DA LI JE POVEĆANJE BORAČKIH NAKNADA RACIONALNO?

IZDVAJAMO

Povećanje od 1,5 posto na prvi pogled ne izgleda naročito značajno. Međutim, ako uzmemo u obzir da se radi o povećanju od 1,5 posto u odnosu na 570 miliona KM, ipak dolazimo do značajnog iznosa, pa se s tim u vezi mora postaviti pitanje koliko je uopće novo povećanje racionalno, s obzirom na ranija upozorenja da nova povećanja mogu ugroziti finansijsku likvidnost budžeta Federacije BiH. Također, upitno je odakle dolaze nova sredstva i odakle je Vlada Federacije prihodovala, osim eventualno kroz više poreske namete privredi, što je u suprotnosti s temeljnim programskim dokumentom Vlade Federacije, odnosno Reformskom agendom.

DA LI JE POVEĆANJE BORAČKIH NAKNADA RACIONALNO?

Vlada Federacije BiH odlučila se na potez kojim kupuje socijalni mir i, istovremeno, ugrožava budžet

 

Piše: Nihad Hebibović

 

Vlada Federacije BiH utvrdila je koeficijente i osnovice kojima su, prvi put nakon pet godina, visine braniteljskih novčanih naknada povećane za 1,5 posto, saopćeno je iz pres-službe Vlade Federacije.

Obrazlažući odluku Vlade, resorni ministar za pitanja boraca i invalida Salko Bukvarević pojasnio je da je Vlada prihvatila prijedlog boračkih udruženja da se dostignuti nivo sredstava ne umanjuje. To je, kako je Bukvarević naveo, omogućilo da se u skladu s raspoloživim sredstvima po prvi put u posljednjih pet godina mogu povećati lične i porodične invalidnine za oko 90.000 invalida i porodica poginulih boraca, te za oko 4.900 dobitnika najvećih ratnih priznanja.

Dakle, povećanje izdataka za boračku populaciju odnosi se na onaj dio te populacije koji je ranije uveden u pravo. Zvaničnici Vlade Federacije, na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, posljednjih godinu dana uporno ponavljaju da dodatna izdvajanja za boračku populaciju nisu moguća, te da ona mogu dovesti u pitanje finansijsku likvidnost budžeta Federacije BiH. I premijer Novalić i ministar Bukvarević u javnosti su često isticali cifru od 570 miliona KM sredstava, koliko Vlada izdvaja za borce (svaki dan po milion i po), naglašavajući da je to najveći iznos koji jedna Vlada izdvaja za taj dio populacije, uopće u svijetu.

Povećanje od 1,5 posto na prvi pogled ne izgleda naročito značajno. Međutim, ako uzmemo u obzir da se radi o povećanju od 1,5 posto u odnosu na 570 miliona KM, ipak dolazimo do značajnog iznosa, pa se s tim u vezi mora postaviti pitanje koliko je uopće novo povećanje racionalno, s obzirom na ranija upozorenja da nova povećanja mogu ugroziti finansijsku likvidnost budžeta Federacije BiH. Također, upitno je odakle dolaze nova sredstva i odakle je Vlada Federacije prihodovala, osim eventualno kroz više poreske namete privredi, što je u suprotnosti s temeljnim programskim dokumentom Vlade Federacije, odnosno Reformskom agendom.

Na kraju, postavlja se i pitanje principijelnosti. Ako Vlada Federacije ostaje pri stanovištu da nema mogućnosti za nova izdvajanja onom dijelu boračke populacije koji nije uveden u pravo, i koji to pravo zahtijeva na ulicama, čemu smo mogli svjedočiti posljednih dana, onda je gore navedeno povećanje u najmanju ruku diskutabilno. Očito je da je priroda odluke Vlade Federacije BiH takva da se radi o klasičnoj kupovini socijalnog mira pred nadolazeće izbore.

About The Author