BHT1: USAGLAŠENA NAMJERA KOJA JE POSTALA POLITIČKI SUKOB
5. – 11. juli 2016.
IZOSTALA DRAMATIZACIJA VIJESTI: Naša javnost je preko noći saznala da je aranžman s MMF-om odložen iako se već uveliko govorilo da je stvar praktično dogovorena. Pismo namjere kojim se obavezujemo i na određene mjere ekonomske politike nije usaglašeno među premijerima sa svih nivoa vlasti, a potpis su odbili staviti prvi ljudi izvršne vlasti s federalnog i državnog nivoa. Razlozi su duboko političke prirode i referiraju se na razlike o koje se redovno okliznu naši političari. Iako je BHT1 ovome dao karakter udarne informacije tako što je urednica Blažica Krišto odlučila MMF-ovim kreditom otvoriti Dnevnik 2, ništa nije učinjeno da se vijest dodatno dramatizuje. Naprimjer, emitovanjem izjava više funkcionera i/ili komentatora. Ili poređenjem njihovih ranijih izjava s novonastalom situacijom. Novi kredit od kojeg zavisi javna potrošnja, ali i ekonomska politika i reforme o kojima bespoštedno slušamo već mjesecima, zaslužio je više medijske pažnje. Ali i pošten pokušaj da se osvijetle nelogičnosti i političke igrice koje ga prate od samog početka. Nije dovoljno skoro pa agencijski propratiti vijest. Od javnog servisa se očekuje više. Recimo, glasno postavljeno pitanje o tome kako je moguće da je skoro pa usaglašeno pismo postalo predmet nepremostivog neslaganja?
ODGOVORNO O CRNOJ HRONICI: Isti dan mogli smo saznati o navijačkom divljanju u Banjaluci između bugarskih gostiju i domaćina, koje je završilo sa četvero povrijeđenih lica. Za razliku od mnogih portala na kojima su se odmah pojavile spekulacije i tvrdnje da su krivci gosti, BHT1 je suzdržano izvijestio o događaju, držeći se isključivo dostupnih i zvaničnih informacija iz kojih nije jasno da li je i ko je isprovocirao sukob (priredio Vladimir Šušak). Sada već možemo reći da je praksa da državna televizija uspješno izbjegava svaku naznaku senzacionalizma u crnoj hronici.
NA VISINI ZADATKA: Komemoracija u Srebrenici prigodno je propraćena javljanjem Ivane Crnogorac uživo s lica mjesta. Očekivano, pomen žrtvama genocida zauzeo je najveći dio emisije, a treba izdvojiti kako je javni servis bio prevashodno informativan i precizan, i pored naglašenog pijeteta. Mogli smo saznati više i o regionalnim i svjetskim reakcijama, a urađen je i presjek sudskih presuda kojima je potvrđena činjenica o zločinu koji je i pravno okvalifikovan kao genocid.
OCJENA: 6
FTV: IMA LI DNEVNIKA U VRIJEME BAJRAMA?
5. – 11. juli 2016.
BAJRAM ILI DNEVNIK? Ispuniti informativnu emisiju jednoličnim prilozima o bajramskim slavljima, i to šetajući kroz cijelu zemlju, nije izraz poštovanja prema vjernicima. To je promjena karaktera Dnevnika 2 u vjersku kolažnu emisiju u kojoj se bilježe narodni običaji i slavlja. U utorak, petog jula, Jadranka Milošević kao da je pripremala Dnevnik 2 za ekskluzivne potrebe Islamske zajednice. Najveći vjerski praznici zaslužuju udarnu vijest, ali ne i cjelovečernje posvećenje koje neće odgledati ni najrevnosniji gledatelji. Da ne govorimo o tome koliko FTV bajramskim specijalom u drugi plan stavlja sve ostale građane koji nisu vjernici ili im prakticiranje vjerskih običaja nije najbitnija stvar. I koji su na kraju ostali uskraćeni za informaciju o vijesti dana, jer sve boje slavlja vjerskog praznika zauzele su više od pola emisije.
KREDITNA RAPSODIJA: Odgađanje aranžmana sa MMF-om na FTV-u je prošlo u ozračju citiranja zvaničnih saopštenja, a prikaz je bio nešto bogatiji jer je sadržavao izjavu ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevande, koji je rekao kako je odlukom da se ne stavi potpis na pismo namjere možda prekršen i Zakon o fiskalnom vijeću (urednica Jadranka Milošević). Nažalost, priča se svela na nekoliko saopštenja i izjava ekonomskih analitičara u kojima je dominiralo mišljenje da je najbolje da se više ne zadužujemo. Nije se odlazilo u pokušaj da se odgonetne najnovija politička zagonetka koja je otkrila svu bedastoću domaće političke elite koja se samo nekoliko sedmica ranije na sva zvona hvalila najpovoljnijim kreditnim aranžmanom koji sada odjednom više nije tako bitan.
IZDVOJENO:
Federalna je s jednakom pažnjom pratila događaj u Srebrenici, izdvajajući najbitnije poruke, izjave visokih zvanica, ali i pojedinačne priče preživjelih žrtava genocida. Ipak, ostaje nejasno zašto je urednica Amra Zaklan odlučila zatvoriti Dnevnik bez da saznamo išta o ijednoj drugoj vijesti iz zemlje ili svijeta? Prigodnom se ne čini niti urednička odluka da prostor da opskurnom Forumu bošnjačkih intelektualaca, koji se upustio u mjerenja svjetskih zločina povodom obilježavanja srebreničke tragedije.
OCJENA: 4
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Preko noći smo otkrili da MMF-ov kredit i prateće reforme o kojima se mjesecima raspreda nisu vanredno hitne prirode, kako su tvrdili vodeći političari u vrijeme dok su bili usaglašeni na reformskom kursu. Javni sevisi se nisu usudili zagrebati ispod površine zvaničnih informacija, a odluku federalnog premijera Novalića i predsjedavajućeg Zvizdića prenijeli su kao nešto što i nije naročito iznenađenje. Naprasni obrti i zastoji političkih procesa jesu dio ovdašnjeg političkog folklora, ali to ne oslobađa javne servise odgovornosti da u ime javnosti postavljaju pitanja. Kako je moguće da gotova stvar postane sporna? Da li to znači da su vodeći izvršni funkcioneri lagali kada su govorili da je famozno pismo namjere usaglašeno? Šta je zaista sporno među premijerima? Ko će plaćati ceh odluke da se ne zadužujemo kod najpovoljnijeg kreditora ako stvar zaista propadne? Na kraju, ako se iz zvanične Banjaluke čuje kako se radi o političkoj ucjeni, dok iz Sarajeva stižu ocjene kako je upravo tamo zaustavljen evropski put, kako je moguće da to javnim servisima nije dovoljno inspirativno da se uhvate ukoštac sa neosporno vrućim političkim pitanjem? Javni servisi nikako da se odvaže da sami nametnu temu ili da isprovociraju pitanje političke odgovornosti u trenutku koji vapi za prozivanjem vlasti. Manjak smjelosti zato redovno prate uopštene formulacije o političkoj kasti kojoj se olako pripišu negativni epiteti što će već sutra biti zaboravljeni.
