Kategorija: Naslovnica

JEDNA SEDMICA U ŽIVOTU ŠEŠELJEVIH RADIKALA

IZDVAJAMO

Vojislav Šešelj i njegovi radikali imali su vrlo produktivnu radnu nedelju. Odmah po izricanju presude, Šešelj je izjavio da se intenzivno priprema da ponovi ratne zločine i najavio da će početi od predsednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova i predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka. Potom je prilikom prvog pojavljivanja u Narodnoj skupštini zapretio da će svakom ko mu kaže da je ratni zločinac – “razbiti njušku”.

Read More

FAKE & SPIN: Nije Hooters, nego Hootters; nije šija, nego vrat

IZDVAJAMO

Dnevnik je 12. aprila objavio vijest “Željezničar suspendirao igrača Hrvata do kraja sezone”, i već u samom naslovu implicirao da je sarajevski klub – dakle, u kontekstu onih na čiju se etnonacionalnu svijest apelira ovakvim naslovom, bošnjački – suspendovao igrača druge nacionalnosti upravo na osnovu njegovog etniciteta. Tačna informacija jeste da je FK Željezničar suspendovao ne jednog, već dvojicu igrača, Asima Zeca i Ivana Crnova, i to zbog “neprofesionalnog ponašanja i ponašanja nedoličnog igraču FK Željezničar”. Tako, bez ulaženja u nepotrebno brojanje krvnih zrnaca i bacanje graha o nečijoj etnonacionalnoj pripadnosti na osnovu imena i prezimena, postaje jasno da naslov itekako krivi sliku o ovoj priči. Na kraju krajeva, sve ovo je svakako naveo opet neimenovani autor teksta na portalu Dnevnik (što se može vidjeti iz cacheiranog članka, jer je originalni tekst opet obrisan bez daljnjeg pojašnjenja ili ispravki krivih navoda).

Read More

DOM NARODA, INSTITUCIJA ZA ZAŠTITU PARTIJSKIH INTERESA

IZDVAJAMO

Naime, delegati koji se protive navedenim izmjenama Izbornog zakona, odnosno stranke iz kojih dolaze, u zbiru glasova koje su dobili od građana predstavljaju političku manjinu. Međutim, zbog ogromnih nadležnosti koje Dom naroda posjeduje, ovakav prijedlog, ali i bilo koji drugi, koji se doista čini kao opravdan, vrlo je lako oboriti.

Read More

UBIŠE ME PREJAKI STATUSI

IZDVAJAMO

U nemogućnosti da dođem u elektronske i printane medije, društvene mreže sam koristio kao medij uz pomoć kojeg će moji stavovi, razmišljanja i ideje doći do što više ljudi i bio sam u tome relativno uspješan. Kada na Facebook profilu imate 5.000 prijatelja, a na fan pageu preko 16.000 fanova i skoro isto toliko pratilaca, to nije nešto što se može zanemariti. Dodamo li tome i preko 16.000 pratilaca na Twitteru, to je preko 50.000 ljudi koji čitaju, gledaju i slušaju ono što govorim.

Read More

FTV I BHT1: Gdje je nestala opozicija na Federalnoj?

PLUS SEDMICE

FTV
Fascinira lakoća kojom Zerina Ćosić Vrabac osvjetljava različite teme približavajući ih gledateljima na razgovjetan i lako razumljiv način (nedjelja, prilog o studentskim razmjenama).
BHT1
Tematski pristup sirijskoj krizi i SDP-ovom izbornom programu. Iscrpno i višestrano.

MINUS SEDMICE

FTV
Tehničke poteškoće koje su zasjenile sav ostali sadržaj.
BHT1
Iako je ovo bila sedmica u kojoj je BHT1 popravio mnogo stvari, i dalje, naprimjer, nedostaju slobodniji politički prilozi koji bi oštrije propitivali političke odnose.

Read More

KAKO JE JURIJ GAGARIN OSTAO BEZ GLAVE?

IZDVAJAMO

Spomenik je u novobeogradskoj ulici koja nosi ime Jurija Gagarina postavila Karić fondacija, za šta su dobili odobrenje od Skupštine grada Beograda. Međutim, ispostavilo se da je spomenik podignut bez saglasnosti nadležnih institucija: Sekretarijata za urbanizam, Zavoda za zaštitu spomenika i Ministarstva kulture.

Read More

RTRS I BNTV: Konstitutivnost mostarskih Srba

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj, jer sama činjenica da prilozi koji su se bavili društvenim temama, i to sa zaostatkom u odnosu na druge medije u RS-u, sami po sebi nisu vrijedni da ih izdvojimo za ovu rubriku.
BNTV
Tema novinarke Mirjane Minić koja je ukazala na još jedan neslavan rekord BiH, ovog puta po broju političkih stranaka u odnosu na broj stanovnika. Sugovornici, politolozi i ekonomisti, ali i anketa s građanima, ukazali su da čak 154 registrovane partije nisu našoj zemlji donijele više demokratije, odnosno da se politika doživljava kao unosan posao bez ikakve odgovornosti prema javnosti.

