Suđenje za respiratore
Optuženi Fikret Hodžić, odnosno njegova firma Srebrena malina imala je otvoren račun u Privrednoj banci Sarajevo, na koji je u aprilu prošle godine leglo 10,5 miliona KM. O ovoj transakciji je uposlenica Banke Lejla Kustura odmah obavijestila i Odjel za sprečavanje pranja novca
U nastavku današnjeg suđenja optuženima u aferi Respiratori saslušana su dva uposlenika Privredne banke Sarajevo u kojoj je FH “Srebrena malina” imala otvoren račun.
Svjedok Tužilaštva BiH Edin Kreštalica, član uprave Privredne banke Sarajevo, Hodžića poznaje kao klijenta banke.
“Pozvao me je na sastanak 6. aprila i informisan sam da je dobio posao nabavke medicinske opreme i trebala mu je bankarska garancija. Rekao mi je da je novac već na njegovom računu”, ispričao je Kreštalica.
Dalje je kazao da je Hodžić tražio da banka izda garanciju za odgođeno plaćanje dok roba ne bude isporučena.
“Radilo se o tri garancije i prva je bila u korist firme BTL iz Crne Gore na 4,1 miliona eura sa rokom važenja do 15. aprila”, kazao je svjedok, te dodao da je ta garancija izdata, ali da nikada nije bila aktivirana.
Svjedok je potvrdio da mu je bilo poznato da se nabavljaju kineski respiratori.
“Putem maila sam ga pitao da li je registriran kao ovlašteni uvoznik medicinske opreme, a on je odgovorio da će se premijer FBiH pobrinuti da dobije dozvolu za uvoz do dolaska opreme”, kazao je svjedok.
Podsjetimo da je tužilac ispis ovog maila još ranije priložio u sudski spis.
Uposlenica Privredne banke Lejla Kustura u martu i aprilu prošle godine obavljala je dužnost v.d. voditelja agencije Obala i ona je kazala da joj je tada “sistemski iskočilo prekoračenje za Srebrenu malinu”. Preciznije, radilo se o dvije transakcije, odnosno ukupnoj uplati na račun ove firme od 10,5 miliona KM o čemu je ona odmah obavijestila Odjel za sprečavanje pranja novca. (Zinaida Đelilović, Žurnal)
NIČIJA ZEMLJA: Od 2014. BiH napustilo 500.000 ljudi, u prvih šest mjeseci ove godine još 85.000!
Uprkos problemima sa zatvaranjem granica većine evropskih zemalja, ali i razvijenih zemalja svijeta, građani Bosne i Hercegovine i dalje u velikom broju odlaze iz zemlje, i to vjerovatno zauvijek.
Samo u prvoj polovini ove godine, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, državu je napustilo 85.000 osoba.
Oni su se pridružili i brojnim građanima koji su otišli prije izbijanja pandemije korona virusa.
Prema podacima ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, državu je napustilo više od pola miliona osoba u šest godina prije pojave pandemije korona virusa, a čak 46% tih osoba mlađe je od 35 godina.
Za većinu su i dalje Njemačka i Austrija „obećane zemlje“, što je jedan od razloga naglog rasta popularnosti učenja njemačkoj jezika.
Uprkos poslu koji je imao u javnoj upravi, Ivan V., 38-godišnjak iz Banjaluke, fakultetski obrazovan, prije tri godine s porodicom je otišao u Njemačku raditi građevinske poslove.
„U Njemačkoj nije lako, jer mnogo se više radi. Ali, najvažnije je što te niko ne opterećuje glupom politikom jer je sve uređeno. Žena i ja radimo, i od plata možemo živjeti i plaćati trosoban stan i jaslice za dijete. Tamo imam sigurnost za sebe i porodicu i za sada nemamo namjeru da se vraćamo, a ovdje dođemo samo na godišnji odmor“, kaže Ivan. (Erduan Katana, Inforadar)
VUKANOVIĆ ZATRESAO REPUBLIKU SRPSKU: “Pisale su mi djevojke iz Bileće, spremne su javno svjedočiti protiv uhapšenog funkcionera SNSD-a“!
