Američki State Department objavio je Izvještaj o ljudskim pravima u svijetu 2021. godinu u kojem je predstavljeno i stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini uključujući i stanje u oblasti slobode izražavanja i medija.

Kako je navedeno zakoni u Bosni i Hercegovini predviđaju slobodu izražavanja, uključujući i medije, ali je poštivanje tog prava ostalo slabo tokom cijele prošle godine. Nasilje, zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća nastavljeni su tokom godine.

Strukovno udruženje BH novinari napomenuli su da pasivni stavovi institucija, prije svega pravosuđa i tužiteljstava, ostavljaju prostor da se prijetnje i pritisci nastave i pojačaju.

Brojne restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije Covida-19 ograničile su pristup informacijama, a značajnim dijelom medijskog izvještavanja dominirala je nacionalistička retorika te etničke i političke pristranosti, često potičući netoleranciju, a ponekad i mržnju.

Nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima i dalje predstavlja problem, posebno u online medijima. Za mnoge televizijske i novinske kuće samo informacije o nominalnom vlasništvu su dostupne.

U opširnom izvještaju navedeno je da podaci s Free Media Help Linea (FMHL) pokazuju da sudovi i dalje ne razlikuju različite medijske formate (posebno ne prave razliku između vijesti i komentara), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke iscrpljujuće za novinare i medijske kuće.

FMHL je zaključio da je broj slučajeva klevete protiv novinara i urednika ostao visok, posebno u slučajevima kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Dostupni podaci pokazuju da su 80 posto slučajeva klevete pokrenuli državni dužnosnici ili političari.

Nastavak nepravilne primjene zakona o kleveti uzrokovao je direktan pritisak na novinare i medije koji je ugrozio novinarsko pravo na slobodu izražavanja, pa je zabilježeno i povećanje broja takozvanih SLAPP-ova (strateških tužbi protiv učešća javnosti) te su enormno visoki zahtjevi za naknadu štete bili usmjereni na podrivanje finansijske stabilnosti medija.

– Nezavisni mediji bili su aktivni i izražavali su široku paletu stavova, ali je to ponekad rezultiralo pritiskom ili prijetnjama novinarima. Dužnosnici suočeni s kritikama intenzivirali su praksu nazivanja novinarima izdajicama ili, koristeći oštre uvrede kako bi ih diskreditirali – navod je iz izvještaja.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) zaprimila je 11 pritužbi vezanih za govor mržnje, ali nijedan slučaj nije utvrdila kao govor mržnje u elektronskim medijima.

Vijeće za štampu, koje djeluje kao samoregulatorno tijelo za internetske i štampane medije u cijeloj zemlji, zabilježilo je 297 pritužbi vezanih uz govor mržnje.

Internetski portali sejl.org i bosnjaci.net vodili su jednogodišnju kampanju klevetanja medijske djelatnice i profesorice Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo, optužujući je za “trovanje bošnjačke djece” i nazivajući je “negatorom genocida”. BH novinari oglasili su se saopćenjem u kojem osuđuju napade, a kao rezultat toga na meti sličnih napada našla se i generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. Nacionalistički portali optužili su ih da podržavaju ratne zločince i vrijeđaju poslanika Muhameda.

Novinar i televizijski voditelj Nikola Vučić i glavni urednik N1  Amir Zukić pretrpjeli su slične napade zbog nastojanja da se pozabave kampanjom klevetanja profesorice Turčilo. Obojica su optuženi da pružaju podršku ratnim zločincima.

Predstavnica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) za slobodu medija Teresa Ribeiro osudila je ovu ciljanu internetsku kampanju mržnje protiv medijskih profesionalaca u BiH, pozivajući vlasti da poduzmu učinkovite mjere za istragu i krivični progon počinitelja.

State Departent izvještaj navodi da je nastavljen politički i finansijski pritisak na medije. Negativni ekonomski učinci pandemije dodatno su narušili finansijsku stabilnost medija širom zemlje, često ih prisiljavajući da smanjuju svoje poslovanje i budu ranjiviji na vanjski pritisak.

