Memorijalni centar Srebrenica objavio izvještaj „Negiranje genocida u Srebrenici u ruskom medijskom prostoru“ koji donosi podatke o narativima koji su se koristili u kontekstu genocida u Srebrenici i njihov razvoj kroz vrijeme.
Dokument je urađen u saradnji sa Austrijskom službom u inostranstvu (Austrian Service Abroad), a za potrebe ovog dokumenta rađeno je istraživanje čak 23 godine unazad kako bi se ustanovio broj negiranja genocida u Srebrenici ruskih političara, nezavisnih istraživača, ali i zvaničnih organa Ruske Federacije.
Pored, široj javnosti najpoznatijeg negiranja genocida u Srebrenici od strane ove zemlje – ulaganja veta Rusije na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2015. godine, izvještaj analizira izjave pojedinaca i pisanje medija u vezi negiranja ili minimiziranja genocida, prateći kontekst, korišteni jezik i način pisanja o genocidu u Srebrenici.
Metodologija korištena za prikupljanje i analizu podataka ista je ona koja se koristi za Izvještaj o negiranju genocida koji Memorijalni centar Srebrenica objavljuje godišnje od 2020. godine.
Ovaj dokument jasno precizira u kojim periodima je došlo do naglog porasta negiranja genocida u Srebrenici ruskih zvaničnika i medija, kao što je vrijeme kada su otkriveni zločini u ukrajinskom gradu Buči 2022. godine, a za koje postoje jake indicije da ih je počinila ruska vojska.
Od 2000. do 2014. godine, analizirano je 13 izvora i zabilježeno je 13 slučajeva negiranja. Tokom 2015. godine, identificirano je pet izvora i zabilježeno je pet slučajeva negiranja, dva slučaja relativizacije i jedan slučaj priznavanja zločina, ali ne i genocida. Svi ovi slučajevi su povezani sa vetom Rusije na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a.
Od 2016. do 2021. godine, ispitana su 24 izvora i zabilježeno je 18 slučajeva negiranja, deset slučajeva priznavanja zločina, ali ne i genocida, i jedan slučaj relativizacije. Slučajevi uključuju sedam reakcija na izvještaj Nezavisne međunarodne komisije i pet odgovora na zabranu negiranja genocida koju je nametnuo tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko.
U periodu od 2022. do 2023. godine, pregledano je 36 izvora i zabilježena su 33 slučaja negiranja genocida i tri slučaja priznavanja zločina ali ne i genocida. Svi ovi slučajevi su bili vezani za događaje u Buči u Ukrajini, u martu te godine.
Uočeni su određeni obrasci u većini zabilježenih slučajeva negiranja genocida uključujući korištenje znakova navoda za termine kao što su genocid i žrtve genocida (tj. “genocid,” “žrtve genocida”), kao i korištenje fraza kao što su “takozvani genocid” ili “navodni genocid” koji imaju za cilj da podrivaju prirodu strahota počinjenih u Srebrenici.
Također, negatori često označavaju genocid terminima “mit”, “mistifikacija”, “provokacija”, “laž”, “izmišljotina” i “lažni”. Ostale najčešće korištene taktike uključuju osporavanje sudski utvrđenog historijskog narativa, uključujući dokumentirani broj žrtava, i osporavanje sudskih postupaka i presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Ono što je značajno, u ispitanim slučajevima nisu zabilježeni slučajevi direktnog veličanja ratnih zločinaca ili poziva na novi genocid, stoji između ostaloga u izvještaju.
Autorica izvještaja Marina Maier, mirovna službenica Austrije u inostranstvu i šefica obrazovnog odjela Austrijske službe u inostranstvu, radila je u Memorijalnom centru Srebrenica od marta do jula 2023. godine.
Radom na ovom dokumentu je doprinijela istraživačkoj bazi Memorijalnog centra Srebrenica, koja u posljednje tri godine broji sve više samostalnih istraživačkih publikacija i izvještaja. Takva istraživanja jednostavno do sada nisu bila urađena, kažu iz Memorijalnog centra.
Naglašavaju važnost narativa poricanja u masovnim medijima i uticaj koji oni stvaraju na društva ne treba podcijeniti, posebno u ovakvim vremenima dezinformacija. Ovaj izvještaj naglašava važnost promoviranja tačnih i nepristranih narativa koji podržavaju integritet historijskih zabilješki.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica najavljuju da će u saradnji s partnerskim organizacijama i institucijama nastaviti vršiti monitoring negiranja i minimiziranja genocida u Srebrenici, kako bi se oslobodio javni prostor od govora mržnje i lažnih sadržaja.
