HAYAT TV I RTV HB: S kim se Angelina Eichhorst sastala, a nije trebala?

Direktorica za Europu pri Europskoj službi za vanjske poslove izazvala je različite pristupe na dvije televizije. RTV HB naglasio je njeno zadovoljstvo radom Vijeća ministara, dok su Hayatu zasmetali neki susreti

HAYAT TV I RTV HB: S kim se Angelina  Eichhorst sastala, a nije trebala?
Foto: A.K./ Radiosarajevo.ba

HAYAT TV: U znaku Srebrenice

  1. – 12. juli 2023.

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE GENOCIDA: Hayat je gotovo sve resurse ove sedmice usmjerio na praćenje obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, što su i naglasili u jednom dnevniku u kojem je voditeljica istakla da će ova televizija uvijek biti posvećena obilježavanju ovog datuma. Zbog toga su se dnevnici u subotu, nedjelju, ponedjeljak i utorak (8. – 11. juli) skoro stopostotno bavili Srebrenicom i godišnjicom genocida koja je pokrivena sa svih aspekata. Budući da navedenih dana gotovo i nije bilo drugih značajnih vijesti iz društva i politike, ne može se reći da je propušteno bilo šta što je vrijedno.

RAMIZ NUKIĆ: Među svim javljanjima uživo, prilozima i intervjuima koje su novinari Hayata uradili, izdvaja se jedan prilog za kojeg možda niko ne bi primijetio da su ga kojim slučajem u masi događaja oko obilježavanja godišnjice genocida propustili uraditi, ali su ga se sjetili napraviti i to vrijedi izdvojiti. Riječ je o prilogu iz dnevnika od subote (8. juli) u čast Ramiza Nukića, čovjeka koji je dobar dio života proveo tražeći ostatke ubijenih Srebreničana po okolnim šumama, a koji je preminuo u novembru prošle godine.

PRESUDE ZA GENOCID: Od priloga vezanih za godišnjicu genocida u Srebrenici vrijedi izdvojiti i onaj od utorka (11. juli) u kojem su faktografski pobrojane presude međunarodnih, stranih i domaćih sudova za genocid i druge ratne zločine počinjene u julu 1995. godine. Od prvostepene presude Radislavu Krstiću 2001. godine pa do nedavnih pravosnažnih presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, Hayat je u troipominutnom prilogu jasno posložio sve presude koje nedvosmisleno govore šta se dogodilo u Srebrenici u ljeto prije 28 godina.

Ocjena: 7

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Bitno bolja sedmica od prethodne

  1. juli – 12. juli 2023.

 OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE GENOCIDA: Obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici pažnju je posvetio i RTV HB u utorak, 11. jula. Radiotelevizija HB nije pratila aktivnosti koje su prethodile obilježavanju godišnjice, nije posvetila naročit prostor žrtvama i preživjelima, nego se fokusirala na izvještavanje sa komemorativnog skupa, uz spominjanje prigodnog obraćanja Dragana Čovića putem Twittera i prilog o obilježavanju godišnjice u Mostaru i Orašju. Može se reći da je desetak minuta Dnevnika, koliko je u utorak RTV HB posvetio ovom događaju, iskorišteno krajnje korektno.

GOSTI DNEVNIKA: Ono po čemu se ovosedmični dnevnici RTV HB-a izdvajaju u odnosu na druge jesu njihovi gosti. Inače praksu razgovora sa gostom dnevnika ova kuća ima u prosjeku jednom sedmično, ali ove sedmice su urednici u čak tri dnevnika ugostili sagovornike – u subotu (8. juli) je to bio predsjednik stranke HDZ 1990 Ilija Cvitanović, dok su u nedjelju i ponedjeljak gosti bili zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Tomislav Sokol. Ovaj koncept prilično osvježava dnevnike i čini ih zanimljivijim, pogotovo što je minutaža posvećena gostima bila dobro odmjerena (između sedam i deset minuta) i dobro je utjecala na dinamiku dnevnika u cjelini.

VRELINE: Pet prvih minuta dnevnika u ponedjeljak (10. juli) bilo je posvećeno vrelinama u Hercegovini u prilogu koji je obilovao korisnim savjetima i preporukama za ponašanje kako bi se izbjegli negativni efekti visokih temperatura. Javna televizija brine o zdravlju i sigurnosti gledatelja više nego i o čemu drugom te zbog toga tajming, prioritizacija i minutaža ovog priloga moraju biti izdvojeni kao pozitivan primjer.