Tokom godine povećao se broj napada na novinare. Napadi na profesionalni integritet i slobodu medija nastavili su se tokom cijele godine. Javni dužnosnici ometali su rad novinara, a ovaj period obilježili su pokušaji ograničavanja pristupa informacijama u nekoliko područja, dok su ograničenja uvedena tokom pandemije ostala su na snazi.

Zabilježeno je nekoliko slučajeva ograničavanja medija tokom izvještavanja o migrantskoj situaciji u zemlji. U januaru je grupa domaćih i međunarodnih dopisnika spriječena da snima migrantski kamp Lipa kod Bihaća. Iako nije bilo znakova zabrane snimanja, inspektori Ministarstva sigurnosti grupi novinara oduzeli im dokumente i od njih zahtijevali brisanje snimljenih materijala.

Dopisnik televizije O Kanal spriječen je snimati ispred rafinerije u Brodu. Nakon što je odbio predati snimljeni materijal policija ga je privela i zaprijetila mu tužbom. Zbog brze reakcije BH novinara, optužnica nikada nije podignuta.

Mostarski novinari su u februaru podnijeli pritužbu FMHL-u jer im je gradska uprava Mostara onemogućila izvještavanje o izboru gradonačelnika grada.

Praksa pritiska na novinare da cenzuriraju svoje izvještavanje nastavila se tokom godine. Reakcije na istraživačke priče koje se usredotočuju na korupciju visokih pravosudnih dužnosnika i njihov nedostatak odgovornosti nastavile su stvarati pritisak na novinare.

Nakon što je portal Istraga.ba objavio izvještaj u kojem se istražuje vjerodostojnost navodnih pokušaja ugrožavanja sigurnosti glavnog tužitelja BiH, glavna tužiteljica optužila je autoricu za “anticiviliziranu i barbarsku diskreditaciju” njezine ličnosti, za poticanje “nacionalne i vjerske mržnje” i “utiranja puta za eliminaciju svih koji stoje na putu paravojnim krugovima”.

Sarajevska Face TV nastavila se suočavati s pritiskom vladajuće bošnjačke etnonacionalističke Stranke demokratske akcije (SDA), piše u izvještaju, zbog izvještavanja o slučajevima korupcije povezanim s tom političkom strankom. SDA je u jednom od svojih odgovora navela da je izvještavanje Senada Hadžifejzovića, vlasnika Face TV-a, neistinito i motivirano “povrijeđenom taštinom, ljutnjom ili nekim drugim motivima”.

Portal bljesak.ba je pod pritiskom nakon što je prijavio podnošenje krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ministar, koji je odbio komentirati, nakon objave priče nazvao je urednike optužujući ih da rade priču “za svoje interese”. U pisanoj reakciji označio je bljesak.info neprofesionalnim i neodgovornim zbog objavljivanja “anonimnog i neistinitog pamfleta”.

– Vlasti su nastavile vršiti pritisak na medije da obeshrabre neke oblike izražavanja, a stranačka i vladina kontrola nad nekim novinskim kućama suzila je raspon mišljenja zastupljenih u oba entiteta – istaknuto je u izvještaju.

Javni emiteri na državnom (BHRT) i entitetskom nivou (RTV FBiH i RTRS) nastavili su s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku. Oni su stoga ostali podložni snažnom pritisku vlade i političkih snaga. Ostale su izložene političkom utjecaju, posebno

putem politički kontroliranih upravnih odbora, jer postojeća zakonska rješenja nisu osigurala mehanizme koji štite uređivačku nezavisnost. Nezavisni analitičari naveli su da je ograničavanje nadležnosti entitetskih parlamenata u postupku imenovanja upravnih odbora javnih emitera i dalje ključno za njihovu uređivačku nezavisnost.

