ČUVAJ SE SABORSKE (B)RUKE!
IZDVAJAMO
O Komšićevom izboru postoje dva oštro suprotstavljena stava, često se pretjeruje, ali ovo što je izrekao Lajčak spada u najgluplje komentare nedavno održanih izbora u Bosni i Hercegovini.
Read MoreOzren Kebo | dec 15, 2018
IZDVAJAMO
O Komšićevom izboru postoje dva oštro suprotstavljena stava, često se pretjeruje, ali ovo što je izrekao Lajčak spada u najgluplje komentare nedavno održanih izbora u Bosni i Hercegovini.
Read MoreViktor Ivančić | dec 15, 2018
IZDVAJAMO
Oštrim i preciznim perom Drago Bojić detaljno razobličuje takve aspiracije, uključujući priručne alibije, poput kulta nacionalnog identiteta kao himere od koje je ideološkim radom sašivena uniforma, odjeća prikladna za ponosno umiranje. Čini to, međutim, na način koji čitaocu neće pomagati da se prepusti stanjima mračne letargije, jer u esejima ovoga franjevca još snažnije od upozorenja odzvanja poziv na oslobođenje: Da, postoji i život izvan stroja! Zašto ga, pobogu, ne isprobaš?
Read MoreVuk Vučetić | dec 14, 2018
Reklame se često koriste manipulativnim strategijama, stoga je bitno prepoznati šta se njima želi postići
Read MoreIvo Komšić | dec 14, 2018
IZDVAJAMO
Miroslav Lajčak, visoki funkcioner u institucijama Evropske unije, prihvatio je ulogu tumača „duha“ Dejtonskog sporazuma a da uopće ne zna što to znači. I igra tu ulogu. U tom njegovom tumačenju nedostaje jedna važna finesa: ako se hvatamo duha, moramo onoga od koga taj duh dolazi proglasiti mrtvim. Samo mrtvace napušta duh i na putu do raja ili pakla prepoznatljiv je, i životan, samo posebnim vizionarima i misticima. Tako se Lajčak specijalizirao za hvatanje duhova i njihovo oživotvorenje. Uzjahao je kao jahač apokalipse na duh Dejtonskog sporazuma i vreba iz ćoškova hodnika i konferencijskih sala briselskih kako bi zastrašio funkcionere Evropske unije i našu domaću javnost. Zaboravio je samo Dejtonski sporazum proglasiti mrtvim. Ili je taj sporazum za njega mrtav već odavno, od vremena kada je on bio visoki predstavnik, funkcioner međunarodne zajednice jedini kompetentan i sa mandatom tumača i čuvara Sporazuma.
Read MoreVladimir Matijanić | dec 13, 2018
IZDVAJAMO
Deklaracija, naime, ali i cijeli pristup hrvatske politike Bosni i Hercegovini, proizlazi iz tuđmanovskog ekspanzionističkog uvjerenja o posebnom pravu službenog Zagreba na arbitriranje u BiH. Ona govori o zaštiti tamošnjih Hrvata kao o podizanju taraba prema drugim narodima, potpuno zanemarujući štete koje su Hrvatima – i drugim narodima – uzrokovali hrvatski i bosanskohercegovački HDZ-ovi. Traži izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, kao da je najviši pravni akt neke države – u ovom slučaju BiH – izraz želja njezinih susjeda – u ovom slučaju Hrvatske – govori o “harmonizaciji odnosa njena tri konstitutivna naroda”, što može zazvučati lijepo i obećavajuće samo onom tko ne pamti kako je izgledalo HDZ-ovsko uplitanje u međuetničku harmoniju u BiH – masovnim ubojstvima, otvaranjem logora, rušenjem sela i gradova.
Read MoreNerzuk Ćurak | dec 12, 2018
IZDVAJAMO
Kada novinari u BiH naprave nešto slično ili bar radikalno smanje svoju zainteresiranost za svaku Dodikovu gestu, On će ostati bez trećeg kriterija kojim gospodari našom stvarnošću. Ostaće bez medijske podrške od koje je ovisan. Ostaće bez platforme preko koje kreira nove političke prostore svakodnevnim negacijama našeg zajedničkog Ustava. A novinari mu sekundiraju kao da im život ovisi od medijskog umnožavanja čovjeka sa američke crne liste. Čovjeka koji je blefom pokorio pola zemlje. I koji će uz pomoć tri navedena kriterija pokušati cijelu Bosnu i Hercegovinu podčiniti svojoj mračnoj slici sa uvjerenjem da će stvoriti uvjete koji će mu omogućiti da, recimo 2026-e, praznoj Republici Srpskoj saopći kako Bosne više nema. I neće biti nikog da ga čuje. Samo jeka sopstvenog glasa. I smijeh, strašni smijeh odzvanjat će dolinom plača.
