Festival se etablirao kao važna kulturna i ekološka manifestacija. Sve je više domaćih, regionalnih i svjetskih novinara koji ga prate, a koristi od takvog trenda su višestruke
U sjeni predizborne groznice završen je 12. Jahorina Film Festival. Od 26. do 29. septembra prikazana su 92 filma iz 32 zemlje. Prestižna nagrada Javorov list dodijeljena je u osam kategorija u domaćoj i međunarodnoj konkurenciji. Sve projekcije su bile besplatne, a u sklopu programa imali smo priliku pogledati ostvarenja sa Berlinalea i Kanskog festivala.
Međunarodni festival dokumentarnog filma, turizma i ekologije osnovan je 2007. godine, a danas uz Sarajevo Film Festival predstavlja najvažniji filmski događaj u Bosni i Hercegovini. Međutim, značaj ove kulturne manifestacije ne ogleda se isključivo u domenu filmske umjetnosti.
Kako razviti svijest o ekologiji
Inicijativa za formiranje Jahorina Film Festivala javlja se u trenutku kada rukovodstvo Televizije OSM zajedno s predstavnicima Olimpijskog centra Jahorina dolazi na ideju proširivanja turističke ponude ove planine. Prema riječima direktora festivala Mirka Despića, prvobitna ideja je bila osnivanje festivala turističkog i ekološkog filma.
„Osnovna ideja je bila da osnujemo festival turističkog i ekološkog filma. I taj trend smo zadržali pet godina, da bismo nakon toga proširili sekcije festivala. Danas Jahorina Film Festival predstavlja festival dokumentarnog i kratkog igranog filma, gdje smo unutar dokumentarnog filma zadržali sekcije ekološki i turistički film.“
U sklopu Jahorina Film Festivala već duži niz godina dodjeljuju se i novčana sredstva za ekološke projekte na nivou BiH. Despić naglašava da su ove aktivnosti realizirane uz pomoć entitetskih i državnih institucija.
„Prvih deset godina imali smo izvanrednu saradnju sa Fondom za zaštitu životne sredine RS-a i Fondom za zaštitu okoliša FBiH kao i Bosne i Hercegovine sa kojima smo surađivali na nekim projektima. Kada je u pitanju zaštita okoliša, svake godine smo organizovali konkurse i nagrade za najbolje ekološke projekte u BiH gdje smo imali na umu da na te konkurse dolaze mali projekti poput onih koje rade škole, do velikih projekata koji su milionskih vrijednosti i tiču se rješavanja infrastrukture lokalnih zajednica. U samom početku ti projekti su izazivali veliku pažnju imajući u vidu da za sobom vuku i razvoj lokalne zajednice. Tako da je lokalna zajednica imala finansijsku pomoć kao i lokalni izvođači koji su radili na tim projektima. Tako je rasla zaposlenost, ali smo također podstakli lokalne zajednice i NVO sektor da se angažuju na ekološkim projektima.“
Reciklaža stakla Banjalučke pivare, zbrinjavanje i razdvajanje ambalažnog otpada, rekonstrukcija i proširivanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda samo su neki od ekoloških projekata koji su dobili finansijska sredstva u proteklih deset godina. Despić ističe da se uporedo s realizacijom ovih projekata javila i potreba da se realizirane aktivnosti publikuju.
„Naravno, sve vrijeme smo pokušavali da izmjerimo rezultate koje smo postigli i obilazeći projekte koje smo nagradili napravili smo i kratki dokumentarni film o istom. I dan danas vidimo da nagrađeni pravni subjekti ili fizička lica naše filmove o njihovim projektima nude na društvenim mrežama. Vidimo da interes za ovaj konkurs raste iz godine u godinu. Proteklih godina smo podigli interes autora koji su shvatili da svoja ostvarenja mogu prikazati na jednom festivalu. Produkcija takvih filmova se višestruko povećala. Prvih godina kada smo sučeljavali domaću produkciju sa stranom morali smo razdvojiti nagrade, jer nije bilo moguće uporediti našu i stranu produkciju. Posljednjih godina imamo slučaj da naši autori dobijaju prve nagrade na festivalu u konkurenciji filmova koji dolaze iz razvijenih zemalja, s ozbiljnijom produkcijom.“
Mi zagađujemo jedni druge
Finansiranje kulturnih i ekoloških projekata u državi poput Bosne i Hercegovine predstavlja značajan izazov za organizatore. Despić naglašava da su organizatori Jahorina Film Festivala uz velike napore uspjeli da ovu manifestaciju pozicioniraju u vrh interesa entitetskih i državnih institucija.