Nastavljena je institucionalna nestabilnost upravljačkih struktura RTV FBiH, jer emiter nije uspio izabrati upravni odbor niti imenovati organizacijsko rukovodstvo te je ostao otvoren za politički utjecaj. Kao rezultat toga, RTV FBiH nastavila je pokazivati selektivan pristup vijestima.

Vlada RS-a nastavila je povećavati svoju direktnu kontrolu nad RTRS-om, što je snažno pojačalo pozicije i narative vladajuće koalicije u entitetu RS. BHRT je popustio pred pojačanim političkim pritiskom i nastavio cenzurirati vlastito izvještavanje.

Vlasti su ostale podložne suprotstavljenim političkim interesima i nisu uspjele uspostaviti koorporaciju za javnu radioteleviziju koja bi nadzirala rad svih javnih emitera u zemlji kako je propisano zakonom.

RAK je naložila gašenje zemaljskih odašiljača signala za više kanala u BiH da se završi do kraja 2021. godine u entitetu RS, uključujući BN TV sa sjedištem u Bijeljini, medij koji ne pripada vladi RS-a kojeg je član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik označio kao “antisrpski”.

Tokom godine, rečeno je u izvještaju, zabilježeno je zastrašivanje, nasilje i prijetnje novinarima. Nastavljeno je i zastrašivanje i politički motivirani sudski spor protiv novinara zbog njihovog nepovoljnog izvještavanja o državnim čelnicima i vlastima. Od jula FMHL je zabilježio 62 slučaja koji su uključivali navodna kršenja novinarskih prava i sloboda, uključujući jednu prijetnju smrću i dva fizička napada. U jednom incidentu tjelohranitelji Dodika fizički je zaustavio snimatelja portala insajder.in i natjerao ga da izbriše s kamere sve snimke skupa.

Uz to, lokalni funkcioner SNSD-a natjerao je snimatelja da pokaže iskaznicu, fotografirao je, a od snimatelja je tražio kućnu adresu. Prema podacima Udruženja BH novinari od 2006. do 2020. godine, vlasti su procesuirale oko 30 posto krivičnih djela prijavljenih protiv novinara i istražile više od jedne trećine navodnih kršenja novinarskih prava, što ilustrira da su neučinkovite istrage o napadima na novinare od policije i tužilaštva nastavljeni.

U februaru je ekipa banjalučke Elta TV spriječena da obavi intervju s bivšim radnikom u Željeznicama RS, a prijetio joj je zaštitar Željeznica RS Milenko Kičić. Kičić je vrijeđao bivšeg kolegu i prijetio televizijskoj ekipi rekavši da će im razbiti kameru ako ne poslušaju njegove naredbe. Elta TV prijavila je ovaj incident policiji koja je protiv Kičića podnijela krivičnu prijavu. Željeznice RS objavile su saopćenje da njihov radnik Kičić samo radi svoj posao, nikome nije prijetio, a televizijska ekipa nije ovlaštena snimati objekte njihove kompanije.

Verbalni napadi na novinare nastavljeni su i tokom godine, neki od njih su bili i rodno uvjetovani. Dodik je više puta vrijeđao predstavnike medija i analitičare, nazivajući ih “izdajnicima, plaćenicima i neprijateljskim medijima” kada su iznosili činjenice ili mišljenja s kojima se on ne slaže. On je 24. maja izvrijeđao političku analitičarku Tanju Topić, banjalučku zaposlenicu Friedrich Ebert Stiftunga, nazivajući je “agentom njemačke obavještajne službe” i “provjerenim kvislingom”. Dodik je vrijeđao i članove njezine porodice.

Osim toga, Dodik je u nekoliko puta napao predstavnike BNTV-a nazivajući ih izdajicama. On je 10. augusta u udarnom intervjuu na RTRS-u BNTV i njenog vlasnika Vladu Trišića nazvao izdajnicima koji rade protiv interesa Republike Srpske. Potom je 30. septembra na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu, rekao da je stanica dio “organiziranog zločinačkog pothvata”.

