Ovog 24. februara obilježena je druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu. Organizacije koje su dio Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR) ponovile su solidarnost s ukrajinskim novinarima i pozivali na garancije njihove sigurnosti i pune slobode izvještavanja, kao i na obnavljanje napora da im se pruži potrebna finansijska i tehnička podrška da nastave njihov posao.
– Tokom protekle dvije godine, ukrajinski novinari pokazali su nevjerovatnu hrabrost i otpornost u pokrivanju užasa ovog rata za svoje zajednice i vanjski svijet, često uz velike lične žrtve – naveli su u saopćenju.
Pozvali su Rusiju da poštuje međunarodno humanitarno pravo i suzdrži se od napada na novinare kao i da istraži brojne slučajeve u kojima su njihove snage upletene u takve napade. Do danas najmanje 11 medijskih djelatnika ubijeno na dužnosti dok su još 34 povrijeđena dok su izvještavali o ratu.
Broj napada na novinare koji pokrivaju rat opao je 2023. godine jer su se vojne aktivnosti fokusirale fiksne borbene linije, no novinari su uvijek na prvim linijama te se i dalje suočavaju s velikim rizicima. Najmanje 12 novinara povrijeđeno je 2023. godine dok su izvještavali o ratu.
Međunarodni institut za medije (IPI), koji prati slobodu medija u Ukrajini, zabilježilo je 404 slučaja napada na medije, a većinu su počinile ruske snage.
Ukrajinski mediji također se često suočavaju s kibernetičkim napadima koji im onemogućuju izvještavanje o ratu. Iako je nemoguće identificirati izvore ovih napada, Rusiju se često optužuje da ih je orkestrirala.
U međuvremenu, najmanje 17 novinara koji su radili na okupiranom ukrajinskom teritoriju i dalje je u zatvoru u Rusiji dok ruske vlasti nastoje iskorijeniti sve glasove protivljenja u tim regijama.
Dok su ruske vlasti odgovorne za većinu sigurnosnih prijetnji s kojima se suočavaju ukrajinski novinari, praćenje MFRR-a također pokazuje da se ukrajinski novinari sve više suočavaju s preprekama koje stvaraju domaći akteri.
U 2023. godini MFRR je zabilježio 31 incident u kojem su ukrajinske vlasti odbile dati informacije ili na drugi način ometale rad novinara, u većini slučajeva koristeći rat kao izgovor.
Pored toga ukrajinski mediji u teškom položaju jer je tržište oglašavanja u zemlji palo za dvije trećine od početka ruske invazije, što je dovelo do ogromnog gubitka prihoda.
Zato su potpisnici saopćenja, naglasili da bez stalne podrške, ukrajinski mediji možda više neće biti u mogućnosti informirati svijet o stanju rata, a žrtve tolikog broja novinara bit će uzaludne.
Zajedničko saopćenje potpisali su Međunarodni institut za medije (IPI), Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ), OBC Transeuropa (OBCT) i Free Press Unlimited (FPU).
Izvor: EFJ