Nakon što je objavio Zapisnik poslije hapšenja Dobroslava Kašikovića iz Bileće o tome kako je ucjenjivao, prijetio i pokušao iznuditi djevojku iz Gacka, pisale su mu i javile se mlade djevojke iz Bileće koje tvrde da su godinama žrtve njegovih ucjena i devijantnog ponašanja, tvrdi Nebojša Vukanović.
U više navrata uznemiravanje, prijetnje i ucjene su prijavljivale policiji i Tužilaštvu, ali je pravosuđe uvijek zataškalo slučajeve i nije ga procesuiralo i osudilo u skladu sa zakonom.
Djevojke su spremne izaći u javnost i javno progovoriti o devijantnom ponašanju Doja Kašikovića, i sumnjaju da je vladajuća Partija SNSD, čiji je Kašiković istaknuti član i aktivista, iskoristila uticaj na policiju i pravosuđe da se istrage obustave ili izreknu blage kazne.
-Policija je izuzela telefone od Kašikovića, i oni će biti poslati na vještačenje. O kakvim se eksplicitnim snimcima radi, šta je pozadina i zašto je Kašiković ucjenjivao ženu iz Gacka potom i njenu kćerku, pokazaće istraga, a valjda će pravosuđe napokon kazniti i one koji su članovi vladajuće stranke, jer ako su zaštićeni oni na vrhu, valjda ovakve ljudske i moralne nakaze poput Kašikovića, nisu amnestirane od odgovornosti za nemoralno ponašanje i krivična djela.
Na kraju pitanje za članove SNSD-a, bar one intelektualce koji imaju dostojanstva, časti, i ugleda, da li ih je sramota što su članovi Partija sa Dojom i sličnima, i kako mogu dozvoliti da im ovakve nakaze budu kolege i nadređeni funkcioneri, piše Vukanović na svom blogu. (Slobodna Bosna, Nebojša Vukanović)
Mahir Hadžić, od izbjeglice do prestižne svjetske nagrade iz matematike
Rođeni Zvorničanin dobio je nagradu ‘The Adams Prize’ za postignuća iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednačina.
Univerzitet u Cambridgeu nedavno je proglasio dr. Mahira Hadžića za dobitnika jedne od najprestižnijih svjetskih nagrada za vrhunska postignuća u matematičkim znanostima. Ovaj rođeni Zvorničanin, koji je profesor na odsjeku matematike na University College London (UCL), dobio je nagradu “The Adams Prize” za svoja postignuća iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednačina. U razgovoru ističe da je zbog ratnih dešavanja 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu, te je sa svojim bratom Tarikom bio u Splitu gdje se kao osnovac počeo zanimati za matematiku.
“Moji počeci su matematička takmičenja koja sam započeo u Splitu i kasnije nastavio u Tuzli. Takmičenja su specifična jer za razliku od istraživačkog rada, osnovna premisa je da unaprijed znamo da su pitanja i problemi na kojima radimo rješivi. Dio života istraživača je da, između ostalog, formulira interesantna i svrhovita pitanja, koja često možemo odgovoriti samo djelomično ili nikako. To može biti frustrirajuće, ali je istovremeno i jako uzbudljivo. Takmičenja razvijaju odlične radne navike i poput neke sprinterske discipline su korisna, ali ne i dovoljna za ozbiljan naučni rad, koji je u ovoj usporedbi bliži maratonu. Moj glavni razvojni izazov je bio da uvidim te razlike i da postanem malo strpljiviji. Dobar primjer su naučni radovi, gdje se važno oduprijeti trendu objavljivanja mnogobrojnih i često nepotrebnih radova koji predstavljaju varijacije na jednu te istu temu. Važnije se fokusirati na istinski originalne ideje koje zahtijevaju puno vremena rada, jer se dobre ideje nagrađuju objavljivanjem u renomiranim časopisima, koji otvaraju mnoga vrata”, kaže dr. Mahir Hadžić. (Jasmin Alibegović, Al Jazeera)
