Kategorija: Analize

RTRS I BNTV: Različito o sadašnjosti, podjednako loše o prošlosti

Gordana Katana | apr 30, 2018

Plus nedjelje

RTRS
Plus nedjelje
BNTV
Tema koja se bazirala na podacima da se sve veći broj građana, ekonomskih migranata, odriče državljanstva BiH. Sociolozi, sugovornici novinarke, pojašnjavaju da to ne treba da čudi jer sve je veći broj onih koji za sebe i svoje porodice ne vide perspektivu u našoj državi. Porazna je i anketa u kojoj većina govori da im je neko od članova porodice napustio BiH ili da smatraju da njihova djeca trebaju takođe da odu tamo gdje će im biti garantovana ekonomska sigurnost.

Minus nedjelje

RTRS
Izvještaj Gvozdena Šarca o reakcijama na posjetu predsjednice Savjeta Ruske Federacije Valentine Matvijenko Sarajevu, koje su uslijedile nakon njenog obraćanja u Parlamentu BiH. Zanimljivo je da Šarac navodi da su “stranke sa sjedištem u Sarajevu, preko svojih poslanika u bh. parlamentu, poručile da govor ugledne gošće iz Rusije destabilizuje situaciju u BiH, mada nisu precizirali kako”.

Reagovanja bošnjačkih političara, podsjećamo, posljedica su stavova Valentine Matvijenko o zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i o potrebi reforme pravosuđa u našoj zemlji (a što jeste direktno miješanje u unutrašnja pitanja jedne suverene države). U interpretaciji Šarca su “antiruska ostrašćenost” kojoj su se “pridružili i OHR i Ambasada SAD-a u BiH”.
Sadržaj izvještaja u isto vrijeme nije neočekivan, jer jednako kao što vlast RS-a iskazuje jasnu odioznost prema državi BiH i njenim institucijama, a Srbi iz RS-a koji su dio vlasti na državnom nivou krajnje rijetko staju u odbranu države čiji su zastupnici, tako i RTRS samo slijedi istu praksu.
BNTV
Jednako kao i RTRS, i BNTV je gledaoce podrobno izvještavao o žalbenom postupku koji se vodi po prvostepenoj presudi za ratne zločine Radovanu Karadžiću. A mi postavljamo pitanje zbog čega autor izvještaja eksplicitno ne navodi za što je Karadžić osuđen, umjesto što se javnosti na uvid daju samo njegovi i stavovi odbrane koji odbaciju navode presude?

PRVI MAJ: Radnički svetac ili piknik-bahanalije

Dragan Golubović | apr 29, 2018

IZDVAJAMO

Osam godina kasnije, 30. aprila 1894. godine, osvanuo je ponedeljak, a pred upravu Željezare u Varešu stupila je delegacija zaposlenih radnika s molbom da im se dozvoli obilježavanje Prvog maja. Oslobođenje nas u prvomajskom broju iz 1959. godine podsjeća šta se sve dešavalo u tih dan ili dva. Budući da radnici nisu nikada imali sličan zahtjev prema upravi Željezare, nadležni su bili zatečeni. Putem telegrafa obratili su se Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču, pitajući ih za savjet. Isti dan je stigao pozitivan odgovor u kojem je stajalo da se manifestacija proslave Prvog maja može održati. Odluka je sutradan, 1. maja, saopštena radnicima. U članku iz Oslobođenja možemo pročitati da se manifestacija održala, da su radnici tom prilikom zatražili veće nadnice i da su organizatori i inicijatori bili Karl Bauer, Karl Janke i Rudolf Strum.

DOSSIER: Hrabre žene Kruščice i njihova borba

Mersiha Drinjaković | apr 28, 2018

IZDVAJAMO

Nova akcija je na pomolu: krajem aprila Centar za životnu sredinu uputio je međunarodni poziv za žene da dođu u Bosnu i Hercegovinu kako bi podržale žene Kruščice, koje protestuju 24 sata dnevno već više od 200 dana. Ovaj solidarni čin omogućit će im da prisustvuju svjetskoj premijeri filma Plavo srce, dokumentarca koji njihovu priču donosi svjetskoj publici. Film je dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, čiji je cilj zaštita balkanske regije od više od 3.000 predloženih hidroenergetskih projekata, te teži podizanju međunarodne svijesti o potencijalnoj ekološkoj katastrofi.

FAKE & SPIN: Željko Mitrović i ponuda koja se (ne) odbija

Uglješa Vuković | apr 28, 2018

IZDVAJAMO

Svakodnevna fiksacija srpskim medijskim magnatom otkriva već znano: fascinaciju moćnima i moći koju oni reprezentuju (vrišteći naslovi u tabloidima), ali i strah režimskih medija koji su ustuknuli pred mogućnošću da roze TV nebo nad Srbijom promijeni boju. Televizija Pink se za kratko vrijeme profilisala u udarnu pesnicu vladajućeg režima u Srbiji i preko noći je postala informativno-zabavni medij u kojem je sve moguće. Prekinuti vanredno program kako bi Vučić u Minut2 dao izjavu, ili izmijeniti šemu da bi Vučić mogao maratonski gostovati do sitnih sati. Nepredvidivi karakter Mitrovićeve informative sastoji se u zapanjujućoj pripravnosti da se u bilo kom trenutku reaguje i odasla poruka režima. Po mogućstvu brutalno, kratko i sočno.

