To nisu ljudi koji su zaslužili da ih se prisjeća

Održati misu za masovne ubojice je užasna stvar. Većina ljudi koja je ubijena na Bleiburgu nisu bili nevine žrtve nego su to bili ljudi koji su počinili zločine i počinili su genocid nad Srbima, Židovima, Romima i drugima. To nisu ljudi koji zaslužuju da ih se prisjeća, da se moli za njih. Ovo je nešto što je apsolutno nedopustivo. (Efraim Zuroff, prvi čojek Centra “Simon Wiesenthal”)

Razočarani smo Hrvatskom

Kongres je ogorčen spoznajom da se u protekle 24 godine u Hrvatskoj obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve borbe za slobodu i neovisnost Hrvatske ne veličaju heroji koji su pridonijeli usponu jake i moralne savremene Hrvatske, već pojedinci koji su podržavali ili su bili aktivno uključeni u aktivnosti režima koji je pogubio stotine hiljada nedužnih muškaraca, žena i djece, ubijenih samo zbog svog etničkog ili vjerskog identiteta.

Nemoguće je shvatiti zašto je Sabor moderne Republike Hrvatske izglasao ovakav Zakon o spomendanima, blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Članak 2.) te od svih slobodnih datuma u godini odabrao onaj koji obilježava događaje vezane uz Bleiburg, smatravši ga najprikladnijim za uspomenu na žrtve koje su pale za slobodu i neovisnost moderne Hrvatske. (Svjetski jevrejski kongres)

Bošnjački odnos prema fašizmu

Bošnjački odnos prema fašizmu, kao ni hrvatski, srpski, slovenački, nije bio jednoznačan, pravolinijski, niti je bio plebiscitarno negativan i kritičan, kako se želi dokazati povijesnim falcifikatima i revizionističkim polufabrikatima . Bio je ambivalentan, bio je rigidan, oprtunistički, ali borbeno antifašistički, istovremeno. Ovisno o tome o kojem dijelu bošnjačkog korpusa govorimo.  Prema nekim istraživanjima žrtava Drugog svjetskog rata, onim koje su proveli demografi Vladimir Žerjavić i Bogoljub Kočević tokom povlačenja hrvatske vojske nakon kapitulacije Nezavisne države Hrvate, ubijeno je oko 10 hiljada vojnika koji su pripadali muslimansko-islamskom vjerskom i nacionalnom krugu. Jedan dio njih je živio u Hrvatskoj, ali je mnogo više žrtava bilo među muslimanima iz Bosne i Hercegovine koji su bili mobilizirani, ili se dobrovoljno priklonili ustaškim i domobranskim postrojbama. Oni su se, kao pripadnici poražene soldaeske pred razgorađađenim pobjednicima željnim osvete povlačili sa familijama, ženom i djecom. Nedvojbeno je i to da je dobar dio muslimanske uleme, vjerske i intelektualne elite tijesno surađujući sa slugama Hitlerovog Trećeg Reicha (poput muftije jeruzalemskog Mohammeda Amina Al Husseinija) ohrabrivali odlazak muslimanskih mladića u fašističke postrojbe.

Da su izravno odgovorni za dimenzije toga strašnog stradanja na putu bez povratka. Po jednom od takvih podstrekača, Huseinu efendiji Đozi, aktivnom imamu u SS vojnom sustavu, danas se zove škola u Goraždu. Husseini je tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini 1943. godine sa Đozom obišao Goražde. Tih je mjeseci, također, sa Adolfom Eichmannom posjetio Auschwitz, a u radijskim propagandnim vazovima je, gotovo busuladžićevski “tolerantno”, poručivao: “Izjavljujem sveti rat, braćo u Islamu! Ubij Židova! Ubij ih sve”!  (Senad Avdić, Start)

COVID-19 i HIV

Istraživači kažu da uspješno cjepivo protiv HIV-a ne očekuju sve do 2030. godine ili i kasnije, što znači da će vremenska crta potrajati oko 50 godina. To s covidom-19 vjerojatno neće biti slučaj jer, za razliku od HIV-a, vjerojatno ne mutira značajno i postoji unutar poznate obitelji respiratornih virusa. Pa ipak, bilo kakvu odgodu bilo bi teško podnijeti.

Ali povijest HIV-a nudi tračak nade da se život može nastaviti i bez cjepiva. Istraživači su razvili cijeli niz antiviralnih lijekova koji smanjuju stopu smrtnosti i poboljšavaju zdravstvene ishode za ljude koji žive s AIDS-om. Današnji lijekovi mogu smanjiti virusni teret kod HIV-pozitivne osobe tako da se virus ne može prenositi seksualnim odnosom.

Terapeutski lijekovi, a ne cjepiva, možda bi mogli promijeniti i borbu protiv covida-19. Svjetska zdravstvena organizacija započela je u ožujku globalnu potragu za lijekovima protiv covida-19. Budu li uspješni, ti lijekovi mogu smanjiti broj bolničkih dana i pomoći ljudima da se smanje infekcije i manje ljudi obolijeva. (Index.hr)

Ramazan u Gacku: Paroh pomogao imamu u uređenju džamijske avlije

Ramazan u naše živote donese neko novo raspoloženje, svjetlost i radost drugačiju nego u drugim dijelovima godine. U ovom posebnom mjesecu dešavaju se stvari koje daju nadu i obasjavaju život na način da ponovo povjerujemo da dolaze neki drugi, bolji dani.

Takve vijesti bilježimo i ovog ramazana, a jedna vrijedna pažnje dolazi nam iz Gacka. Tamo se imamu Sadetu efendiji Bilaliću u sklopu ramazanskog uređenja avlije džamije Mehemedage Zvizdića pridružio parovoslavni paroh Velimir Kovač sa dva studenta Bogoslovije.

“Držimo do toga i vjerujemo da je to ustvari pravi ibadet. Da je cilj svih ibadeta i pobožnosti opća plemenitost koja se ispoljava u radu za druge. Islam posvećuje posebnu pažnju suživotu i komšijskim odnosima. Nije musliman onaj čijeg se zla boji njegov komšija – kaže se u jednoj predaji. Komšije su ljudi neovisno od vjere ili nacije”, kaže nam Bilalić.

Kaže nam kako ovaj značajan, ljudski i komšijski gest gatačkog paroha Velimira Kovača sa dva studenta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči Marka Loza i Vlade Radovića, daje poruku opredeljenja da se traže putevi mira i obnavlja višestoljetni suživot na ovim prostorima. (Klix)

Klaonice – novi izvor zaraze

Koronavirus otkrio je i neugodnu stvarnost današnje mesne industrije nakon što je pandemija zahvatila radnike diljem svijeta. Veći dio jeftinog mesa na policama zapadnih supermarketa potječe od ‘modernih robova’ – migrantskih radnika s niskim plaćama.

SAD je među najteže pogođenim zemljama jer je virus pronađen u 180 klaonica mesa i tvornica za preradu hrane. Slučajevi su potvrđeni u Irskoj, Španjolskoj, Australiji, Njemačkoj, Brazilu, Kanadi i Velikoj Britaniji.

Radni uvjeti za migrante u njemačkim klaonicama su u centru pozornosti nakon što je više od 200 radnika pozitivno testirano na Covid-19 u tvornici u Coesfeldu na zapadu zemlje, prenio je Deutsche Welle. To nije izolirani slučaj jer je koronavirus potvrđen u nekoliko drugih tvornica u zemlji. (Jutarnji list)