RTV pretplatnici iz USK-a nisu zaslužili tretman drugorazrednih građana, čije se aktuelnosti ne obrađuju ni kada izrastu u nacionalnu vijest
BHT1: Da li nova forma znači i novi sadržaj?
16. – 22. oktobar 2018.
NOVI KONCEPT, STARE NAVIKE: BHT1 je laganim korakom i gotovo nečujno promijenio koncept Dnevnika 2. Sada je tu mnogo više javljanja uživo, studijskih gostiju, minutaža je značajno duža, a pridodate su nove rubrike kao što su poslovne i vijesti iz kulture. U utorak su urednici Samira Krehić i Seid Masnica ugostili političkog analitičara u studiju, a tema je bila postizborne koalicije. Možda je bilo osvježenje vidjeti analitičara u studiju, umjesto u dva-tri kadra sa ulice, ali političke priče neće izgledati dinamičnije dok god novinari i urednici ne budu gradili slobodnije priloge s više spekulacija. Postizborno doba im daje pravo na to. I dalje čekamo slobodnije pripreme. Ništa neće više promijeniti Dnevnik 2 koliko bolji i drugačiji sadržaj.
ODLAZEĆI PREMIJER U SMJELIJOJ REŽIJI: Subotnji razgovor Željane Mehmedike sa premijerom Fadilom Novalićem je izgledao znatno smjelije od ranijih intervjua s visokim funkcionerima. Novinarka nije odustajala od svojih pitanja i inzistirala je da se razgovara o gorućim stvarima. Jedino što kvari utisak jeste to što su se zubi oštrili u ćakulanju s odlazećim premijerom.
IZDVOJENO:
Događaj sedmice su protesti u Bihaću. BHT1 je prvo u subotu u javljanju uživo Majde Jusić napravio prvu nesmotrenost kada je reporterka istakla (ne kao navod prosvjednika) da je u gradu povećan broj krivičnih djela i incidenata. Pošto se o ovom povećanju i njegovim realnim dimenzijama dosta raspravljalo, urednici (Blažica Krišto i Hatka Nezirević) su morali paziti da se navedu izvori. Ili da se bolje objasni podatak. Portal Klix je u maju objavio da je stopa kriminala među migrantima tri puta manja nego među Bosancima i Hercegovcima. Podaci iz okolnih zemalja koje su se suočile s valom izbjeglica i migranata na sličnom su tragu.
Druga nesmotrenost, mnogo ozbiljnijeg karaktera, zbila se u ponedjeljak (urednici Željana Mehmedika i Milan Đurović). Izvjestilac sa lica mjesta, Haris Domazet, vodio je razgovor s jednim od prosvjednika, koji je pokušao objasniti razlog svog izlaska na ulicu. Ispočetka je sagovornik ponavljao kako prosvjedi nisu protiv migranata, ali se zatim stvar otela kontroli. Prosvjednik je, bez da je prekidan, izrekao veoma teške i opasne tvrdnje poput one da „ne mogu više disati od ovih ljudi“, „da smo mi dvije različite kulture“, uz vapaj da se svi „oni“ izmjeste. Ličilo je to na nekontrolisan, autentičan tok misli iz kojeg je frcao zatomljeni govor mržnje. Bujica nimalo naivnih riječi koja se odjednom ekranizovala u vidu oduška građanina koji nam se pokušao predstaviti kao dobri lik iz susjedstva. On je upravo kao takav i predstavljen na javnoj televiziji. Sagovornika koji bi „sve njih izmjestio“ nije se trebalo cenzurisati, ali mu se trebalo postaviti kontrapitanje. On je morao biti suočen sa ozbiljnošću svojih tvrdnji, ili s drugačijim mišljenjem. Ono što je BHT1 dobro uradio u slučaju bihaćke migrantske krize jeste odluka da se tome posveti pažnja, pa smo tako u nedjelju mogli slušati gradonačelnika ovog grada suočenog s izjavama ministra bezbjednosti.
OCJENA: 5
FTV: Pretjerali s dnevnom politikom
16. – 22. oktobar 2018.
ŠTA SE UOPŠTE DEŠAVA U KRAJINI? Protesti u Bihaću imali su neuporedivo slabije pokriće na FTV-u u odnosu na BHT1. Dešavanja u Krajini uopšte se nisu ticala sarajevskih urednika. Jadranka Milošević ih u nedjelju nije stavila ni u špicu, dok su u subotu bili tek četvrta vijest – poslije Brexita i novih obrta na političkoj sceni Makedonije. U ponedjeljak Amra Zaklan počinje Dnevnik 2 s CIK-ovim utvrđenim rezultatima, ili sa viješću koja je izgubila svaku aktuelnost. Bihać tek u sedamnaestoj minuti. RTV pretplatnici iz USK-a nisu zaslužili tretman drugorazrednih građana čije se aktuelnosti ne obrađuju ni kada izrastu u nacionalnu vijest.
PREVIŠE (DNEVNE) POLITIKE: FTV donosi bolje političke priče od svojih kolega s državne televizije, utvrdili smo ranije. No, utisak je da je u sedmici iza nas bilo pretjerivanja i da je u sadržaju dominirala dnevna politika. Kao i da je bilo ponavljanja. Amra Zaklan se u četvrtak bavila Željkom Komšićem i njegovim statusom nepoželjne osobe u nekoliko mjesta. Bilo je to žvakanje prežvakane teme. Zatim, prve dvije vijesti iz naslovne špice u utorak bave se opet samo dnevnom politikom (reakcije na izjavu kardinala Puljića i OHR-ov stav o Čovićevom uslovljavanju). Možda treba pronaći mjeru ponekad u forsiranju politike.
IZDVOJENO:
Federalna je u ponedjeljak pripremila poduži osvrt na presudu Ivi Sanaderu. Dešava se to u danu kada je donijeta presuda u predmetu “Lijanović i ostali”, koja se naziva do sada najozbiljnijim slučajem procesuiranja (političke) korupcije u nas. U tom danu pričati naširoko o Sanaderu, o slučaju iz susjedne zemlje, bez osvrta na Lijanoviće, nije bila baš najpametnija urednička odluka.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Za razliku od FTV-a, BHT1 je bar pokrio bihaćke prosvjede i migrantsku krizu. Ali državna televizija nije demonstrirala profesionalnu obazrivost, kako to nalaže obrada osjetljive teme. Prvo je dominirao narativ koji su prenosili i sami prosvjednici: mi nismo protiv pridošlica, već protiv vlasti. Onda su se čule i oštrije tvrdnje, pa i fino upakovan kulturni rasizam tzv. regularnih građana koji, kako vele, brane svoj način života. I nije problem što se i njihov glas čuo, ali je problem što je vladao jednostrani pristup iz kojeg se stekao utisak da svi Bišćani vjeruju da ih nikad nije zadesila veća nevolja od migranata. Od javne televizije se očekuje uravnoteženiji pristup, ili propitivački nastup koji će ići dalje od onog što tvrdi jedna grupa građana. FTV je, s druge strane, odlučio ignorisati Krajinu. Po principu, tamo se zapravo ništa i ne dešava.
