BHT1: ŠTA SU JAVNOM SERVISU EVROPSKE INTEGRACIJE?
12. – 18. april 2016.
BRUXELLES I BH. TV PUBLIKA: U srijedu, 13. aprila, BHT1 nas izvještava o novoj Rezoluciji Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini koja se referira na posljednji Izvještaj Evropske komisije, ali i na trenutno stanje u oblasti evrointegracijskih procesa. Elvir Bucalo sažima ton evropskih parlamentaraca, elokventno dočaravajući briselsku atmosferu direktnim javljanjem i insertima s izjavama parlamentaraca, što pripremi daje na značaju. Poruke koje je novinar izvukao kao najbitnije bile su dosta uopštene, iako su ispravno prepoznate, i uglavnom su se odnosile na zahtjev Bruxellesa da naša zemlja napravi nove, konkretne iskorake nakon usvajanja Reformske agende. Opet, sama Rezolucija u sebi sadrži zanimljive ocjene i preporuke oštrijeg karaktera o pravosuđu, mehanizmima borbe protiv korupcije, radikalizaciji i regrutovanju omladine koja odlazi na sirijska ratišta… Na jednom mjestu govori se i o saradnji policije Republike Srpske i Ruske Federacije, što je prepoznato kao pokušaj vođenja samostalne spoljne i bezbjednosne politike, i možda su ti navodi zahtijevali bliži ili analitičkiji pristup. I to ne nužno kroz razgovor sa stručnjacima za evropske integracije, ili s novinarima koji prate tu oblast, već kroz prepoznavanje onoga što je posebno zanimljivo u samom tekstu Rezolucije. Ali i isticanjem zanimljivih teza, njihovim citiranjem i dovođenjem u vezu s dnevnopolitičkim prilikama.
Da ne bude zabune, uloga briselskog TV izvjestioca je dragocjena. Daje vijesti na autentičnosti i relevantnosti, ali pitanje za urednicu Svjetlanu Vučetić je da li evrointegracijski proces kao najznačajniji politički proces u zemlji zaslužuje višestruku obradu i iscrpniju aktuelizaciju? Istina, u Dnevniku 2 najavljena je Tema dana koja će se baviti Rezolucijom, ali to je zasebna emisija, i to tek iza 23 časa.
SOLIDNO IZDANJE: Mostarski sajam privrede izazvao je pozornost zbog prisustva visokih zvanica, pa mu je i urednica Alenka Bruck posvetila oko deset minuta, bilježeći i ono što se dešavalo po marginama skupa. Ivana Crnogorac je s lica mjesta poručila kako su se mogle čuti ohrabrujuće političke poruke. Dnevnik je taj isti dan (utorak, 12. aprila) obilovao s mnogo dobrih priča. Danijel Lepir je sagu o ruskom dugu BiH problematizovao kroz odnose na političkoj sceni manjeg entiteta, a interesantno je bilo i podsjećanje na činjenicu da i dalje nemamo državnog ministra saobraćaja i komunikacije. Još interesantnije je to što obezglavljeno ministarstvo funkcioniše, a to je uvijek dobro čuti, jer nas uči da je ministar politička ličnost i da administracija mnoge stvari može činiti i u njegovom odsustvu.
OPET MLAKO O RADONČIĆU: Za urednicu Blažicu Krišto, novo puštanje Fahrudina Radončića iz pritvora nije bilo vrijedno duže obrade. Vijest je data gotovo kao crtica, uz reakciju Bakira Izetbegovića, koji se sada već pojavljuje kao redovni komentator ovog predmeta. Sve to za BHT nije bilo vrijedno većeg propitivanja, ili izdašnijeg prikaza. Radončić i dalje biva u središtu pažnje bez većih političkih konotacija.
EFEKTNA NAJAVA ONOGA ŠTO SLIJEDI: Lamija Silajdžić je najavu premijera Zvizdića da će nam biti odobren novi kredit MMF-a ispratila okom novinara istraživača, koji je odmah posegnuo raspraviti pozadinska pitanja. MMF navodno zahtijeva regulaciju bankarskog sektora na državnom nivou, čime se odmah otvorila politička rasprava u maniru svađalačkih tonova o prenosu nadležnosti s entiteta na državu. Silajdžić bilježi disonantne tonove, izlaže uvjerljivo mišljenje struke kako se radi o razumnom zahtjevu, te u kratkoj obradi uspijeva sveobuhvatno izložiti ono što će vjerovatno okupirati javnost u narednim danima.
OCJENA: 8
FTV: SEDMICA PROPUSTA NA KOJI TREBA OBRATITI PAŽNJU
12. – 18. april 2016.