DIGITALNA PLAĆANJA: Novinari RTV HB-a često znaju podići pravi kamen i pronaći iznenađujuće zanimljive teme. Jedan od takvih primjera je prilog o mogućem uvođenju digitalnog eura i generalno o bezgotovinskom plaćanju, u kojem su istražene i navike naših građana u pogledu online kupovine i plaćanja. Ova tema zaslužuje širu obradu i dobro je da je na nju neko obratio pažnju.

Ocjena: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA

Sedmica iza nas je u smislu političkih događaja bila dosta mirnija od onih koje su joj prethodile, što se reflektiralo i na dnevnike dviju televizija koje pratimo u ovim analizama. Kad je u pitanju Hayat, već je rečeno kako su rutinski i profesionalno ispratili sva događanja vezana za godišnjicu genocida u Srebrenici, a RTV HB je nakon sedmice u kojoj je sebi dopustio vidno iskazane frustracije razvojem političkih događanja imao priliku za svojevrstan reset, što je iskorišteno na jako dobar način.

U ono malo političkih zbivanja koja su se odigrala ove sedmice, Hayat i RTV HB su demonstrirali međusobne razlike u stavovima prema aktuelnoj vlasti, ali i ulozi međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Dobar primjer za to je posjeta direktorice za Europu pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst našoj zemlji. Izvještavajući o ovoj posjeti, RTV HB se u srijedu (12. juli) zadržao na njenom zadovoljstvu radom aktuelnog saziva Vijeća ministara, dok je Hayat poentirao na pitanju koji su to konkretni rezultati nove vlasti kojima je Eichhorst zadovoljna, te zašto se ona sastaje sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom umjesto da ga EU sankcionira.

Istog dana je u Europskom parlamentu (EP) usvojen i izvještaj o napretku BiH na putu pridruživanja EU, gdje je RTV HB ponovo govorio u ružičastim tonovima fokusirajući se na apel EP-a za reformama, dok je Hayat izdvojio kako se u izvještaju prijeti sankcijama onima koji destabiliziraju državu.

Ranije, u četvrtak (6. juli), obje televizije su o haotičnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH izvijestile iznenađujuće korektno s obzirom na stepen galvanizacije koji je obilježio ovu sjednicu. Hayat je o njoj govorio i u petak (7. juli), ali jednostrano – donoseći komentare stranaka opozicije.

Plus sedmice

HAYAT TV

S obzirom na to da je Hayat svu ovu sedmicu bio fokusiran na praćenje obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, kao plus se može uzeti rutinski i profesionalan način na koji su to uradili.

RTV HB

Izvještavajući o spomenutoj sjednici federalnog parlamenta, RTV HB je dao priliku da svoje viđenje iznesu predstavnici vladajuće koalicije, zatim opozicije unutar hrvatskih stranaka te opozicije onih bošnjačkih. Tako smo dobili mišljenje Mirsada Čamdžića (NS) kako opozicija opstruira procese, zatim stav Slavena Raguža (HRS) kako je većina nestabilna i kako opozicija koristi svoje legitimno pravo da blokira, te tumačenje Eldara Čomora (SDA) koji je objasnio legalno uporište blokade. Za gledatelje je ovo više nego dovoljno za formiranje kvalitetne slike situacije.

Minus sedmice

HAYAT TV

Minus sedmice u Vijestima u 7 televizije Hayat je prilog o odbijanju federalnog parlamenta da se na dnevni red stave zakoni o doprinosima i porezu na dohodak koji je emitiran u subotu (8. juli). Iako su ekonomski stručnjaci kvalitetno argumentirali šta bi nova zakonska rješenja donijela, ostali smo uskraćeni za razloge zbog kojih je vladajuća većina odbila ove zakone staviti na dnevni red, budući da niko od predstavnika „druge strane“ nije bio uključen u prilogu.

RTV HB

U sedmici gdje se na izvještavanje RTV HB-a ne može staviti neki značajniji minus, vrijedi možda izdvojiti bipolarnost u prilozima koji se tiču Milorada Dodika. Naime, u vrijeme kad su Dodikovi potezi na meti opravdanih kritika koje dolaze sa svih strana, RTV HB ne zaboravlja da je on ipak dio koalicije kojoj je ova kuća naklonjena, tako da prilozi koji otpočnu sa oštrim citatima kritika upućenih ovom političaru kasnije redovno dobijaju ton relativizacije koja graniči sa apologetikom. Pitanje je da li je Dodik u ovo vrijeme baš toliko omiljen gledateljima RTV HB-a da je vrijedan gubljenja kredibiliteta u njihovim očima ovako očitim kontradiktornim izvještavanjem.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author