„Velikim dijelom festival se finansira iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, Ministarstva trgovine i turizma RS-a, Fonda za zaštitu životne sredine RS-a i Ministarstva civilnih poslova BiH, kroz projekte međunarodne kulturne saradnje. U posljednje dvije godine nemamo saradnju s Fondom za zaštitu okoliša FBiH. Također, finansiramo se i od sredstava koja dobijemo od lokalne zajednice, sponzora i privrednih organizacija. Moram da kažem da finansiranje festivala nije lako. Državni budžeti uvijek kalkulišu i uvijek im fali sredstava, ali mi nekako nastojimo da ovaj festival održimo u vrhu njihovog interesovanja.“
Govoreći o razvoju ekološke svijesti u BiH, Despić ističe velike pomake u proteklim godinama, ali također smatra da zbog političkih odnosa unutar države saradnja institucija koje su zadužene za ovu problematiku danas stagnira.
„Nažalost, politika ima veliki upliv. Mi smo država s podijeljenim nadležnostima. Zaštita životne sredine je u nadležnostima entiteta. Imamo dosta slučajeva gdje, što kaže jedan od direktora Fonda za zaštitu okoliša FBiH, jedni druge zagađujemo. Tako da je neophodna saradnja između dva fonda. Međutim, vidim da ta saradnja fondova nekad ide ubrzano, nekad usporeno, a nekad stoji. Mislim da od političkih prilika zavisi i ta vrsta saradnje. Tu bismo zaista morali da imamo profesionalce koji reaguju nezavisno od politika, da bi nam svima prirodna sredina bila onakva kakvu zaslužujemo. Dakle, imali smo velikih pomaka i zajedničkih projekata između dva entiteta, međutim meni se u ovom trenutku čini da je to negdje zapelo i da ne ide onako kako treba.“
Kad mediji reaguju
Jahorina Film Festival je jedinstven u svijetu pošto se 80% filmova koji se prikažu na festivalu emituju i na televiziji OSM. Prema riječima Despića, upravo na ovaj način široj publici se mogu predstaviti najnovija filmska dostignuća kao i ukazati na ekološke probleme sa kojima se danas susrećemo.
„Preko televizije OSM možemo široj publici prikazati filmove na televiziji uporedo s projekcijama u salama. Tu imamo zaista vrlo pozitivnu povratnu reakciju. Ljudi pozitivno reaguju na to. Raspolažemo s velikim fondom filmova i jednom nedeljno imamo dokumentarno veče Jahorina Film Festivala. Naravno, to je sad prošireno i na druge dokumentarne filmove. Jahorina Film Festival ima tu privilegiju da živi cijelu godinu i da svoje filmove prikaže širem auditorijumu.“
Despić ističe ulogu lokalnih i regionalnih medija u etabliranju Jahorina Film Festivala kao jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija u BiH.
„Naš festival zaista privuče ogromnu medijsku pažnju i elektronskih i štampanih medija. Ljudi iz tih medija su prepoznali Jahorina Film Festival kao nešto o čemu vrijedi govoriti. Zastupljeni smo i u zemljama regiona. Mi se i trudimo da na festival pozovemo novinare regiona, pa čak i iz srednje Evrope. Politika festivala je takva da nam dođe veći broj novinara besplatno. Još jedan od kvaliteta takvog pristupa jeste činjenica da smo uspjeli da privučemo i članove FIJET-a, svjetske organizacije turističkih novinara. Prema pravilima FIJET-a, novinari su dužni iz države u kojoj se nalaze poslati minimalno tri reportaže svojim medijskim kućama i organizatorima. Mi smo zaista preplavljeni reportažama o BiH jer ih tokom festivala vodimo i na druge turističke destinacije u BiH koje bi mogle reprezentirati našu državu u najboljem svjetlu. Nastojimo i na taj način da naše prirodne ljepote dopru do nekih medijskih konzumenata u inostranstvu.“
Armirani beton u spomenicima prirode
Očuvanje prirode predstavlja jedan od najvećih izazova vremena u kojem živimo. Svjedoci smo da priroda ove države postepeno gubi borbu protiv interesa privatnog kapitala. Dovoljno je prisjetiti se Kruščice, hidroelektrana na Buni, smanjenja vodozaštitne zone u Sarajevu, nedostatka vode u Hutovom blatu, masovne sječe šuma Perućice u Nacionalnom parku Sutjeska. Nažalost, primjera je dosta.
Značaj Jahorina Film Festivala, niza NVO organizacija, kao i medija koji izvještavaju o ovim problemima ogleda se upravo u činjenici da podizanje svijesti o očuvanju životne sredine predstavlja prvi korak u borbi protiv parcijalnog interesa koji ne vidi ništa sporno u uništavanju prirode koja jednako pripada svima nama. Bez obzira kako se zovemo i odakle dolazimo.