EKSKLUZIVNO O RADONČIĆU JER TO JESTE EKSKLUZIVA: Da, baš tako je počeo drugi Dnevnik u petak, informišući nas o novom puštanju lidera SBB-a na slobodu. Federalni javni servis potrudio se da vijest više dramatizuje od kolega s BHT1, a tome je doprinijela i ozbiljna i efektna intonacija u prezentaciji priloga (Nikola Vučić). Snimci izjava glavnih aktera bili su duži, što je takođe uticalo na dramaturgiju priloga. Stav Tužilaštva je citiran, čime su obje strane dobile pravo izričaja. Ukratko, prilog za primjer kojeg krasi neobična jednostavnost, a koji je opet pokazao kako se može profesionalno ispratiti sudski predmet koji je u žiži javnosti.
OPREZ! FORMULACIJE: Dva dana Dnevnik 2 se bavio lokalnim političkim dešavanjima u Srebrenici, gdje slijede neizvjesni lokalni izbori s dvije liste za načelnika podijeljene po etničkom ključu. U informativnim pripremama obreo se propust koji sebi ne bi smio dopustiti javni servis. U petak, 15. aprila (urednica Jadranka Milošević), spikerka je, najavljujući prilog, istakla kako se među kandidatima za načelnika ispred jedinstvene liste srpskih političkih stranaka pojavljuje i lice koje je učestvovalo u genocidu 1995. godine. Kasnije saznajemo da se radi o Momčilu Cvjetinoviću, kojeg predlaže SDS i koji se imenuje kao Karadžićev saradnik sa srebreničkog područja u vrijeme kada se dogodio genocid. No, da li je pretjerano Cvjetinovića obilježiti kao “lice koje je učestvovalo u genocidu”, jer takva formulacija implicira utvrđenu krivičnu odgovornost? Ili barem postojanje optužnice. Cvjetinović jeste bio politički saradnik haških osuđenika i lokalni stranački dužnosnik u ratno vrijeme, i čak u spornom prilogu on otvoreno negira genocid, šegačeći se izjavom-pitanjem kako može negirati nešto čega nije bilo. Ali protiv njega nije podignuta optužnica, niti postoji presuda, koje se mogu povezati s ratnim zločinima koje je eventualno počinio. Otud se formulacija o učesniku genocida čini, najblaže rečeno, spornom i može biti povod opravdanog nezadovoljstva prozvanog zbog neobjektivnog i neistinitog informisanja koje šteti njegovom ugledu. Nazvati nekog učesnikom u zločinu, i to najtežem zločinu, teška je kvalifikacija za koju se odmah pretpostavlja da iza nje postoji i pravno utemeljenje. FTV je mogla upotrijebiti druge, primjerenije i vjerodostojnije formulacije, kojima je mogla naglasiti Cvjetinovićevu nečasnu političku ulogu u režimu čije su glavešine izvršile genocid.
POLITIČKI ZABAVNIK: Odnosi vladajuće koalicije i opozicije u manjem entitetu mogli bi se nazvati sukobima niskog intenziteta, koji služe za dnevnu razmjenu vatre koja ne može proći neopaženo. Mirjana Radanović u nedjeljnom osvrtu izdvaja kao najbitnije iz susreta Milorada Dodika i Mladena Ivanića komentare o najavljenim (kontra)protestima, stavljajući u drugi plan referendumsko pitanje koje je isto bilo predmetom razgovora. To se čini kao ispravna odluka, jer se prioritet u obradi dao novom političkom momentu koji je sigurno atraktivniji od referendumske tlapnje.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Sedmica u kojoj su obje televizije bile značajno interesantnije nego u ranijim izdanjima. Kao da su urednici konačno posegnuli za dočaravanjem uzbudljive domaće političke svakodnevnice, izbjegavajući opšta mjesta i upotrebu uobičajenih floskula. Nešto što smo ovdje više puta priželjkivali, uz napomenu da je za efektnu pripremu potrebno pažljivo promatračko oko i jednostavna najava u vidu kratkih i razumljivih rečenica. Primjetno je i da javni servisi, iako uglavnom prate iste događaje, različite stvari stavljaju u središte svog interesovanja. Nova evropska rezolucija za BHT je bila povod duže obrade, dok je FTV tek prozaično propratila vijest. Referendum u Republici Srpskoj obilježio je susret Dodika i Ivanića u interpretaciji državne televizije, a za njihove enitetske kolege najbitniji dio sastanka su razmjene mišljenja o najavljenim protestima opozicije. Isti događaji, a različita tumačenja, što sve zajedno potvrđuje koliko je medijska stvarnost difuzna i uticajna i kako je malo potrebno da se stvori drugačija slika stvarnosti.