ŠTA ĆEMO S DRŽAVOM AKO JE RASPARČAMO?

Ernad Osmić | apr 27, 2018

IZDVAJAMO

RTRS i ATV su nam u prethodnoj sedmici predstavili stavove stranaca koji namjeravaju krojiti politike u BiH, te im pružili medijski prostor i platformu kako bi upravo to činili. Nedostajao je kritički stav prema tom stranom uplitanju, a čini se i da ove dvije televizije djeluju više kao propagandne aparature Moskve i Beograda, barem po onome što smo mogli vidjeti prethodne sedmice. FTV se okrenula domaćoj političkoj sceni i uspješno predstavila jednu drugu vrstu parčanja BiH i to na relaciji državni i lični interesi. Nisu, međutim, uspjeli formirati kritički stav o tome, nego je sve ostalo na nivou polemisanja o tome ko zaslužuje koliki dio političkog kolača u BiH. N1 je sa svojim gostom Muhamedom Filipovićem prokomentirao sadašnje stanje društva i ukazao na to da je BiH uvijek bila poligon Istoka i Zapada.

SJEVERNOATLANTSKI I SIBIRSKI VJETROVI: BIH IZMEĐU NATO SAVEZA I RUSIJE

Haris Imamović | apr 27, 2018

IZDVAJAMO

Ako ropska lojalnost, kako smo ranije rekli, nije dobra u slučaju odnosa prema Ankari ili Rusiji, onda nije ni u odnosu prema EU. Kod određenih političkih krugova i dijela javnosti postoji sklonost da se prema Bruxellesu odnose submisivno. Žargon “nametnutih obaveza” implicira jednu viziju Evropske unije kao autoritarne strukture, a čitav proces integracije kao jednosmjerno ispunjavanje “preuzetih obaveza”, a ne kao proces partnerske saradnje, utemeljen na međusobnom uvažavanju i dvosmjernoj komunikaciji. Kada bi EU bila autoritarna struktura, kakvom je zamišlja mazohistički diskurs, onda bi se postavilo pitanje vrijednosti članstva u njoj, a srećom ni građani BiH ni Bruxelles nemaju naročito mnogo poštovanja prema očitovanjima te submisivne politike, koja ne osjeća slobodu, već može funkcionisati samo kroz potčinjavanje tuđoj volji.

TEKST JE SMEĆE, ALI „DOPRINOSI DEBATI OD JAVNOG ZNAČAJA“

Mehmed Halilović | apr 26, 2018

IZDVAJAMO

Šta je Ustavni sud BiH zaključio u povodu apelacije Štefice Galić? Isto kao i redovni sudovi. Dakle, da „sporni tekstovi predstavljaju doprinos debati od javnog interesa“, da je „apelanticin muž javno poznata ličnost“ i da su „granice prihvatljive kritike šire u odnosu na javna nego u odnosu na privatna lica“, te da se sporni tekstovi nisu odnosili na njegov privatni život već isključivo na njegovu ulogu u historijski važnim događajima za zajednicu u kojoj je živio i radio“… Sud je zaključio i da je bilo „razumno očekivati da će film biti podvrgnut kritičkom sudu javnosti“. I, konačno, „u konkretnom slučaju sudovi su u osporenim odlukama zauzeli stav da su navedene sporne izjave vrijednosni sudovi čija se istinitost ne dokazuje, a Ustavni sud takav zaključak prihvata kao pravilan“.

N1 I AL JAZEERA: Rusija, namjenska industrija i izbjeglice

Amila Kahrović-Posavljak | apr 26, 2018

Plus sedmice

N1
Prilozi o kulturnim događajima – Sajmu knjiga u sarajevskoj Skenderiji te premijeri i kritičkoj recepciji filma Scream for me Sarajevo.
Al Jazeera Balkans
Prilog o namjenskoj industriji u FBiH.

Minus sedmice

N1
Površan odgovor na aktuelnu problematiku namjenske industrije.
Al Jazeera Balkans
Svođenje štrajka radnika Aerodroma Mostar na neplaćanje naknada za prekovremeni rad.

FAKE & SPIN: Najgore od Dnevnog avaza i SDA

Aleksandar Brezar | apr 25, 2018

IZDVAJAMO

Dnevni avaz, žestoko se obrušio na političke protivnike svog vlasnika iz istog etnonacionalnog tabora, time otvoreno ušavši u političku kampanju kao, slobodni smo zaključiti, ništa drugo do još jedno propagandno sredstvo.

