BHT1: Asim poslije Asima
- – 14. februar 2023.
BHT1 U TURSKOJ: Reporteri Mladen Džino i Anel Nurković su u Gaziantepu te nam donose sve relevantne informacije i temeljno postavljene priče s lica mjesta. Tokom sedmice, ekipa BHT1 seli se s lokacije na lokaciju i gledateljima pokušava dočarati razmjere katastrofe koja je zadesila Tursku, nalaze sugovornike, donose detalje koje mogu imati samo reporteri s terena, jer agencijske vijesti, koliko god profesionalne i dobro napravljene, nisu najbolji način praćenja ovakvih prirodnih katastrofa. Pohvale za kolege Džinu i Nurkovića te cijelu ekipu.
OSA DOBIJA NOVOG DIREKTORA: Jesu li ispoštovane sve procedure i provjere za imenovanja na čelne pozicije sigurnosnih agencija? U slučaju Almira Džuve, koji je sad već poznato ime za novog-starog direktora OSA-e, kako kažu oni koji ga predlažu, nema nikakvih smetnji da ponovo zasjedne u ovu fotelju. Osoba ne smije biti politički angažovana, jedan je od najvažnijih kriterija, jer struka od novog rukovodstva očekuje da ne podlegne političkim pritiscima. Dobar prilog koji daje širu sliku imenovanja na funkcije u sigurnosne strukture države.
PRIČA O ASIMU: Legitimno je dati prostor glavnom akteru afere „Asim“, kojem je izrečena oslobađajuća presuda: „Da li je društvo bolje ostavkom Asima Sarajlića i završetkom ovog procesa, da li su na političkoj sceni neki bolji momci, da li je društvo u cjelini bolje? Ja vas uvjeravam da je gore i da ono što se danas radi sa trgovinom mandatima i potpisima i davanjem poslova i namještenja ljudima na državnom i ostalim nivoima je puno puno dramatičnije.“ Ali je onda još legitimnije da se nakon ovakve izjave, koja stvara dojam da bi nam bilo puno bolje da se on nije borio sa sudskim procesom nego s „neprijateljima države“, donese i priča o tome zašto je Asim Sarajlić završio na crnoj listi State Departmenta i kakva je njegova uloga u najrazličitijim procesima političkih odlučivanja, uključujući i slučaj koji ga je doveo u sudske klupe.
Ocjena: 7
FTV: Bez reportera iz Turske
- – 14. februar 2023.
TRAGEDIJA SIRIJE I TURSKE: Potresni snimci, emotivne priče o pojedinačnim tragedijama, humanitarna katastrofa, svjedočenja bh. spasilačkih timova, priče o potražnim psima koji spašavaju ljude ispod ruševina, brojke stradalih koje rastu u hiljadama iz dana u dan, sve manje nade da ima preživjelih, reakcije porodica i institucija u Turskoj i Siriji, akcije pomoći koje se organiziraju u cijeloj BiH – sve smo to gledali proteklih dana u centralnim informativnim emisijama na FTV-u. Intervju sa turskim ambasadorom u BiH također je bio dijelom sadržaja, sve relevantne informacije su se skupljale sa svih strana, a ono što je bacilo sjenu na inače odlično pokrivanje dešavanja jest činjenica da Federalna televizija nije imala reportere na licu mjesta. Sigurno je bilo načina da se to izvede, jer smo na televizijama kao što je Nova BH gledali upravo javljanja s terena, iz najpogođenijih područja Turske.
TEŽNJE KA NOVIM PODJELAMA: U moru vijesti iz Turske i Sirije, jedna domaća tema isplivala je u Dnevniku 2: ona o sudbini Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH. Zašto i kome smetaju jedinstvena politika, stav i zajedničko nastupanje, pita se reporterka FTV-a. Zvaničnih reakcija na inicijativu Željke Cvijanović za ukidanje zajedničke službe, zabilježeno je, nije bilo. Obrazložila je Cvijanović kako ne može niti jedan član Predsjedništva BiH iznositi stavove bez zajedničkog usaglašavanja, i da se sve mora usklađivati na nivou tri kabineta. Komunikolozi u istupima za FTV upozoravaju koliko je to pogubno za imidž države te da su vidljive namjere razgradnje države kroz razgradnju njezinih službi. Prilog svjedoči, po ko zna koji put, o pogubnim politikama razjedinjavanja države BiH.
PRITISCI NA NOVINARE: FTV se bavila i pritiscima kojima su izloženi novinari i novinarke javnih servisa koji djeluju u Zenici, ali i svi poslenici medija iz ovog grada koji se kritički osvrću na rad gradonačelnika Fuada Kasumovića. Prenosi se saopćenje Upravnog odbora Udruženja BH novinari. Međutim, propuštena je prilika da se ovoj pojavi da poseban uklon, kroz izjave kolega i kolegica, zatim kroz komentar Fuada Kasumovića, a moglo se ukazati i na niz pritisaka, vidljivih i nevidljivih, koje doživljavaju kolege ne samo u Zenici već i širom BiH.