Read MoreEmina Žuna | dec 11, 2018
IZDVAJAMO
Škole su najbitnija institucija daljih podjela i uzgajanja kolektivnih trauma – različitih kultura sjećanja. Jer, funkcija obrazovnog sistema danas u BiH nije da radi na pomirenju i oprostu, da jača individualnost, kritičku svijest i interkulturalnost, nego da kroz suprotstavljene nacionalne predmete (jezik i književnost, historija, geografija…) jača kolektivnu identifikaciju sa svojim etnonacionalnim taborom, čime se osnažuju podjele i utvrđuju razlike. Djeca su zarobljenici jednonacionalnog narativa koji vrši nasilje nad njima jer im pružanjem gotove verzije onemogućava promišljanje i kritiziranje, a to je daleko od humanističkih ideala kojima obrazovanje u načelu teži.
Read MoreUglješa Vuković | dec 11, 2018
PLUS SEDMICE
BHT1
Nedjeljni prilog Anela Nurkovića koji je istraživao o tome kako namjenski usmjeriti sredstva od akciza na duhanske proizvode prema zdravstvenim fondovima. Nurković je priču uvezao u koherentnu i razumljivu cjelinu uspijevajući da bude tečan, precizan i jasan. Ilustrativno je prikazao relevantne brojke i objasnio njihovo značenje.
FTV
Prilog o brčanskoj presudi u vezi sa troškovima kreditnih obrada. Tema koju treba nastaviti pratiti.
MINUS SEDMICE
BHT1
To što u Dnevniku 2 nije bilo priloga o protestima u Beogradu.
FTV
Beogradski protesti su spomenuti, ali su prošli neopaženo i bez priloga.
Gordana Katana | dec 10, 2018
Plus nedjelje
RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj Milana Kovača koji je na primjeru istupa predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića pokazao koliko daleko mogu ići politički obračuni s neistomišljenicima. Isključenje Čubrilovića iz DNS-a bio je povod da se isti krajnje neprimjerenim diskursom u javnom prostoru obračuna sa članovima svoje bivše partije nazivajući ih „kriminalcima, narkomanima, pederima“.
Minus nedjelje
RTRS
Nakon perioda u kojem se uredništvo Dnevnika nije bavilo stanjem u SDS-u, i toj temi su se vratili u Dnevniku emitovanom 4. decembra. Pismo koje je jedan od članova Glavnog odbora te stranke, Milovan Bjelica, uputio svom stranačkom predsjedniku u vezi s prijedlogom za izbor delegata u Vijeće naroda RS, bilo je povod da se u Dnevniku najavi nastavak „raspada SDS-a“. Kako za tu tezu nisu gledateljima mogli ponuditi nikakve konkretne dokaze, onda se prišlo klasičnoj manipulaciji korištenjem izjave mandatara za sastav Vlade RS. Koji je najavio da bi vladajućoj većini mogao prići još jedan parlamentarni klub. A kao „analitičara“ pozvanog da komentariše stanje u SDS-u uzeli su tek jednog od prebjega iz te stranke − Nenada Stevandića, koji je odlazak iz SDS-a i više nego obilato naplatio pozicioniranjem u okviru vlasti RS-a.
BNTV
Krajnje površna vijest o protestima u Beogradu „Stop krvavim košuljama“. Prezenterka Dnevnika pročitala je vijest sažetu u tri rečenice, u kojoj nije naznačen razlog izlaska na ulice studenta, javnih ličnosti i dijela opozicije, odnosno fizičkih napada pripadnika vladajućih stranaka na opozicione poslanike.
Uglješa Vuković | dec 9, 2018
IZDVAJAMO
To što su današnje priče kratkog daha, grube, nestilizovane, ili isječak neobrađene stvarnosti, kao u slučaju reality programa, to savršeno ne zanima publiku. Ili je baš to zanima. Iscijeđeni sok stvarnosti, bez uljepšavanja. Stvar je dalje preuzelo tržište koje je shvatilo da u toj priči, ili istini, leži zarada. Reality programi su karnevali ludosti, nerežirane ili loše režirane predstave po scenariju nametljive stvarnosti. Pobjeda raspusne poetike u kojoj nema pravila. Sve u cilju zadovoljenja najnižih pobuda.
