Kategorija: Online mediji

KOLIKO KOŠTA VOJNA VJEŽBA I ZAŠTO JE ORGANIZIRANA?

Vladimir Matijanić | okt 17, 2018

IZDVAJAMO

Zašto je, na koncu, organizirana trodnevna vojna vježba, “najsloženija od završetka Domovinskog rata”? Čini se da bi čak i s aspekta takozvane nacionalne sigurnosti bilo racionalno otkriti građanima prijeti li državi u kojoj žive neki napad ili čitava militaristička parada nema veze s realnim opasnostima.

ODGOVOR MIRJANI KASAPOVIĆ

Analiziraj.ba | okt 16, 2018

IZDVAJAMO

Hrvatska fašistička katastrofa se desila zbog toga što je tadašnja Hrvatska bila fašistička, što je taj režim po svojoj prirodi silom uklanjao i ubijao Srbe, Jevreje, Rome, Hrvate, Muslimane i ostale koji su bili antifašisti. A katastrofa ove Hrvatske je upravo oživljavanje temeljnih ideja one države.

LIDL I KOMENTARI: Tržište i konkurencija, zbunjujuće pojave

Tomislav Marković | okt 16, 2018

IZDVAJAMO

Nije Lidl nikakvo čudo, kompanija kao i svaka druga, niti bi dolazak jednog nemačkog trgovinskog lanca trebalo da bude neka velika vest. Kad bismo živeli u uređenom sistemu i u ekonomiji kojom vladaju zakoni tržišta. Ali, pošto umesto slobodnog poslovanja imamo monopole, spregu povlašćenih privrednika i države, sistemski klijentelizam i ekonomiju koju je država ščepala za vrat – onda je svaki dašak zdrave konkurencije vest nad vestima. Kamo sreće da još nekoliko trgovinskih lanaca počne da posluje u Srbiji, a da se slična praksa raširi i po drugim privrednim granama.

GOVOR DAVORA DRAGIČEVIĆA: Ko ima pravo na politiku?

Uglješa Vuković | okt 15, 2018

IZDVAJAMO

Davor govori o pravu na život, starijem od vjere, o zakonu koji će važiti isto za njega, njegovu kćerku, ali i za predsjednika i premijerku. On zaključuje da ništa više nije isto i nikad neće biti isto. Njegov trg je kao čistilište za sve okupljene, a posebno za političare kojima je pružio šansu da na trgu, najpolitičkijem mjestu od antike, dokažu da politika nije samo rabota prljavih i zlih. Tragedija ovog banjalučkog fenomena je u tome što ga je potakla tragedija.

NEPRIJATELJ NIKAD NE SPAVA: Groblja se čiste od agresije

Vladimir Matijanić | okt 15, 2018

IZDVAJAMO

Epilog – četnički će nadgrobni spomenici biti otpremani na deponije, dok ustaška obilježja, poput ploče sa “Za dom spremni” ili spomen-ploče Mili Budaku, više nitko i ne misli izmjestiti s javnih prostora u prirodni ambijent – na otpad.

JAHORINA FILM FESTIVAL: Iz godine u godinu sve bolji

Predrag Blagovčanin | okt 13, 2018

IZDVAJAMO

Očuvanje prirode predstavlja jedan od najvećih izazova vremena u kojem živimo. Svjedoci smo da priroda ove države postepeno gubi borbu protiv interesa privatnog kapitala. Dovoljno je prisjetiti se Kruščice, hidroelektrana na Buni, smanjenja vodozaštitne zone u Sarajevu, nedostatka vode u Hutovom blatu, masovne sječe šuma Perućice u Nacionalnom parku Sutjeska. Nažalost, primjera je dosta.

ILIJA ČVOROVIĆ OPET JAŠE: Otvorena sezona lova na izdajnike

Tomislav Marković | okt 13, 2018

IZDVAJAMO

Parezanovićev govor zato nije imao za cilj da otkrije koje su stvarne pretnje po ustavni poredak Srbije, već da zastraši kritički nastrojene pojedince. On je svoj partijski zadatak uspešno obavio. Pa ako ga se sete na Dan bezbednosti – sete se. Ako ne, nikom ništa. To je bila njegova dužnost.

BOSNA I HERCEGOVINA, UTOČIŠTE HRVATSKIH PATRIOTA

Vladimir Matijanić | okt 12, 2018

IZDVAJAMO

Možda ga je nadahnuo baš prijatelj Glavaš kad je svojedobno odlučio u Mostaru služiti zatvorsku kaznu. I usput graditi kuću u svojim Drinovcima. Ili niska domoljuba, poput Miroslava Kutle, Zdravka Mamića, Joze Ćurkovića… redom provjerenih hrvatskih kadrova koji domovinu jamačno vole, ali ne toliko da bi njezinim istražnim organima rado odgovarali na pitanja o višemilijunskim malverzacijama. Osobito je živopisan Ćurkovićev slučaj: kod Tomislavgrada, nedaleko od granice s Hrvatskom, napravio je etno-selo u kojem se prije četiri i pol godine zabavljalo desetak splitskih policajaca. Od kojih, službeno, bježi zbog utaje poreza.

POSTIZBORNE IZJAVE: Kamo dalje, rođaci?