NEMA BESPLATNOG RUČKA, NI KOD ZUCKERBERGA

Borislav Vukojević | apr 25, 2018

IZDVAJAMO

Kada kreiramo naloge na društvenoj mreži, zbog registracijskih i sigurnosnih razloga nam Facebook traži da unesemo broj telefona, ali možemo odmah da ga sakrijemo i da bude dostupan samo nama. U ličnim informacijama koje sam otvorio jasno stoji moj broj telefona, iako sam nekoliko puta provjerio da je na profilu zaključan. Isto je i s datumom rođenja. Kada postanemo svjesni ovog dokumenta, jasno je da je privatnost na Facebooku ograničena i da ne postoji način da realno nešto sačuvamo od potencijalnih zloupotreba.

FAKE & SPIN: Protestni miting u Banjaluci koji se nije desio

Dragan Bursać | apr 24, 2018

IZDVAJAMO

Da bi cjelokupan događaj bio nedogađaj ili antidogađaj i prošao nevidljivo, pobrinuo se i mobilni operater M:TEL, koji je svojim korisnicima, barem lociranim u centru grada, blokirao 3G mrežu. Pa su izostali i live prenosi pojedinaca na društvenim mrežama. Ako tome dodamo pet autobusa zaustavljenih na ulazu u Banjaluku koji su trebali dovesti ljude iz drugih dijelova BiH na mirno okupljanje, kako bi odali počast nastradalom mladiću Davidu Dragičeviću, čini se da je kastracija, kako medijska, tako i logistička, djelomično uspjela. I da se razumijemo, ovo je bila samo (anti)medijska pokazna vježba u predizbornoj kampanji radnog naslova “Zastraši i ignoriši”.

BHT1 I FTV: Različito o saslušanju u Kongresu, slično o EU perspektivi BiH

Uglješa Vuković | apr 24, 2018

PLUS SEDMICE

BHT1
Javljanja beogradske dopisnice Biljane Pekušić. Sažeto, informativno i uzbudljivo.
FTV
Antonija Avram je u utorak izdvojila glavne poruke iz Bruxellesa povodom novih izvještaja Evropske komisije o zemljama Zapadnog Balkana. Iako ovome nije posvećena dovoljna pažnja, urednica je prepoznala kako se naša zemlja zajedno s Kosovom stidljivo spominje u briselskim ocjenama i stavila je to u prvi plan.

MINUS SEDMICE

BHT1
Prećutane prozivke vodećih političara u američkom Kongresu.
FTV
U subotu se nije prepoznala vijest dana koja je dolazila iz Banjaluke.

RTRS I BNTV: Polovična pravda za Davida Dragičevića

Gordana Katana | apr 23, 2018

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Cjelonedjeljno izvještavanje o protestnim okupljanjima u Banjoj Luci i nekoliko gradova u RS-u na kojima porodica i građani zahtijevaju punu istinu o okolnostima smrti Davida Dragičevića.
Osim stavova građana gledaoci su bili informisani i o stavovima predstavnika policije, pravosuđa ali i duboko podijeljene političke javnosti vezano za ovaj slučaj i ukupnu sigurnosnu situaciju u Banjoj Luci, ali i ostatku RS-a.

Minus nedjelje

RTRS
Način na koji se uredništvo Dnevnika opredijelilo da javnost “informiše” o slučaju “David Dragičević” do kosti je ogolio činjenicu da je javni RS-ovski medijski servis sve samo ne javni. I sve samo ne u službi javnosti, građana i njihovih interesa. Iako u konačnici ni uredništvo Dnevnika 2 nije moglo da ignoriše svakodnevna protestna okupljanja u Banjoj Luci na kojima se traži razjašnjenje okolnosti smrti ovog mladića, fokus onoga što je gledaocima predočeno nisu bili zahtjevi ni porodice ni građana. Umjesto toga tek “servisne” izjave ministra policije, saopštenja Okružnog tužilaštva i neuvijeno insinuiranje da sve to ima političku pozadinu s potpisom opozicije.
BNTV
Nijedan izvještaj.

KAKO IZVJEŠTAVATI O IZBJEGLICAMA I MIGRANTIMA

Nidžara Ahmetašević | apr 22, 2018

IZDVAJAMO

Na kraju, možda je ustvari najjednostavnije pravilo u ovoj situaciji da mislite na to da su građani i građanke BiH u proteklih više od 20 godina u stalnoj migraciji. Prvo smo bježali od rata, a sada bježimo od poraća, koje je nekada i teže za preživljavanje. Izvještavajte o migrantima i izbjeglicama onako kako biste voljeli da izvještavaju o vama. Barem mi u ovoj zemlji znamo kako lako i brzo sve može da se promijeni i da biti izbjeglica ili migrant nije negativno. Oko nas su ljudi poput nas i medijski izvještaji to trebaju pokazati.

FAKE & SPIN: Kako od žrtve napraviti kriminalca i narkomana, po receptu MUP-a RS

Vanja Stokić | apr 21, 2018

IZDVAJAMO

Jedna od kontroverzi koje prate slučaj jeste i poruka koju je David poslao prije smrti, u kojoj kaže da ukoliko mu se nešto loše desi, za to je kriv Filip Ćulum. Isto ime lično je rekao i svom stricu, nekoliko puta je istakao Davor Dragičević na Trgu Krajine. Filip se nakon toga obratio medijima, rekavši da nema veze s ovom smrću, te da ne zna zašto je njegovo ime spomenuto.