Kategorija: Analize

FAKE & SPIN: Kako je Sanela Jenkins postala američka Bošnjakinja?

Aleksandar Brezar | okt 27, 2017

IZDVAJAMO

Nepotrebno je pojedinačno tretirati svaki medij koji se u proteklim danima bavio ovom temom, ali je bitno istaći i da su domaći i regionalni portali u ovome našli i prostora za etnonacionalno prepucavanje. Posebno je indikativno ponašanje Večernjeg lista, koji je istu vijest objavio i na svom hrvatskom, i na bosanskom portalu. Na hrvatskom dijelu portala Večernjaka, članak autora Željka Andrijanića od 24. oktobra 2017. prenesen sa Večernjeg BiH naslovljen je sa “Hollywoodski glumac optužio sarajevsku humanitarku da je dio lanca prostitucije”. Iako je u originalnom komentaru, kao i u članku na Neon Nettle, Sanela adresirana sa Diana, stiče se dojam da je, skupa sa Sarajevom u naslovu, ciljano da se ukaže na Jenkinsino etnonacionalno porijeklo.

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Šta čeka ljevica?

Nihad Hebibović | okt 26, 2017

IZDVAJAMO

Svakako da su i građani ili grupe građana, a tu se prije svega misli na akademsku zajednicu kao intelektualnu oštricu građanstva – koja je u ovom kontekstu, nažalost, tek apstraktna kategorija – imali priliku, pa možda i dovoljno vremena da kroz različite inicijative podnesu ili barem javnosti predoče svoje prijedloge, ali to se nije desilo. Stoga, kao što je već rečeno o izmjenama Izbornog zakona, u najboljem slučaju razgovarat će tek različiti politički subjekti, polazeći s dijametralnih pozicija. Svi politički subjekti, i oni u koje se najviše upire prstom kada se govori o izmjenama Izbornog zakona, pa i oni drugi, složni su u ocjeni da ovo nije samo pitanje stranaka nego i svih građana, pa ipak…

KO JE NADLEŽAN DA ODGOVORI NA PITANJA OBESPRAVLJENIH NOVINARA?

Srđan Puhalo | okt 25, 2017

IZDVAJAMO

Do sada sam za portal Analiziraj.ba, a i neke druge portale, napisao nekoliko tekstova o RTRS-u, nadajući se da moje pisanje može nešto da promijeni. Pisao sam o izmišljenim analitičarima, o izmišljenim pozivima Dodiku na inauguraciju američkog predsjednika Trumpa, o manipulaciji informacijama, o teorijama zavjere – i ništa. Sve je ovo uzalud.

RTRS nije postao ni profesionalniji, ni objektivniji; jednostavno, nastavio je da radi po starom. Moje pisanje nije imalo nikakvog efekta, ali je pokazalo moju beskonačnu naivnost.

BHT1 I FTV: Dnevnici za politikante

Uglješa Vuković | okt 24, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Nijedan prilog nije se izdvojio iako je bilo onih koji su solidno urađeni.
FTV
FTV je iz dana u dan pratio aferu Agrokor, gotovo jednako prilježno kao hrvatski mediji.

MINUS SEDMICE

BHT1
BHT1 nije pronašla pravu mjeru pokrivajući odavanje počasti Aliji Izetbegoviću jer je prevagnula urednička pristrasnost.
FTV
Politikantski obračuni punili su sadržaj preko svake mjere i ukusa.

RTRS I BNTV: Opet on!

Gordana Katana | okt 23, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Prilog novinara Anđelka Jandrića, koji je, bez za novinare RTRS-a uobičajenog svrstavanja na stranu vlasti, donio izbalansiran izvještaj o dešavanjima u Narodnoj skupštini RS, održanoj 17. oktobra.
BNTV
Tema posvećena vršnjačkom nasilju u RS-u. Kao povod da se ukaže da RS nema institucije u kojima bi se provodile sankcije izrečene maloljetnicima, poslužilo je brutalno premlaćivanje četrnaestogodišnje djevojke od četiri njene vršnjakinje koje se desilo u Banjaluci.

Minus nedjelje

RTRS
Branka Kusmuk već je po ko zna koji put uspjela da svojim komentarima uništi temu ili događaj koji su bitni da se na njih skrene pažnja javnosti. Tako su i reakcije na krajnje kontroverznu izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića da je njegov otac ostavio BiH u amanet Turskoj i njenom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu ostale u sjeni njenog neprimjerenog izvještavanja. Jer, nazivajući Izetbegovića i Erdogana samo ličnim imenima bez tituliranja, ili pak opaskom da “kvaziamaneti izazivaju javne kijamete”, uništila je vjerodostojnost svega ostalog što se o toj temi kazalo.
BNTV
Nastavak očiglednog forsiranja opozicionih lidera u dnevnicima, koje ide samo nauštrb profesionalnog izvještavanja. I sa izbalansiranijim načinom ustupanja prostora pojedinim opozicionim liderima javnost bi bila jednako kvalitetno upoznata s njihovim stavovima.

