BHT1: Ko je kriv? (1)

17. – 23. januar 2024.

BORBA U SIVOM DOMU: I BHT1 u svojim sadržajima Dnevnika 2 primat u proteklih sedam dana daje krizi u kojoj se našla ova televizija. Puno optužbi koje razmjenjuju dvije TV kuće, BHT1 i FTV i dalje gledateljima ne ostavljaju mogućnost za zaključak “ko je kriv”. Tema je važna, prevažna, ali ostaje utisak da bi se ova pitanja trebala rješavati i na drugim mjestima, a ne samo u udarnim minutama centralnih informativnih emisija. I dalje smo na istom stavu: državi treba jak medijski servis, neopterećen politikom i neovisan o promjenama parlamentarnih sastava i političkih kriza koje potresaju BiH.

IZBORNI ZAKON: Političkim dogovorima o Izbornom zakonu BHT1 daje veliki prostor, sve se stavlja u kontekst evropskih integracija, propituje se eventualna situacija u kojoj će intervenisati visoki predstavnik Christian Schmidt (čiji je rok za izmjene Izbornog zakona istekao u decembru prošle godine), traže se odgovori od političara, konsultuju stručnjaci i poznavatelji prilika te postavlja pitanje kako će svoj (ne)rad vlasti BiH pravdati pred predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

LJEPŠA STRANA BiH: Močvarno-barski kompleks „Tišina“, na području opštine Šamac, našao se među top 100 zelenih destinacija u Evropi. Reporterka Dijana Vrhovac s lica mjesta izvještava o raznolikosti biljnog i životinjskoj svijeta na lokaciji kojoj treba puno rekonstrukcije kako bi postala privlačna turistima. Uz pojedinosti o tome kako stanovnici Šamca vide „Tišinu“, kakvi planovi se kuju za ovo područje, ovo je prilog koji demonstrira i drugu stranu života u BiH, onu ljepšu, primjereniju normalnim zemljama, i koji donosi poseban uklon o drugačijim turističkim tokovima koji se mogu unaprijediti.

Ocjena: 7

FTV: Ko je kriv? (2)

17. – 23. januar 2024.

FTV O SEBI: Skoro 12 minuta je trajao prilog o trenutno najvećoj krizi koja potresa javne servise BHRT i FTV, onoj o raspodjeli RTV takse, što je očekivano u odnosu na sva trenutna dešavanja u Sivom domu, a istovremeno u drugi plan padaju ostale teme. Javnosti se nude sve informacije, a ponajviše je onih koji iz parlamentarnih klupa pružaju podršku rješavanju krize. Jedno pitanje ostaje bez odgovora: kako će u dogledno vrijeme izgledati situacija u kojoj će sugovornici, politički akteri, tražiti da ih se „pripazi“ jer su dali podršku (jednoj ili drugoj medijskoj kući, svejedno je) kad je trebalo? U normalnim zemljama ovo bi bila pitanja koja se rješavaju zakonski, parlamentarnim procedurama, a ne kroz deklarativne izjave parlamentaraca. Zapravo, u normalnim zemljama ne bi bilo ovakvih problema.

SIMBOLIČNE REZOLUCIJE: Sadržaji Dnevnika FTV-a koji se odnose na sukob na Bliskom istoku u najvećoj mjeri podsjećaju na period 1992-1995. na Balkanu: Evropski parlament pozvao na trajni prekid vatre u Gazi, rezolucija simbolična. Pomoć stiže presporo, gladnih je sve više, zdravstveni sistem pred kolapsom, bolnice su ostale bez ikakvih resursa. EU apeluje na smanjenje civilnih žrtava. FTV donosi pregled svih bitnih dešavanja, i onih u ratnoj zoni, ali i onih „salonskih“ gdje trenutno ne postoji odlučnost da se obustavi ofanziva Izraela na Gazu.

