Kada Milorad Dodik nameće priču o zastavi RS-a, očekuje se od ozbiljnih medija da gledatelje upoznaju sa zakonskim odredbama, kao i da postave pitanje da li se interesi štite zastavom ili sastancima sa značajnim sagovornicima. No, BNTV i RTRS ne spadaju u tu kategoriju
RTRS: Demontiranje DNS-a
3. – 9. decembar 2018.
DALEKO JE 2009: Aktiviranje MAP-a za BiH kao prvog kraka ka članstvu u NATO alijansi tema je kojoj je posvećana posebna pažnja. Već nekoliko godina, politička javnost u našoj zemlji duboko je podijeljena oko članstva u toj vojnoj alijansi, jer srpska politička elita želi da BiH prati Srbiju, odnosno ostane vojno neutralna. Zanimljivo je da novinari RTRS-a ne otvaraju pitanje kako to da upravo najžešći protivnik ulaska u NATO, lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, olako zaboravlja da je upravo visoki funkcioner te stranke 2009. godine kao član državnog Predsjedništva stavio svoj potpis pod iskazanu namjeru za članstvo BiH u NATO-u. Kao što se na javnom RTV servisu ovog bh. entiteta ne postavlja pitanje ni zar vazdušna intervencija NATO-a na Srbiju nije bila gotovo deceniju ranije. Umjesto toga, tek se Dodiku daje prostor da po ko zna koji put tumači stvari na način kako to njemu u kojem trenutku odgovara.
ZASTAVA, PONOVO: Gdje se treba isticati, a gdje ne zastava bh. entiteta RS, evidentno je glavna briga Milorada Dodika. Zbog nje je i napustio sjednicu Vijeća za provedbu mira u BiH, a potom i sastanak članova Predsjedništva s američkim zvaničnicima. Štiti li se RS bolje isticanjem zastave ili prisustvom njenih predstavnika na skupovima na kojima se razmatraju pitanja od značaja za BiH, pitanje je koje se u dnevnicima RTRS-a ne otvara.
KRIMINALCI I NARKOMANI: Raspadu Demokratskog narodnog saveza posvećena je posebna pažnja. S jasnim svrstavanjem na stranu onih ljudi koji su iz te stranke isključeni. Otuda se i izbjeglo da se novinari Dnevnika 2 pozabave neprimjerenim rječnikom koji je Nedeljko Čubrilović koristio govoreći o svojim bivšim partijskim kolegama. Koje je nazvao, citiramo, „kriminalcima, narkomanima i pederima“.
A DA NEKOG UPITA ZA MIŠLJENJE? Ponekad i Branka Kusmuk napravi iskorak pa sačini izvještaj neopterećen vlastitim komentarima i opservacijama. Primjer je postizanje dogovora ministra zdravlja RS-a, uprave bolnice „Srbija“ i Sindikata doktora medicine o dinamici isplate zaostalih plata uposlenim, čime je odgođen najavljeni generalni štrajk.
Konstatacija da Branka Kusmuk vrlo rijetko iskoči iz svog manira izvještavanja potvrdila se u temi posvećenoj spajanju funkcija zastupnika u Predstavničkom domu i Vijeću ministara BiH, Denisa Zvizdića i trojice državnih ministara. Izborni zakon BiH i Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne tretiraju ovo pitanje. Ministri koji su na izborima dobili mandat u Parlamentu BiH ostaju na svojim pozicijama do izbora nove izvršne vlasti u BiH. Sve to navodi Kusmuk u izvještaju, no oštricu odgovornosti za takvo stanje uperila je samo na ove ljude. Opterećena vlastitim komentarima, ona Zvizdića, Dragana Mektića, Adila Osmanovića i Mirka Šarovića naziva udarnim bh. kvartetom, bavi se marginalnim pitanjem na kojem katu zgrade institucija BiH će sjediti, podvlači da su njihove pozicije neustavne. Istovremeno se nije ni potrudila obratiti se nadležnim institucijama koje bi dale validno tumačenje ovakvih situacija.
