BHT1: Kako javnost percipira medije?

1. – 7. maj 2024.

BURNA SJEDNICA U UN-u: Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a donijela je, kako se prenosi u prilogu na BHT1, različite poruke o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Ambasador pri UN-u Zlatko Lagumdžija ukazao je na važnost usvajanja ovog dokumenta, Srbija traži povlačenje rezolucije, a članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović bila je u pohodu na integritet visokog predstavnika. Ne postoje genocidne nacije, već pojedinci odgovorni za genocid, jasan je bio Lagumdžija, dok Cvijanović govori o ustavnim pravima te kako rezolucija nema konsenzus u institucijama BiH. Prilog reda različite govornike u zgradi UN-a u New Yorku, a poseban pečat ostavlja izjava ambasadora SAD-a pri UN-u koji jasno stavlja do znanja koliko je Milorad Dodik svojim akcijama ugrozio vlastite i pozicije svoje stranke.

IMAMO LI VOLJE ZA PROTESTE? Vi na odmor, mi na ulicu – jedan transparent u prvom planu početka priloga na BHT1, prigodno napravljenog povodom  Prvog maja, ukazuje na loš socijalni položaj radnika. Sindikalna borba u našoj zemlji skoro da i ne postoji, a čast radničke klase u Sarajevu branili su Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti te Sindikat metalaca. Prilog demonstrira koliko zapravo postoji platforma na kojoj radnici mogu institucionalno poduzeti korake u borbi za vlastiti bolji položaj u svakom smislu. I kako je ta borba prepuštena malobrojnim entuzijastima. „Ne znam šta slave ljudi danas“, kaže predstavnik tuzlanskog Sindikata solidarnosti. U nastavku, slike iz različitih dijelova BiH: proslava, muzika, roštilj, posjeta izletištima.

KAKO POMOĆI NOVINARIMA? Pitanje je upućeno političarima: Da li biste podržali uvođenje mehanizma zaštite novinara i slobode govora kroz posebna zakonska rješenja? Dino Konaković iz NiP-a bi to, kaže, podržao od srca, kao i Safet Kešo iz SDA, dok Mladen Bosić iz SDS-a kaže da je problem u tome što niko ne reaguje na totalitarizam koji je na djelu. Na naredno pitanje o tome da li postoji sloboda govora u BiH i u kojoj mjeri je novinarstvo nezavisno, odgovaraju građani: dok jedni sumnjaju u nezavisnost novinara, a drugi kažu kako su neki predstavnici medija uništili povjerenje u novinarstvo zbog pripadnosti političkim strankama, treći govore o političkim pritiscima na novinare. Zanimljiv prilog o tome kako medije i novinare doživljava javnost.

Ocjena: 7

FTV: Sjećanje na Aidu Kučuk

1. – 7. maj 2024.

ŠTA SLAVIMO? U državi sa milion problema, šta slavimo? – pita se voditeljica u najavi Dnevnika 2 emitovanog 1. maja. Početni blok vijesti postavio je u odličnu paralelu one koji su taj dan izašli na proteste, one koji su odlučili proslaviti uz roštilj i one koji su se zaputili na morsku obalu. U svijetu su protesti, u puno uređenijim državama, a kod nas, kako se obrazlaže u prilogu, nedostaje volje za promjene. Na sarajevskim ulicama samo su predstavnici dva sindikata – trgovine i uslužnih djelatnosti te metalaca. Zahtjevi su jednostavni: plata od koje se može živjeti i bolji uslovi rada. Prikaz obilježavanja Prvog maja u BiH, izuzimajući nekoliko stotina onih koji su odlučili protestovati, zorno ilustruje da je „hljeba i igara“ ponekad najdominantnija filozofija našeg života.

DEMONSTRACIJE U SAD-u: Sukobi propalestinskih i proizraelskih demonstranata na američkim univerzitetima, stotine je uhapšenih. Oni koji održavaju demonstracije na visokoškolskim ustanovama širom Sjedinjenih Američkih Država u znak podrške Palestini zahtijevaju da njihovi univerziteti prestanu podržavati Izrael. Prilog na FTV-u daje nam uvid u to kako policija interveniše te kako se žarišta protesta šire cijelom zemljom, i to dok američka administracija istrajava na podršci Izraelu. Prilog detektira i prenosi izjavu američkog državnog sekretara: „Čak i dok radimo s neumornom odlučnošću na postizanju prekida vatre koji vraća taoce kući, također se moramo fokusirati na ljude u Gazi zbog patnje u ovoj unakrsnoj vatri za koju je odgovoran Hamas.“

