizma, orbanizacije istoka i juga Evrope, uopšte nije bolna. Dapače.

UBIJANJE U POJAM: Kratka istorija autošovinizma

Tomislav Marković | nov 9, 2018

IZDVAJAMO

Kad bi pobornici termina autošovinizam bili dosledni, kad bi svoju misao razvili do kraja, morali bi da izbrišu najbolji deo istorije ljudskog duha. Što im u određenim istorijskim okolnostima ne bi ni palo teško. Soldateska koja je njihove patriotske zamisli onomad sprovodila u delo, pored ubijanja ljudi, uništavala je i kulturne spomenike i spalila sarajevsku Vijećnicu.