BHT1: Dobro provjereni sigurnosni izvori ili spin?
- – 12. juli 2021.
SIGURNOST ILI SPIN NA NAJVIŠEM NIVOU? Urednica Željana Mehmedika u srijedu prenosi vijest da je događaj na kojem se obilježava genocid u Srebrenici podignut na do sada najviši nivo sigurnosti. U nekoliko navrata se navodi da je to prema podacima sigurnosnih agencija (množina!), te da one međusobno razmjenjuju podatke. Zatim se citira informacija, koja se čita sa ekrana gdje je potpisana Policija Republike Srpske (Štab akcije „Srebrenica 2021“), a koja je, kako se prenosi, upućena drugim policijskim agencijama. Tu se opisuje plan mogućeg napada koji će, veli se, izazvati pojedinci iz nevladinog sektora, boračkih organizacija iz Sarajeva i Tuzle, i još neka lica iz Beograda. Dalje se navodi da će oni napraviti incident, predstavljajući se kao lica koja su nezadovoljna presudom Ratku Mladiću, pa da će se onda izgubiti u skupu sa ostalim učesnicima, kao i da će to sve učiniti da izazovu primjenu bonskih ovlašćenja prema vlastima Republike Srpske. Pušta se i izjava ministra policije RS-a, Dragana Lukača, koji ubjeđuje građane da policajci pružaju maksimalne napore.
Iako se potencira da saznanja o sigurnosnoj prijetnji dolaze iz više agencija, sve vrijeme se priča vrti oko informacije koju potpisuje Policija RS. U telefonskom javljanju, Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih agencija, zaključuje da se nije došlo do informacija koje upućuju na ugrožavanje spornog događaja. BHT1 na nekoliko mjesta ponavlja da je do informacija došao putem povjerljivih izvora iz sigurnosnih agencija. Na kraju se zaključuje da agencije nisu voljne govoriti o motivima napada, iako su iz Policije RS prethodno detaljno opisali način i razloge mogućeg napada. Nije sporno da se prilog temelji na povjerljivim sigurnosnim izvorima, ali cijela priča je začinjena kao da se radi o jedinstvenim saznanjima više agencija, i pored toga što informacije očito dijeli tek Policija RS. U ključnoj informaciji, kao remetioci sa političkim namjerama, denunciraju se prilično odrediva lica (kaže se između ostalog da su to predstavnici boračkih organizacija iz Sarajeva i Tuzle), pa bi od BHT1 bilo pošteno da su za mišljenje upitali i predstavnike ovih organizacija. Ili organizatore događaja u Srebrenici. Kako to nije napravljeno, prilog je zaličio na svojevrsnu reklamu, ili politički spin Policije RS i ministra Lukača.
RAST CIJENA, TEMA KOJA NE JENJAVA: Početkom prošle sedmice, urednik Milan Đurović donosi uporedni pregled poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Šta je i koliko poskupilo u odnosu na isti mjesec prošle godine? Tema koja zanima sve građane, i o kojoj se sve više piše. Isti dan, priča o odlasku radnika iz Krajine suočava nas sa neugodnim saznanjem da ni plate više nisu dovoljne da zadrže ljude koji napuštaju zemlju.
NEUJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA: Urednica Blažica Krišto donosi prilog o neujednačenoj sudskoj praksi jer je sud u Banjaluci u predmetima iste činjenične osnove različito presudio. U jednom su sudije dosudile naknadu štete novinaru kojeg su oklevetali tabloidi, a u drugom utvrdili da štete nije bilo. Radi se o klevetama protiv novinara Vladimira Kovačevića, koji je brutalno pretučen, dok su RTRS i ATV prenosili pisanja da je njegov medij primao novac radi pripreme terena za državni udar. Odličan prilog koji aktuelizuje sudsku praksu u predmetima zaštite od klevete, ali šteta što nismo čuli i mišljenja predstavnika sudske vlasti koji su rijetko kada u medijima. Osim kada se raspravlja o njihovim statusnim pitanjima.
OCJENA: 3
FTV: Odnosi Hrvatske i BiH i zašto to nije tema?
- – 12. juli 2021.