DRUGI MAJ: Kako je 2. maja 1992. odbranjeno Sarajevo, zarobljen Alija Izetbegović i započela opsada duga više od tri i po godine? Prilog s arhivskim snimcima ratnih prizora vraća nas u prošlost, u ono što nam i dalje uzrokuje traumatične reakcije, ali je zarad kulture sjećanja potrebno govoriti o takvoj prošlosti. Prisjećanje na pružanje otpora daleko nadmoćnijoj tadašnoj JNA pretače se u dirljivu priču o prvom ubijenom djetetu u Sarajevu, petogodišnjoj djevojčici Aidi Kučuk koju je geler usmrtio dok je spavala. Njezin otac Fahrudin Kučuk govori o najtežem danu u svom životu.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dan slobode medija 3. maja dobio je veliku pažnju u dnevnicima oba javna servisa. Na FTV-u redaju stvarnost i činjenice: politički pristici, medijska ovisnost, niske plate i loši uslovi rada. O položaju na novinare dovoljno govore i rezultati istraživanja Udruženja BH novinari – pad demokratičnosti, povećanje broja napada na novinare i neadekvatan odgovor institucija.

Napadom na povratnike u Gacku u kojem je korišteno vatreno oružje bave se detaljno oba javna servisa. U reporterskoj praksi to izgleda ovako: policija istražuje, zvaničnici osuđuju, a mještani smiruju tenzije.

Oba javna servisa prate potragu za rudarom, koji je ostao zaglavljen u jami rudnika lignita Mramor kod Tuzle na 170 metara ispod zemlje. Beživotno tijelo rudara Asima Šehanovića pronađeno je naknadno.

Umjesto podrškom majkama Srebrenice, Željka Cvijanović se bavi procedurama, kritikama i drugim apsurdima. Kako jedna majka može na tako mizeran način govoriti o procedurama, bez imalo osjećaja prema žrtvama, pitaju srebreničke majke u zajedničkom saopćenju, koje prenosi FTV.

Plus sedmice

BHT1

Ugošćavanje psihologinje Đane Lončarice u prilogu koji se nastavlja na priču o godišnjici ubilačkog pohoda maloljetnika na beogradsku školu je odličan primjer dubinske priče koja ne treba da završava samo riječima „da se nikad više ne ponovi“. Stručnjakinja daje upečatljiv prikaz kako se roditeljska ponašanja prenose na djecu: „Ako želimo da dijete nešto radi, moramo i mi to raditi. Nekad mi roditelji kažu ‘moje dijete ne čita’. A kad pitam ‘čitate li vi?’, dobijem odgovor ‘mi ne čitamo’. Pa kako će onda dijete čitati?!“ U drugom dijelu priloga ukazuje se i na odgovornost medija u izvještavanju u slučajevima poput masovnog pokolja u beogradskoj osnovnoj školi. Istraživačica u Mediacentru Sarajevo Anida Sokol upozorava kako utrka za senzacionalizmom vodi ka kršenju etičkih kodeksa, ne samo tabloidnih već i medija koje ne doživljavamo tako.

FTV

Neke se teme jednostavno ne mogu skrajnuti u drugi plan. Tako na FTV-u prate slučaj u kojem je u februaru ove godine uniformisano lice usmrtilo ženu u Tuzli, što je pokrenulo lavinu otkrića o tome kako policajci decenijama ne prolaze ljekarske preglede. Stvari su konačno pokrenute s mrtve tačke, a prilog nam donosi informacije o tome kako je u MUP-u TK konačno raspisan javni poziv za pružatelje ljekarskih usluga.

Minus sedmice

BHT1

Nije dijelom Dnevnika 2, ali jeste sadržaja emisije „BHT1 uživo“, koju ovdje moramo spomenuti. Naime, reporterka Mirela Savić iz banjalučkog studija BHT1 javlja se u program s gostom Ćamilom Durakovićem, kojem postavlja pitanje o izjavi ambasadora Izraela u Srbiji koji je indirektno rekao kako njegova zemlja neće podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici, te insistira da se radi o važnom autoritetu. Duraković odgovara kako je samo sud autoritet kad je riječ o dokazivanju genocida, na šta reporterka Savić dodaje: „A Izrael nije?“ Sugovornik joj daje kratku lekciju o tome na koji način teku sudski procesi te da na takve procese ne utiču stavovi određenih zemalja. Zlonamjerno i neobjektivno vođen razgovor ostavlja mrlju na cijeli redakcijski kolektiv BHT1, koji, kako to znamo, čine i ljudi od ugleda i novinarskog integriteta. Cijeli razgovor je zapravo velika sramota za novinarsku profesiju.

FTV

Djeca rođena nakon ratnog zločina silovanja dobila su, skoro 30 godina kasnije, status civilne žrtve rata, informacija je koju prenose na FTV-u iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH. I to je sve. A moglo je puno bolje: moglo se kontaktirati Ajnu Jusić iz Udruženja „Zaboravljena djeca rata“, koja je vodila ovu inicijativu; mogli smo dobiti i podatke koliko je djece rođeno nakon silovanja te šta će njima značiti izmjene Zakona o civilnim žrtvama rata Federacije BiH.