FARME KRZNA SU STRAVIČNA MJESTA, TAMO ŽIVOTINJE ŽIVE I UMIRU U NAJVEĆIM MUKAMA!

Intervju | okt 23, 2017

IZDVAJAMO

Mislim da nam je svima, kao razumnim i suosjećajnim građanima BiH, obaveza da podržimo ovu zabranu i zaustavimo patnju životinja zbog krzna. Kako vidimo na primjeru farmi krzna, ako je životinjama loše, loše je i ljudima i okolišu – ne možemo odvojiti potrebu za dobrobiti jednih od dobrobiti za druge, tako da borbom za prava životinja pospješujemo i uslove života nas kao ljudskih bića na planeti.

BEZ LJUDSKIH PRAVA ZA KURDE

Akbar Ahmed | okt 22, 2017

IZDVAJAMO

Dok su se Kurdi u Turskoj suočavali s agresivnom kampanjom „turcificiranja“, a u Iranu „perzijaniziranja“, Kurdi u Iraku i Siriji bili su nasilu podvrgnuti „arabiziranju“. Nakon niza udara koji su omeli britanske planove za bivšu osmansku provinciju Irak, te rezultirali svrgavanjem hašemitskog kralja, Saddam Hussein iz arapskog plemena Benu al-Nasiri preuzeo je vlast 1979. Pod Saddamovom politikom „arabizacije“ Kurdi su bili označeni za asimilaciju ili eliminaciju. Kurdi su već bili mete Saddamovih arapskih prethodnika tokom 1970-ih, kada je najmanje 600.000, a vjerovatno i mnogo više Kurda poslano u iračke koncentracione logore.[xxiv] Vlasti su evakuirale sve kurdske seljane uz iransku i tursku granicu i nanovo ih naselile u kampove ili gradove okružene naoružanim postajama. Na svakoga ko bi bio uhvaćen u pokušaju da se vrati kući je pucano, bez obzira na spol ili dob. Za nekoliko mjeseci otpočeo je novi gerilski rat.

VLADAVINA PRAVA IZUZETAK, VLADAVINA POLITIKE PRAVILO

Mehmed Halilović | okt 21, 2017

IZDVAJAMO

U zemlji u kojoj imamo apsolutni višak dužnosnika s većim ili manjim stepenom odgovornosti na svim nivoima vlasti, problem “identifikovanja odgovornih osoba” na prvi pogled može izgledati čudnovato… Samo na prvi pogled. Političko i pravnično gledanje na to bitno se razlikuju.

PERSPEKTIVE DIPLOMIRANIH ŽURNALISTA: Stvarnost nam je crno-bijela, a budućnost siva

Armin Stefanović | okt 20, 2017

IZDVAJAMO

“Perspektiva je, po mom mišljenju, dobra, jer ima dosta mogućnosti koje se pružaju mladima, bilo kroz praksu ili kroz rad. Problem je druge vrste: mladi su previše pasivni. Već je isfurana fraza sa pasivnošću, ali je to realnost. Diplomirani novinari tek kreću da traže posao nakon fakulteta, što je greška jer se treba krenuti od starta. Diploma je samo papir. Iskustvo je bitnije, a to je kod mladih najveći problem. Ne treba da se čeka na zaposlenje, već da grizeš i tražiš ga sam. Ništa ne pada sa neba. Naprimjer, samo na platformi Hocu.ba ima preko 10 poslova na sedmičnom nivou. Svaku priliku treba iskoristiti.”

NOVINE ZA SPECIJALNE OPERACIJE: Kratka istorija srpskih tabloida

Tomislav Marković | okt 19, 2017

IZDVAJAMO

U osnovne vrednosti koje propovedaju tabloidi spadaju raspirivanje međunacionalne mržnje, zlostavljanje manjina, medijski linč, poricanje srpskih zločina, slavljenje masovnih ubica kao heroja, stvaranje atmosfere ugroženosti od suseda, širenje straha i paranoje, mizoginija, homofobija, rasizam… I očigledno nailaze na dobar prijem kod čitalaca.

NEKE NOVE IDEJE: Ljudi koji mijenjaju Republiku Srpsku

Milovan Matić | okt 18, 2017

IZDVAJAMO

Ovo su neki od primjera rastućeg trenda socijalnog preduzetništva u RS-u koji nas uče da su ponekad potrebni samo dobra volja, hrabrost i istrajnost da učinimo društvo boljim. Ovi ljudi svoje su ideje pretočili u djela i tako pokazuju da pomažući drugima možemo da pomognemo i sebi. A upravo ovakvim primjerom možemo promijeniti zajednicu na bolje, što bi trebao biti dominantni društveni cilj.