EKONOMISTICA I(LI) POLITIČARKA: Urednica Merima Adembegović donosi priču o tome gdje se bolje živi – u kojem od dva entiteta. Prema onome što smo čuli, biće da je bolje bilo pitati se gdje se gore živi. Solidan prilog u kojem su se poredili ekonomski parametri, ali i mišljenja građana. Sagovornica je bila i narodna poslanica Jelena Trivić, a FTV ju je potpisao samo kao ekonomisticu. Trivić jeste po vokaciji ekonomistica, i u skupštinskim izlaganjima se često drži ekonomskih tema, ali ona je u prvom redu opoziciona političarka. Mišljenja smo da je uvijek treba potpisati i njenim političkim angažmanom, jer to je u većini slučajeva i javnih istupa nemoguće zaobići.
HRVATSKI PREDSJEDNIK NESLUŽBENO I TURISTIČKI U BiH: Zoran Milanović je stigao u trodnevnu posjetu našoj zemlji, ali kaže da neće zvanično pohoditi Sarajevo dok god se ne omogući hrvatskom narodu da bira svog člana Predsjedništva. BHT1 je na taj dan prenio samo njegovu izjavu da Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda, i da se Dejton sve manje spominje u dokumentima EU i NATO-a. Urednica Amra Zaklan u nedjelju nije proširila priču, niti se iscrpnije bavila potezima hrvatskog predsjednika, mada njegovo ponižavanje zvaničnih adresa BiH upućuje na to da su odnosi između dvije zemlje ozbiljno narušeni. Blažica Krišto (BHT1) se u nedjelju još manje bavila Milanovićem, pa nisu ni prenijeli vijest da bivši lider SDP-a izričito odbija posjetiti Sarajevo. No, kako je Milanović nastavio sa ponižavanjem zvaničnih institucija izjavom da je BiH Evropi predzadnja rupa na svirali, urednici su se ipak latili teme naširoko. FTV (Sanjin Bećiragić) donosi pregled svih njegovih ranijih pogrdnih izjava o BiH, dok BHT1 (Milan Đurović) pušta različita mišljenja analitičara. Za jedne (Milan Sitarski), istupi bivšeg šefa SDP-a su pozitivni pomak, dok drugi, poput Dragana Markovine, pišu o uzaludnoj diplomatiji i medvjeđoj usluzi koju čini Hrvatima. Ako se zadržimo samo na uličarskom stilu prvog čovjeka Hrvatske koji susjede naziva big shit zemljom, teško je shvatiti kako to može biti pozitivni pomak. Državna televizija bi trebala više voditi računa kome daju priliku da govori, jer Milanovićevi gafovi već su odavno pitanje odsustva elementarne pristojnosti. Urednici na obje televizije nisu problematizirali odnose Hrvatske i BiH. Jesu li posljednji nastupi bivšeg premijera izuzetak ili dio sličnog obrasca? Jesu li odnosi dvije zemlje sa brojnim otvorenim pitanjima (odlaganje nuklearnog otpada, stroge mjere na ulasku u Hrvatsku za naše građane, zatvoreni granični prelazi za teretnjake…) na istorijskom minimumu?
SPECIJAL: Nedjeljni specijal FTV-a o godišnjici genocida u Srebrenici bio je na visini zadatka. Pojedinačne priče preživjelih i članova porodice, javljanje reportera sa lica mjesta, kao i reakcije iz regiona i svijeta činili su okosnicu nedjeljnog Dnevnika 2.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA: Obje televizije su godišnjicu genocida u Srebrenici na dan komemoracije ispratile posvećenim programom, javljanjima reportera sa lica mjesta i sabiranjem reakcija iz cijelog svijeta. Hrvatski predsjednik se nije pojavio u Srebrenici, ali se javio video pozivom, dok u službeno Sarajevo, kako veli, neće dok god se biraju hrvatski predstavnici na način kako je izabran Željko Komšić. Nijedna televizija nije prepoznala da se radi o priči većeg formata koja ukazuje na to koliko su nazadovali odnosi Zagreba i Sarajeva. Gafovi Zorana Milanovića mogli su biti povod za priču o svim otvorenim pitanjima između Hrvatske i BiH jer je lista takvih pitanja podugačka.
Plus sedmice
BHT1
Prilozi o cijenama životnih namirnica i odlasku radnika. Teme koje zaslužuju sve veću pažnju.
FTV
Specijal o obljetnici genocida u Srebrenici. Sadržajan i informativan program.
Minus sedmice
BHT1
Priča koja je trebala izgledati kao ekskluzivno saznanje BHT1 o sigurnosnim prijetnjama po obilježavanje obljetnice u Srebrenici izgledala je na kraju više kao politički spin ili prilog sumnjivog kvaliteta.
FTV
Priča o posjeti hrvatskog predsjednika je zaslužila posvećeniji i ozbiljniji pristup.