Read MoreErnad Osmić | dec 9, 2018
IZDVAJAMO
Politička klima u BiH u posljednjih 25 godina je takva da uslovljava njene građane da razmišljaju cinično. Tako će mnogi koji pročitaju slijed događaja koji je doveo do problema digitalizacije u BiH doći do jedinstvenog zaključka da se radi o klasičnom sindromu „ko će pokupiti kajmak?“. Neki „miljenik“ nije prošao na tenderu, pa se koriste svi mehanizmi kako bi se stagnirao napredak u bilo kojem pravcu. Zaključak je to i novinara Nebojše Vukanovića, koji glavnog krivca vidi u RTRS-u, tj. u javnom servisu entiteta Republika Srpska, pa i samoj Republici Srpskoj, koja ne pokazuje interes da se dostigne dogovor u procesu koji i bez takvih sabotaža traje više nego što treba.
Read MoreOzren Kebo | dec 8, 2018
IZDVAJAMO
U doba socijalizma, u njegovoj izdišućoj fazi dobili smo nešto – organ li je, tijelo li je – što se zvalo Odbor za zaštitu lika i djela Josipa Broza Tita. Senad Avdić ovih dana podsjeća na taj represivno-ideološki izum čiji je zadatak bio da ušutka već propupalu javnost. Kojoj je zvanične ideologije bilo na vrh neke stvari i koja je sve češće u formi viceva, skečeva, pjesama, nasrtala na „najveće svetinje NOB-a i socijalističkog samoupravljanja“. Odbor je, podsjeća nas Avdić, na kraju uspio izgurati Zakon o zaštiti imena i djela: „Broj političkih zatvorenika, zahvaljujući ovom Zakonu doživio je nagli ‘procvat’ u narednih nekoliko godina. Preko 90 posto političkih zatvorenika u 80-im godinama ležalo je u zatvorima po osnovi fatalnog Člana 133. Krivičnog zakonika koji je sankcionirao verbalne delikte, uglavnom one na račun pokojnog Maršala. Svaka represija, zabrana i ograničavanje sloboda ima kontraefekat, poput opruge: što više pritišćeš, više skače.“
Read MoreIvo Komšić | dec 7, 2018
IZDVAJAMO
Građanski blok ne bi smio biti prekriven nacionalizmom svojih partnera ukoliko bi ušao u vlast. Mora ostati činjenica da su oni nacionalisti, sve dok sami ne promijene svoj politički identitet, što je teško povjerovati. Ta promjena bi za njih značila nestanak, kao što bi za „građanske“ bio nestanak bez sporazumnog osiguranja.
Read MoreTomislav Marković | dec 7, 2018
IZDVAJAMO
Upravo zbog ovakvih stavova u kojima veliča zločince, negira srpske zločine i ponavlja najcrnje floskule Miloševićeve ratne propagande – Ljiljana Bulatović Medić je i dobila nagradu. Koja bi mirno mogla da promeni ime u “Krvavo pero”. Naprednjačka vlast oličena u Pokrajinskoj vladi stala je iza odluke žirija, što nije nimalo slučajno. Upravo su najviši predstavnici vlasti stvorili atmosferu u kojoj je moguća valorizacija ratnohuškačke propagande. Genocid u Srebrenici ne poriče samo Mladićeva hagiografkinja, već i premijerka Ana Brnabić, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i svi ostali dužnosnici.
Read MoreDragan Bursać | dec 6, 2018
IZDVAJAMO
…u našoj zemlji, svaka politička aktivnost, nažalost, isprojektovana je većinom s nacionalnom, preciznije, nacionalističkom nakanom. Kako li se osjećaju Bošnjaci i Hrvati u manjem bh. entitetu, ionako marginalizovani i od države i od tog entiteta, poslije prijetnji upućenih Dodiku? Da li je ovim prijetnjama aminovana reakcija koja će biti upućena njima? Razmišlja li neko o tome iz topline belgijskog ili njemačkog doma? Dabome, takve jedinke ne razmišljaju o bilo čemu, pa je ovo samo retoričko pitanje.
Read MoreAnaliziraj.ba | jun 13, 2025
Omar Faiad deportovan nakon potpisivanja spornog priznanja, Yanis Mhamdi ostaje zatočen – međunarodne novinarske organizacije osuđuju proizvoljna hapšenja