Autor: Aleksandar Brezar

IMA LI NOVINARA IZVAN SARAJEVA?

IZDVAJAMO

Osim podrške, bitna je i informisanost, pa je tako važno da i ovakve priče dobiju jednak publicitet kao i one sarajevske, a kakav dosad očito nisu imali. Jedino tako je moguće bar pokušati omogućiti Bradvici i ostalima da pritiskom javnosti i nadležni organi prihvate da problem itekako postoji, te da imaju obavezu zaštititi ljude koji samo rade svoj posao, bilo to u sredini od hiljadu ili pola miliona stanovnika.

Read More

BREXIT ZA POČETNIKE: JEFTINI POPULIZAM I OZBILJNA HISTERIJA

IZDVAJAMO

Ono čemu mediji, s druge strane, nisu posvetili dovoljno pažnje jeste serija rasističkih ispada koja je uslijedila nakon Brexita, i to prema svim mogućim etničkim skupinama koje nisu “autohtono” engleske, pa su tu ulogu preuzeli sami građani i građanke na društvenim mrežama.
Moglo bi se, također, reći da su i sami mediji donekle odgovorni za nagli porast rasističkih napada u Velikoj Britaniji nakon referenduma: dovoljno je uzeti u obzir činjenicu da je imigracija bila treća najvažnija tema u medijskom tretmanu Brexita, gdje je najočitiji indikator procentualna razlika u količini tekstova među novinama koje su bile za izlazak (14,8 posto) i ostanak (9,9 posto). Kultura straha od drugog i drugačijeg sigurno je doprinijela izglasavanju opcije za izlazak, a uloga britanskih medija u tome vrlo je zabrinjavajuća.

Read More

DAH SREBRENICE U TV SERIJI: KAKO SMO SE ŠEGAČILI S GENOCIDOM

IZDVAJAMO

Orijentalizam je, u samoj srži, projekat koji je nastao na itekako dobrom poznavanju svojih kolonijalnih subjekata i njihove istorije, kulture i društva. Zato bi se dalo argumentovati da je balkanizam problematičan na drugačiji način: na Zapadu, posebno anglofonom, o Balkanu se ne zna skoro pa ništa, pa je pogodan za razne manipulacije stvarnošću. Ilustracija za ovo može se pronaći u zaključku Hermanna Keyserlinga kako ga citira Todorova: “Da Balkan ne postoji, trebalo bi ga izmisliti.” Upravo tako: Balkan je pogodan za zapadnu imaginaciju, te je posebno interesantan, u gotovo erotskom smislu, kao milje primitivnih plemena, divljih predjela i opasnih iskustava. I Slavoj Žižek govori o ovoj temi, prvo citirajući Gillesa Deleuzea, koji kaže: “Ako se nađete u tuđem snu, u stvari ste izgubljeni.” Te 1992., dok je bjesnio rat u Bosni i Hercegovini, Žižek konstatuje da “u bivšoj Jugoslaviji, mi jesmo izgubljeni, ne zbog toga što nas naši vlastiti primitivni snovi i mitovi sprječavaju da govorimo prosvijetljenim jezikom Evrope, već zato što krvlju plaćamo danak toga što smo materijal za tuđe snove.”

Read More

PANAMA, OBEĆANA ZEMLJA: KAKO SMO PRATILI AFERU NAD AFERAMA

IZDVAJAMO

Dakle, offshore kompanije omogućavaju kalkulisanje s porezima, koje nije ilegalno samo po sebi – svaka firma u kapitalizmu u svom operativnom mehanizmu pokušat će na ovaj ili onaj način platiti što manje poreza. Da bi se izbjeglo balansiranje na žici između legalnog i ilegalnog – a ilegalno je u ovom slučaju utaja poreza – offshore kompanije nude relativno jednostavan izlaz iz te dvojbe. Ako je pritom moguće sakriti identitet vlasnika novca, otvara se prostor i za prikrivanje porijekla tog novca, što onda omogućava i njegovo pranje, tj. legalizovanje ilegalno stečenih prihoda. I to je suština onoga što trebamo znati o dokumentima Mossack Fonsece.