Ocjena: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA
Potpuna dominacija vijesti iz Turske i Sirije, s malom prednosti za BHT1 koji ima reportera na terenu u Turskoj, dok FTV temeljnije pokriva dešavanja iz bh. perspektive. Obje televizijske kuće su sa puno empatije i profesionalno pratile dešavanja u područjima pogođenim zemljotresom, ali i otvarale priče o kršenjima pravila građevinske struke, činjenicama da je ušteda na materijalima korištenim pri gradnji doprinijela povećanom broju smrtnih ishoda. Paralelno su otvorene i teme o inspekcijama u građevinskoj industriji kod nas, o tome kakve fatalne razmjere bi imali zemljotresi sličnog intenziteta u našoj zemlji. Vijesti sa domaće političke scene potisnute su u drugi plan, ali su svakako bile prisutne s obzirom na činjenicu da se još uvijek radi na uspostavi novoizabranih vlasti na svim nivoima.
Na FTV-u je praćena i priča o tome hoće li na čelu Hercegovačko-neretvanskog kantona drugi put u njegovoj istoriji biti žena, a reporteri su predstavili kandidate za ovu poziciju. Iz Mostara je stigao i dobar prilog o 78. godišnjici oslobođenja Mostara od fašizma: reporter se upitao je li Mostar zaista slobodan, navodeći kako su antifašisti prošetali jednom polovinom grada, dok drugom ne mogu bez policije.
Iz sadržaja Dnevnika 2 na BHT1 izdvajamo i pohvaljujemo iznova rubriku „Priče“, koja iz dana u dan ima odlične sadržaje i vidi se trud reportera da na što bolji način donesu teme koje su od javnog interesa.
Plus sedmice
BHT1
U zemlji okovanoj problemima, nemamo puno prilika pokazati plemenitost, našu spremnost da priskočimo u pomoć kad ustreba. Ovaj put, slike na BHT1 zorno svjedoče o širokoj akciji pomoći, o mobilisanim volonterima, o svim pojedinačnim inicijativama, o odličnom sistemskom pristupu humanitarne organizacije Pomozi.ba. Sve je zabilježeno, a posebno ostaje osjećaj ponosa, poprilično rijetko prisutan, što smo dijelom zemlje koja suosjeća i pomaže koliko i kako može. Mnogo primjera, lijepih priča iz BiH, kao protuteža strašnim slikama iz zemalja pogođenih potresom. Za gledatelje također i motivacija da se i sami odluče na neku vrstu pomoći unesrećenim.
FTV
Je li Zakon o porijeklu imovine u Republici Srpskoj samo poligon za potkusurivanje vlasti i opozicije ili legalna prilika za pranje novca? Ovim se pitanjem bavi banjalučki novinar Đorđe Vujatović u dobrom prilogu koji demonstrira kako su očekivanja bila velika kad je zakon bio pripreman. Zakon je trebao pokazati kako je i da li je došlo do enormnog bogaćenja nositelja javnih funkcija. SNSD je bio formalni predlagač ovog zakona, ali mnogi kritičari pitaju da li je ovakav prijedog zakona primjenjiv u praksi, jer postoji i Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine u RS-u, te su razne pravne peripetije moguće. Milorad Dodik kaže kako ovo ne treba posmatrati kao „hajku na vještice“, već kao utvrđivanje neregularnosti. Pozicija i opozicija imaju drugačije poglede na zakonsku legislativu kojom bi se borba protiv korupcije mogla staviti u efikasnije okruženje, a FTV temeljno prezentira različite uglove slučaja – i zakona i trenutnog stanja društva.
Minus sedmice
BHT1
To da vijestima na BHT1 preovladavaju priče iz Turske, a da iz Sirije reportažne zapise dobijamo „na kašičicu“, moglo se bolje objasniti u agencijskim prilozima – ovako je ostalo sve na tome kako sirijski predsjednik, koji već godinama guši pobune i razračunava se s neistomišljenicima, zapravo djeluje kao organizator pomoći unesrećenima. Pri izvještavanju u ovakvim situacijama, čak i kad se koriste samo agencijski izvori, treba znati kakvo je stanje u zemlji, s kakvim se izazovima suočavala prije katastrofe te kako ti izazovi utiču na humanitarnu krizu u danima nakon zemljotresa.
FTV
Asim Sarajlić, Sabahudin Delalić i Muhamed Šehović prvostepeno oslobođeni krivice u aferi „Asim“. Audiosnimak pribavljen nezakonito – a vještaci su utvrdili da je na snimku vršena i manipulacija. Prilog podsjeća na slučaj koji je mjesecima prije pandemije zaokupljao pažnju javnosti – a njegovi akteri su najavili i tužbe protiv onih koji su podnijeli prijave protiv njih. Prilog se potom sastojao od prenošenja detalja nakon suđenja, a bila je dobra prilika da se za komentar upitaju stručnjaci za pravo, vještaci, kao i Semir Efendić, koji je i objelodanio snimku javnosti. Ovako je sve ostalo na tome da je zbog nezakonitosti snimka cijeli slučaj pao u vodu.