Tokom godine nekoliko web portala doživjelo je cyber napade. U februaru su web portali zurnal.info i buka.com bili podvrgnuti distribuiranim cyber napadima uskraćivanja usluge (DDoS), a 10. augusta Nezavisne novine izvijestile su o DDoS napadima na svoju web stranicu nezavisne.com.

Zurnal.info, internetski medij usmjeren na borbu protiv korupcije i istraživačko novinarstvo, bio je izložen četverodnevnom cyber napadu koji je započeo 18. februara i onemogućio pristup web stranici. Domaćin poslužitelja Žurnala rekao je da nikada nije doživio tako složen, pažljivo planiran i izveden cyber napad. Istovremeno, slični cyber napadi vođeni su i na internetske medije buka.com i nomad.ba. Cyber napadi na nezavisne.com započeli su 10. augusta i ponavljali su se nekoliko dana, a svi su prijavljeni policiji.

Ove sofisticirane napade osudila su novinarska udruženja i međunarodne organizacije koje rade u Bosni i Hercegovini te su pozvali vlasti BiH da istražiti sve napade na medijske web stranice jer predstavljaju jasnu opasnost za slobodu medija.

Nakon posljednjeg DDoS kibernetičkog napada u augustu Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u BiH pozvao je policiju i tužilaštva na hitan odgovor, osudio hakerski napad, te su podsjetili na druge takve napade na internetske medije i napomenuli da su kibernetički napadi, osim uskraćivanja prava na slobodno izvještavanje, nanijeli i ekonomsku štetu medijima.

Više političkih stranaka i institucija na entitetskom nivou pokušalo je uticati na uređivačku politiku i medijske sadržaje pravnim i finansijskim mjerama. Zbog toga su neki mediji prakticirali autocenzuru, kaže se u izvještaju. Državne institucije ograničile su pristup informacijama u nekim slučajevima vezanim uz krizu Covida-19, izvještavanje o migrantskoj situaciji u zemlji i pristup informacijama u vezi s tekućim slučajevima korupcije.

Zabilježeni su slučajevi dopuštanja samo odabranim predstavnicima medija da prate događaje. U nekim su slučajevima medijski izvori izvijestili da su dužnosnici prijetili medijskim kućama gubitkom oglašavanja ili su im ograničili pristup službenim informacijama. Prevladavajuće prakse odražavale su bliske veze između velikih oglašivača i političkih krugova te su dopuštale pristranu raspodjelu vremena za oglašavanje.

Iako je zemlja dekriminalizirala klevetu, mnoge se tužbe i dalje podnose pred sudove protiv novinara, što je često rezultiralo iznimno visokim kaznama. Zanimljive sudske odluke protiv novinara uključivale su privremene zabrane postavljanja ili objavljivanja određenih informacija, kao i iznimno visoke i nerazmjerne kompenzacijske isplate.

Općinski sud u Sarajevu donio je dvije presude kojima je naloženo plaćanje neuobičajeno visokih novčanih kazni i kazni u predmetima za klevetu protiv dva medija. Nakon sudskog naloga, više od 212.000 KM zaplijenjeno je s bankovnog računa izdavačke kuće Avaz-roto Press, na temelju predmeta za klevetu iz 2009. godine i povezanog slučaja o objavljivanju sudske presude. Avaz-roto Press je proglašen krivim i prethodno je već uplatio 5.000 KM odštete i pokriće dodatne popratne sudske troškove.  Medijskoj kući Žurnal naloženo da plati više od 170.000 KM na temelju prvostepenske sudske presude u slučaju klevete.

Udruženje BH novinari izrazilo je zabrinutost da bi ovako previsoke kazne koje bi mogle ozbiljno ugroziti rad i poslovanje medija, ističući potrebu iznalaženja ravnoteže između ekonomske moći medija, javnog interesa i prava na odštetu. Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije BiH izrazio je zabrinutost, ističući da su ovako visoke novčane kazne u suprotnosti s projiciranjem novinarskog integriteta i ugrožavaju rad medija.

Izvor: State Department