Read More

SLUČAJ HARISA ZAHIRAGIĆA: ZAŠTO SMO TUKLI PEDERE

IZDVAJAMO

Iz priloženog postaje jasno da se na čelu studentske organizacije nalazi osoba čije se javno mišljenje zasniva na odličnoj sposobnosti reprodukcije mišljenja hijerarhijskog vrha, ili jednom riječju, konformista. S obzirom da je evidentno da je ovo jedan od slučajeva u kojem “riba smrdi od glave”, sam fokus kako osude diskriminacije, tako i zaštite diskriminiranih, ipak mora biti na onima koji su Zahiragića podučili vrijednostima u koje on, očito, slijepo vjeruje.

Read More

AMERIČKI IZBORI: TEŠKO ONOME KO IH PRATI NA BH PORTALIMA

IZDVAJAMO

Ne smije se zanemariti ni činjenica da su američki predizbori, i izbori koji slijede krajem 2016., idealna studija slučaja kako i u kojoj mjeri globalni mediji utiču na naše medije. Iako bi šira analiza zahtijevala daleko detaljniju posvećenost ovoj temi, možemo pokušati razmisliti o tome postoje li kritičko mišljenje i prava novinarska analitika, ili se informisanje javnosti svodi isključivo na prevođenje tekstova s portala iz engleskog govornog područja.
Na kraju, ne treba zaboraviti ni to da je 2016. izborna godina i u Bosni i Hercegovini. Izvještavanje o američkoj izbornoj kampanji u poređenju sa našom političkom scenom je – znajući šta nas sve očekuje – daleko manji zalogaj.

Read More

NEOSTVARENA LJUBAV: FORD FOCUS I DRAGAN ČOVIĆ

IZDVAJAMO

Neinformisanom građaninu, Čović je sigurno utjelovljenje uspješnog čovjeka, i tu treba tražiti prvi, pragmatični, razlog ovako obijesne odluke. Drugo, s obzirom da govorimo o lideru zemlje u tranziciji, mora se napomenuti da ovakvo bahaćenje nije niti nepoznato, niti se dešava prvi put u svjetskoj istoriji.
Pritom, ono u čemu Čović i njemu slični griješe jeste da se Angela Merkel i Sebastian Kurz ‒ svjetska politička elita ‒ sigurno neće prevariti kada uđu u Čovićev Audi A8, te odjednom pomisliti da se nalaze u Londonu, Parizu ili New Yorku. Kroz prozor će vidjeti samo i jedino Bosnu, dok se gume (od kojih je svaka skuplja od prosječne bh. penzije) budu derale o naše ceste.

Read More

ČUDESNI SVIJET FADILA NOVALIĆA

IZDVAJAMO

Ono što Klix nije uspio uraditi, web Al Jazeere Balkans jeste: autorica Vedrana Maglajlija, u članku od 23. januara naslovljenom “‘Rastrošni’ građani najsiromašnije države u Evropi”, odlično je sumirala svu problematičnost Novalićeve izjave. Uradila je to kroz kontekstualiziranje statistike, kako domaće, tako i one Eurostata, te kroz izjave ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini Medihe Bakalović, direktora Potrošačke zadruge Euro BiH Mesuda Lakote, novinara CIN-a Aladina Abdagića i ekonomiste Vjekoslava Domljana – dakle, autoriteta po pitanju ekonomskog stanja u kojem se nalaze građani naše države, ali i generalnog društvenog konteksta. U sjajnom članku koji zaslužuje sve pohvale, na vrlo pristupačan način jasno se da iščitati da se u Novalićevom slučaju radi o potpunom sljepilu kada je riječ o potrebama onih za koje bi trebao da radi, umjesto što njima želi da upravlja na mikroekonomskom nivou.

Read More

DE NIRO, JOLIE I BELLUCCI: MONETE ZA NACIONALISTIČKA PREPIRANJA

IZDVAJAMO

Iako treba naglasiti da je humanitarni rad Angeline Jolie izuzetno pozitivan, i sigurno je da je uspio bar donekle osvijestiti širu publiku o problematici ratnih zločina prema ženama, teško je pronaći ijedan kritički izbalansiran članak o samom filmu na najčitanijim portalima u periodu kada je ova priča bila aktuelna. Niko se nije usudio kritikovati sporni naslov filma, koji pojednostavljuje naš životni prostor na “krv i med” ‒ dakle, na gorko i slatko, brutalno i lijepo ‒ što je osnovna karakteristika balkaniziranja, tj. svođenja naše istorije na najbanalniju moguću razinu nerazumljivih i dalekih plemena.

Read More