ZABRINJAVAJUĆE ZADOVOLJSTVO: Kad se putem društvenih mreža oglase lideri HDZ-a i SNSD-a, Dragan Čović i Milorad Dodik, te kažu da su zadovoljni konstruktivnim sastancima sa koalicionim partnerima iz Trojke, javnosti ostaje samo da se zabrine, jer dosadašnja očekivanja su uglavnom iznevjerena. Na FTV-u se napominje kako je o teškim temama, onim državnim, koalicija raspravljala iza zatvorenih vrata. Izbjegnuta su pitanja javnosti, upućeno je saopćenje da će dogovor o Izbornom zakonu biti završena tokom februara. FTV navodi i kako je Dragan Čović na korak do američkih sankcija zbog južne plinske interkonekcije, ali i korupcije i povezanosti sa Dodikom.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Osim vlastitih problema s egzistencijom i naplatom RTV takse, oba javna servisa posebnu pažnju posvećuju i pregovorima o izmjenama Izbornog zakona, i to je pečat sadržaja proteklih sedam dana. FTV od početka sukoba na Bliskom istoku ima jasan stav izvještavanja: osuda ubistava civila i detaljno donošenje situacije o humanitarnoj katastrofi. Ovaj put se bave jednim posebnim pitanjem: koliko će Palestinaca ostati da živi u svojoj državi ako je ikada dobiju? Dok djeca i civili umiru u izraelskim napadima, međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju: 135 hiljada djece mlađe od dvije godine na ivici gladi.

BHT1 donosi i jedinstvenu priču o tome kako je komemoracijom i otkrivanjem spomenika i drvoreda na Novom groblju, posvećenog migrantima, nestalim i poginulim na granicama BiH, iz Bijeljine upućena poruka Evropskoj uniji koja i dalje insistira na politici zatvorenih granica.

Plus sedmice

BHT1

Izvještavanje o ratu u Gazi dobija posebnu dimenziju kad u prvi plan stavite mladu trudnicu koja u stomaku nosi mrtvo dijete. Ovakve priče gledateljima pružaju uvid u pojedinačne sudbine civila te kontekstualiziraju način na koji se vodi rat – civili su kolateralna šteta dok Izrael puca na sve što se miče, uz stalno opravdanje da napadaju samo Hamas.

FTV

Tema koja je dosad često bila u fokusu Dnevnika 2 FTV-a: firma “Grand trade”, u vlasništvu Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika, ponovo je jedina dostavila ponudu na konkurs Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) za kupovinu zgrade u Banjaluci. Tender po mjeri jednog lica ili igra po pravilima, pitaju se na FTV-u. Kvadrat parkinga košta isto koliko i kvadrat poslovnog prostora – skoro 6000 KM. U nastavku gledamo prilog o samom Radišiću i njegovoj kriminalnoj prošlosti, ali i tenderskoj ponudi koja je po više osnova neprihvatljiva. I ovo jeste prilog koji demonstrira i ogoljava tenderska namještanja koja su naprosto normalizirana u postratnoj i tranzicijskoj BiH.

Minus sedmice

BHT1

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović obratila se prisutnima na 19. samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali u Ugandi, saopćilo je Predsjedništvo BiH. „Smatram da je važno da vam skrenem pažnju na to da BiH nosi neslavan epitet ‘jedine kolonije u Evropi’, u kojoj se njemački državljanin Christian Schmidt, suprotno procedurama međunarodnog prava, lažno predstavlja kao visoki predstavnik i ponaša kao kolonijalni upravnik iz 19. vijeka.“ Ova rečenica nije emitovana u Dnevniku BHT1, a trebala je, kao i poseban tematski uklon o tome na koji način se prezentira BiH na ovom i sličnim međunarodnim skupovima – kroz prizmu stranačkih vizija. I činjenica da se od svih mogućih državnika Željka Cvijanović u Ugandi sastala s ministrom vanjskih poslova Bjelorusije zasluživala je posebnu pažnju.

FTV

Ministar odbrane BiH Zukan Helez podnio je, kako prenosi FTV, krivične prijave protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika, svog zamjenika Aleksandra Goganovića i pukovnika Oružanih snaga BiH Milana Damjanića. Helez je pojasnio da je prijava vezana za proslavu neustavnog i nelegalnog datuma 9. januara kao “dana RS-a”. I sve bi bilo u redu da je prilog sadržavao i hronologiju ranijih obilježavanja ovog praznika, negiranja genocida te svih propalih pokušaja da se Dodiku stane u kraj, bilo da se radi o domaćim institucijama ili međunarodnim intervencijama.