Mersiha Drinjaković | okt 11, 2018

IZDVAJAMO

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio je vidno razočaran činjenicom da su Bošnjaci masovno glasali za Željka Komšića. “Ovo je poruka svima, hrvatski narod je poslao poruku da je konstitutivan i da je proevropski. Žalosti me što Bošnjaci to nisu razumjeli i što su se opredijelili drugačije. Mislio sam da to neće uraditi… Ne mogu Bošnjaci Hrvatima birati legitimne predstavnike, to je put nazadovanja, to nije evropski put. To je poruka i predstavnicima međunarodnih institucija. Trudili smo se da izmijenimo Izborni zakon. Sada se vidi kada je prevaga u rukama najmnogobrojnijeg naroda. Vjerujem da će među Bošnjacima biti razumijevanja, jer to nije dobro za bošnjački narod i BiH i to može izazvati neviđenu krizu. Svjesni smo te odgovornosti”, poručio je Čović, te najavio kako će u HDZ-u BiH znati na mudar i korektan način djelovati štiteći hrvatski narod na svakom djeliću BiH te da će sačekati konačne rezultate, a onda napraviti strategiju ponašanja.

MEĐUNARODNI SALON STRIPA: Tako mi čukundede vrača i bubnjeva Darkvuda

Tomislav Marković | okt 11, 2018

IZDVAJAMO

U vreme kad je Međunarodni salon stripa osnovan, 2003. godine, u Srbiji su bila samo dva-tri izdavača koja su objavljivala stripove. U međuvremenu se situacija drastično promenila, pa je broj izdavača stripova toliko narastao da ni organizatori Salona nisu u stanju da ih prebroje. Deveta umetnost je u velikoj ekspanziji, na radost publike svih generacija.

FAKE & SPIN: Ko je ubio Viktoriju i Jamala?

Aleksandar Brezar | okt 10, 2018

IZDVAJAMO

Pored svih rizika, bespoštedne kritike novinara i novinarki od populističkih vladara širom svijeta postali su norma, a nasilje iz verbalnog sve češće prelazi u fizičko. Dodajmo na to i sve ekonomske nesigurnosti koje prate ovaj posao i stvara se jasna slika da, ukoliko se ovi trendovi nastave, novinarstvom se praktično neće imati ko baviti. Posao koji bi trebao biti vrijedan poštovanja i privilegije i jedna od najvažnijih profesija u demokratskim društvima na kraju će biti, kako stvari stoje, samo za one koji neće imati šta da izgube, uključujući i vlastiti život.

A SADA POSTIZBORNI SPEKTAKL!

Dragan Bursać | okt 10, 2018

IZDVAJAMO

S druge strane, ljudi su zarobljeni u mikrosvjetovima. To što je bilo 40 hiljada ljudi na Trgu Krajine u Banjaluci, dva dana uoči izbora, ne znači (gotovo) ništa za izborni rezultat. Preciznije, ti ljudi su sa 10% ranili Dodika i njegovu koaliciju, ali nisu mogli više od toga. Pravu pobjedu SNSD-u donijeli su Hercegovina, rad sa ljudima na terenu i svi dozvoljeni, ali i nedozvoljeni načini obraćanja, prije svega, Milorada Dodika.

BH. IZBORI U HRVATSKOJ: Žal zbog Čovićevog poraza

Vladimir Matijanić | okt 10, 2018

IZDVAJAMO

U slaboj Bosni i Hercegovini hrvatski političari očito nalaze zgodan poligon za jačanje ega i tako, srećom samo verbalno, održavaju na životu koncept Franje Tuđmana koji je dio susjedne države vidio kao “prirodni” dodatak Hrvatskoj. Od poštenog odnosa, na čijem bi se početku reklo da je Tuđmanova politika prema BiH bila zločinačka, da je, uz ostalo, sudjelovala u stvaranju aktualnog ustroja te države i, usput, snosila odgovornost za tragediju svih tamošnjih naroda, pa i Hrvata, daleko smo koliko i HRT od novinarstva, Plenković od uravnoteženosti, Krstičević od jasne misli, a Petrov od umjerenosti.

ZAŠTO SU IZGUBILI: Savez za pobjedu, Čović i Radončić

Ozren Kebo | okt 9, 2018

IZDVAJAMO

I tako – još jedni izbori su iza nas. Ključni nesporazum u narednom periodu neće biti sankcijama opterećeni Milorad Dodik, nego upravo ova hrvatsko-bošnjačka relacija. Više je faktora koji mogu uticati na to da se tenzije ublaže i mržnja reducira: i Dragan Čović, i Željko Komšić, i HDZ i SDA, i mediji i intelektualci na svim stranama. Već sad se polako pokazuje ko će zauzeti kakve pozicije i busije. Nemojte se ni usuditi da prognozirate šta će se desiti naredne četiri godine. Ako se Milan Tarot ne usuđuje, otkud vama takva hrabrost?

JUNAK NAŠEG DOBA: Borko Josifovski dočekao pravdu

Tomislav Marković | okt 9, 2018

IZDVAJAMO

Ubrzo po odlasku ekipe Hitne pomoći, u stanu preminulog pacijenta pojavili bi se uposlenici uvek istih privatnih pogrebnika, nudeći porodici pokojnika svoje usluge. Adresu porodice preminulog pogrebnici su dobijali od lekara Hitne pomoći, a potonji su zauzvrat dobijali novčanu nagradu od pogrebnika. Prema rečima Josifovskog, ta suma je iznosila 300 evra po preminulom, a u celu operaciju bilo je umešano 40 lekara.