Skeniranje glasačkih listića odgođeno je zbog stranačkog uticaja. Sve je iznenadila uloga Martina Raguža u ovom slučaju
Piše: Nihad Hebibović
Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je odbijen SDP-ov, DF-ov i SBB-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na tehničke izmjene, odnosno uvođenje skeniranja glasačkih listića na idućim izborima. Prijedlog je prvobitno usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine prostom većinom glasova.
Međutim, na sjednici Doma naroda prijedlog je oboren nakon što su usvojeni zaključci Kluba Hrvata. Za zaključke Kluba Hrvata po kojima se odgađa izjašnjavanje po Prijedlogu glasao je kompletan Klub Hrvata (pet delegata uključujući i opozicionog Martina Raguža) i djelomično Klub Srba (tri delegata koja dolaze iz vladajuće većine u Republici Srpskoj).
Obaranje prijedloga o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje bi poboljšale regularnost izbornog procesa, a samim time i legitimnost izborne volje građana Bosne i Hercegovine, ima dvije dimenzije.
Prva dimenzija sastoji se u sljedećem: iako u Domu naroda Parlamenta BiH ne sjede, barem ne formalno, predstavnici političkih partija, nego predstavnici naroda, pokazalo se da su protiv prijedloga bili delegati koji dolaze iz Hrvatske demokratske zajednice i Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovom prilikom bili su podržani delegatom iz HDZ-a 1990 i delegatom iz Demokratskog narodnog saveza. Posebno iznenađuje glas Martina Raguža koji se ranije, kao i njegova stranka, u više navrata žalio kako je od strane HDZ-a pokraden na izborima.
Unatoč tome, ishod glasanja uopće nije iznenađujući, s obzirom na HDZ-ov i SNSD-ov stav u pogledu ovog pitanja. Delegati koji su glasali za odgađanje izjašnjavanja po Prijedlogu kao da su potvrdili ranije optužbe, uglavnom lijevo-građanskih stranaka, u vezi s tvrdnjama da ove političke opcije u kontinuitetu obavljaju izborne krađe te da na taj način opstaju na vlasti.
Druga dimenzija obaranja Prijedloga još jednom nam je pokazala da je Dom naroda kao institucija, kako onaj na federalnom tako i na državnom nivou, institucija potpuno nedemokratskog karaktera. Odnosno institucija preko koje se nameće politička volja manjine demokratskoj većini.
Naime, delegati koji se protive navedenim izmjenama Izbornog zakona, odnosno stranke iz kojih dolaze, u zbiru glasova koje su dobili od građana predstavljaju političku manjinu. Međutim, zbog ogromnih nadležnosti koje Dom naroda posjeduje, ovakav prijedlog, ali i bilo koji drugi, koji se doista čini kao opravdan, vrlo je lako oboriti.
Stoga se podrška reduciranju ovlasti Doma naroda, na oba nivoa vlasti, i federalnom i državnom, čini kao politička nužnost, kako bi se ubuduće spriječilo da olako padaju prijedlozi zakona koji idu u korist građana, pod krinkom zaštite nacionalnih interesa, a u suštini interesa političkih partija.