O PROTESTIMA: Osmi decembar obilježili su novi veliki protesti „žutih prsluka“ u Parizu, ali i u Belgiji i Holandiji. Protestovalo se i u Mađarskoj zbog izmjena zakona o radu, a i u Beogradu je održan skup „Stop krvavim košuljama“. O svemu osim o beogradskom protestu, gledaoci Dnevnika 2 informisani su u bloku vijesti iz svijeta. Ali to je RTRS, pa, nažalost, odluka uredništva da se protest u Beogradu ne spomene jer su bili usmjereni protiv aktuelne vlasti, nije neočekivana.
Ocjena: 2
BNTV: Oprezno o protestima u Srbiji
3. – 9. decembar 2018.
UZ OVAKAV BNTV, RTRS NEMA ALTERNATIVU: Niz političkih događaja na sceni kako bh. entiteta RS tako i cijele BiH dominirao je ponuđenim sadržajima u nedjelji iza nas. Sjednica Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), nastavak sage Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s upotrebom zastave RS-a, te hoće li ili ne naša država krenuti putem NATO integracija, neke su od tema koje izdvajamo iz Dnevnika.
Kada je Dodik već u toj mjeri uspio javnosti nametnuti priču o zastavi RS-a, očekivali smo da osim pukog izvještavanja o tome kojem događaju jeste ili nije prisustvovao zbog te zastave, gdje je zastave bilo ili nije bilo, novinari odu i korak dalje. I gledatelje upoznaju pobliže sa zakonskim odredbama oko upotrebe entitetskih, odnosno zastave BiH. I da se otvori pitanje da li se RS i njeni interesi štite zastavom ili pak prisustvom njenih predstavnika na skupovima na kojima se raspravlja o stanju u BiH. Ovako, sve se svelo na puko prenošenje patriotskih izljeva Dodika, odnosno njegovog skretanja pažnje javnosti na sebe bez ikakvog sadržaja.
MARKO PAVIĆ, GOST DNEVNIKA: Političku scenu u RS-u obilježio je i nastavak raspada Demokratskog narodnog saveza (DNS). Dovoljno materijala za izvještavanje dali su isključeni članovi te stranke koji su krenuli u postupak osnivanja nove političke partije. Gost Dnevnika 6. decembra bio je lider DNS-a Marko Pavić, no kako je riječ o svemu samo ne o rječitom političaru, malo toga se novog na temu uzroka stranačkog raskola moglo saznati unatoč krajnje preciznim pitanjima voditelja.
SULUDI PRAVILNICI: Tek u petak, 7. decembra, kada su političari odustali od konstantnih istupa u javnosti, u Dnevniku je ostalo dovoljno prostora za svakodnevni život. Izdvajamo izvještaj o ostavci direktora bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu. Dobro detektovan problem kako uprava bolnice pokušava odgovornost za loše poslovanje prebaciti na zaposlene. I sjajan odgovor predsjednice sindikata i liječnice u toj bolnici koja je postavila pitanje treba li svako jutro da poželi što više bolesne djece kako bi ispunila normu koju uprava od nje i njenih kolega očekuje?
REDOVNO O PRAVDI ZA DAVIDA: U okviru nedjelje aktivizma, u Banjoj Luci održana je konferencija posvećena kampanji „Život bez nasilja“. Šteta što je izvještaj sadržavao tek izjave predstavnica vladinih institucija i nešto statističkih podataka, pa stoga nije dao doprinos borbi protiv nasilja u porodici.
U dnevnicima je nastavljeno i redovno izvještavanje o protestnim okupljanjima obitelji i članova grupe Pravda za Davida na kojima se traži istina o smrti mladića Davida Dragičevića.
Od događaja sa svjetske scene izdvajamo mini analizu protesta „žutih prsluka“ u Francuskoj i razloga zašto je poskupljenje goriva pokrenulo širok talas socijalnog nezadovoljstva građana.
Ocjena: 7
Komparativna analiza
Jedna od vijesti dana u nedjelji iza nas bio je i sastanak predsjednice bh. entiteta RS Željke Cvijanović sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Većina onoga što je tom prilikom izrečeno u Dnevniku RTRS-a prezentirana je u kadrovima snimljenim na početku sastanka. Ono što novinari i RTRS-a i BNTV-a zanemaruju jeste činjenica da se Vučić veoma rijetko, i to samo u situaciji kada mu je to potrebno zarad političkih poena u Srbiji, nakon tih sastanaka obraća javnosti. A za izjave zvaničnika RS-a rezervisan je trotoar ispred sjedišta predsjednika Srbije.