BHT1 I FTV: Dva vrlo slična dnevnika

Uglješa Vuković | okt 17, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Način kako su ispraćeni austrijski izbori. Vijest je izdvojena kao naslovna, a dat je i odmjeren stručni komentar.
FTV
Politički prilozi bili su pažljivo pripremljeni i utisak je da nije bilo favorizovanja neke od strana. Ili izvještavanja koje podgrijava uzavrelu političku atmosferu, npr., u slučaju najave novog referenduma.

MINUS SEDMICE

BHT1
Pristrasno izvještavanje o akcizama traje već sedmicama, a jednom kada se zakon konačno usvoji, političari mogu zahvaliti medijima da su pripremili teren i da nisu omogućili nikakvu raspravu o pitanju koje se predstavlja kao iznimno bitno.
FTV
Štrajk zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo trebao je biti prva vijest u petak, baš kako je to bilo na BHT1, jer taj dan nije bilo bitnije vijesti (urednik Darjan Babić).

RTRS I BNTV: Slučaj “Orić” i profesionalne konsekvence

Gordana Katana | okt 16, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj novinarke Bojane Vinčić koji je samo jedan u nizu primjera kako se upravljanje javnim preduzećima u RS-u povjerava podobnim političkim kadrovima. I da se u tome ide toliko daleko da se zarad toga mijenjaju i statuti javnih preduzeća. U ovom slučaju riječ je o JP “Putevi RS”, gdje je statut izmijenjen pa “Putevima” ubuduće može rukovoditi i inžinjer tehnologije tekstilnog smjera.

Minus nedjelje

RTRS
Iako izvještaji o presudi ratnom komandantu Srebrenice ulaze u minus nedjelje zbog tendencioznog i neprofesionalnog načina na koji su prezentirani, njima dodajemo i izvještaj novinarke Maje Blagojević iz Dnevnika 12. oktobra. Pravo je čudo kako nekom uspije da izvještaj koji počinje po ko zna kojim komentarom predsjednika RS-a Milorada Dodika o presudi Naseru Oriću spoji sa stavom ponovo Dodika o bivšem glavnom revizoru RS-a i završi ga stavom entitetskog predsjednika o nedostatku sirovina za rad Destilacije u Tesliću.
BNTV
Presuda Naseru Oriću bila je tema dana i u Dnevniku 10. oktobra. U kontekstu poziva predsjednika RS-a Milorada Dodika srpskim sudijama i tužiocima da napuste Sud i Tužilaštvo BiH, navedeno je da istovremeno “Dodikovi ljudi pomažu Orićevim fanovima da dobiju posao”. Slijedi potom navođenje imena čovjeka (Bošnjaka) koji je, navodno uz veze članova SNSD-a, dobio posao u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, da se bavio fotografisanjem i da se fotografisao i s Orićem.

ISLAMOFOBIJA U EVROPI: Kolaps francuskog egalitarizma i njemačka superiornost

Haris Imamović | okt 15, 2017

IZDVAJAMO

Francuska je, kaže Todd, u januaru 2015. doživjela napad histerije. Mediji su osuđivali terorizam, a sakralizirali slobodu govora. Novinari su zahtijevali od muslimana ne samo da se odreknu nasilja već i da ponavljaju ritualnu formulu “Ja sam Šarli”, koja je postala sinonim za “Ja sam Francuz”. Ukoliko su htjeli da budu prihvaćeni kao dio francuske zajednice, muslimani su morali odobriti blasfemiju; ono što je bilo pravo drugih (na blasfemiju), za njih je postala dužnost. Bilo je to, također, vrijeme neprirodne koalicije anarhističkog (a ne patriotsko-republikanskog) lista sa Državom i Policijom.

KAD JE STVARNOST SATIRA: Po istinu na poligraf!

Emina Žuna | okt 14, 2017

IZDVAJAMO

Odavno je opće mjesto da je BiH nadrealna zemlja puna apsurda i da stvarnost kojoj svjedočimo nadmašuje imaginaciju. Mediji su pri tome prenosnici, ali i kreatori takve realnosti i vijest o poligrafu je samo jedan primjer medijskih nadrealizama koji su gotovo svakodnevni. Ne trebamo ni istraživati ni biti medijski eksperti a da se odmah ne sjetimo primjera poput otvaranja trotoara ispred Predsjedništva, predizbornog obećanja o 100.000 radnih mjesta, odbrane doktorskih disertacija visokih političkih dužnosnika u zatvoru, ili na fakultetima koje su sami osnovali, neuvođenja avionskih linija jer bi od toga imali koristi samo putnici, itd. Primjeri su bezbrojni i stoga nije čudno što vode određenom fenomenu – postajemo neosjetljivi na satiru, oštrica za nju nam je skoro već otupjela i sve teže je razlikujemo od stvarnosti.