Minus nedjelje

RTRS
Šta jeste, a šta nije skandalozna izjava bh. političara po standardima uredništva RTRS-a, bez sumnje smatramo zanimljivim pitanjem. Dakle, kada predsjednik RS-a Milorad Dodik u Trebinju pred građanima izjavi da “jednog dana Drina neće dijeliti srpski narod”, tom rečenicom prezenterka Dnevnika i najavljuje prilog o događaju.

Kada član državnog predsjedništva i lider SDA Bakir Izetbegović kaže da namjenska industrija u Federaciji BiH proizvodi oružje za izvoz, ali i za “ne daj bože”, onda je to, ističu novinari RTRS-a, skandalozno.

U mediju koji bi poštovao državu u kojoj djeluje jednako kao i prijetnje oružjem, tako bi i javno izražavanje separatističkih težnji bilo kvalifikovano kao skandalozno. Tako bi to trebalo, ali RTRS je RTRS.
BNTV
Šta je poruka koja se javnosti upućuje kada se udarne minute dnevnika posvete pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Vojislavu Šešelju? Istina i pomirenje bez sumnje nisu, jer zločini za koje je osuđen ostali su u drugom planu. Fokus izvještaja su Šešeljove i izjave pojedinih beogradskih advokata koji presudu odbacuju kao pravno neutemeljenu i podsjećanje na njegovo ismijavanje rada Tribunala u Haagu.

Read More

DEŠAVANJA U SIRIJI ZAOBIŠLA DOMAĆE ZVANIČNIKE

IZDVAJAMO

Od bosanskohercegovačkih političara povodom ovog pitanja nije se oglasio skoro niko, osim Mladena Bosića koji je u obraćanju na sjednici SEECP-a, u svojstvu predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kazao da je Sirija primjer koliko je opasno polarizovati svijet. Zanimljivo je da svoj stav o dešavanjima u Siriji nije iznio predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji slovi kao “proruski” čovjek, a intervenciju zapadnih saveznika u Siriji, da li zbog dobrih odnosa sa ruskom ambasadom u BiH ili ne, nije komentarisao ni lider HDZ-a Dragan Čović. Nijemi u pogledu stava ostali su i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i državni premijer Denis Zvizdić, premda se očekivalo da shodno iskustvima iz prošlosti, kada je NATO alijansa 1995. godine intervenisala, neutrališući položaje Vojske Republike Srpske, ali i s obzirom na stratešku opredijeljenost za članstvo u NATO-u, poput kosovskog premijera, izraze podršku intervenciji.

Read More

BUDUĆNOST KOJA NAM SE KEZI: Šta nas čeka u narednih deset godina?

IZDVAJAMO

Period od prije deset godina u BiH nije bio bitno drugačiji u odnosu na danas, iako te 2008. godine još nije bilo pametnih telefona, Netflixa i 5G interneta. Članove predsjedništva su činili Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić, a političko-ekonomska situacija je bila manje-više identična. I tada je cilj BiH predstavljalo priključenje u EU, i specijalni predstavnici su i tada kao i danas predviđali: BiH će za 10 godina biti punopravna članica EU ili blizu tog cilja. Kao što smo vidjeli, u tom periodu se predviđa raspad (ili makar destabilizacija) te iste EU pa je veoma vjerovatno da se to desi prije nego što se BiH uopće pridruži. U svakom slučaju, predstoji nam svijetla budućnost, s nanobotovima ili bez.

Read More

DA LI JE RATNIM ZLOČINCIMA MJESTO U PARLAMENTU?

IZDVAJAMO

Birači koji su glasali za Šešelja zapravo su glasali za njegov ratni program, pa bi se moglo reći da je on postao narodni poslanik baš zato što je ratni zločinac. Sve i da Šešelju oduzmu mandat, i dalje će postojati veliki broj građana koji žele da ih u parlamentu predstavlja ratni zločinac.   

Read More

POLITIČKE EMISIJE NA PROLJETNOM RASPUSTU

IZDVAJAMO

Političke emisije RTRS-a i FTV-a su se držale tema u vezi s predizbornim kampanjama, koje su u punom jeku. Naravno, način na koji su izvještavali više govori o medijima nego o samim temama. RTRS je vješto iskoristio medijski vakuum i nametnuo svoj narativ o sastanku regionalnih lidera u Mostaru, dok je FTV pokušala definirati Dragana Mektića i njegove političke ambicije.

Read More

DA LI JE POVEĆANJE BORAČKIH NAKNADA RACIONALNO?

IZDVAJAMO

Povećanje od 1,5 posto na prvi pogled ne izgleda naročito značajno. Međutim, ako uzmemo u obzir da se radi o povećanju od 1,5 posto u odnosu na 570 miliona KM, ipak dolazimo do značajnog iznosa, pa se s tim u vezi mora postaviti pitanje koliko je uopće novo povećanje racionalno, s obzirom na ranija upozorenja da nova povećanja mogu ugroziti finansijsku likvidnost budžeta Federacije BiH. Također, upitno je odakle dolaze nova sredstva i odakle je Vlada Federacije prihodovala, osim eventualno kroz više poreske namete privredi, što je u suprotnosti s temeljnim programskim dokumentom Vlade Federacije, odnosno Reformskom agendom.

Read More