Obilje dobro osmišljenih i još bolje napravljenih priloga karakterizira dnevnike ovih dviju televizija

N1: Dobro strukturirani prilozi

19.– 25. april 2018.

SADRŽAJAN I ODMJEREN PRILOG: Dnevnik u 19 koji je 20. aprila vodio Amir Krivošija obilovao je odlično strukturiranim prilozima od kojih je teško izdvojiti najbolji. Posebno se ističe prilog Vlade Marića o odgađanju rasprave Zastupničkog doma Parlamenta BiH povodom izjava Bakira Izetbegovića, zbog nedostatka kvoruma. Prilog je najavljen veoma bitnom distancom voditelja Krivošije, koji je rekao da se radi o “navodnim ratnohuškačkim izjavama”. Strukturiran je koncizno, s izjavama svih strana uključenih u problematiku, a završen odličnim komentarom novinara Marića o predizbornim bitkama koje će se tek voditi u prostorijama zajedničkih institucija. Ovo je odličan dokaz da u dobrom prilogu novinarski komentar može biti u službi kritičke distance kojom se ne narušava objektivnost.

BROJNI I BITNI PODACI: U istom dnevniku ističu se prilozi o nepotpisivanju ugovora IZ-a i države te prilog o štrajku radnika Aerodroma Mostar. U Dnevniku u 19 od 21. aprila (voditelj Vlado Marić) posebno se ističe prilog Aide Hadžimusić o migrantima kod Vijećnice u Sarajevu. Osim što su u prilogu navedeni brojni veoma bitni podaci, novinarka je razgovarala s porodicama koje borave u parku, njihovom djecom te volonterima koji dolaze pomoći. U Dnevniku u 19 emitiranom 25. aprila, uz vijest o hapšenju krijumčara migranata, novinarka Hadžimusić dobila je ispovijed iračke porodice koja je ilegalnim putem došla u BiH, što je dalo životnu notu, a sve je dobro povezala s pričom o međunarodnim krijumčarskim mrežama.

Da zna postaviti pravo pitanje, voditelj Amir Krivošija dokazao je u Dnevniku u 19 emitiranom 25. aprila kada je novinarku Aleksandru Tolj, koja se javila sa Sarajevo Business Foruma, upitao je li tokom prvog dana bilo konkretnih ugovora, čime je priču izvukao iz općih mjesta koja su uobičajena pri javljanju s ovakvih manifestacija.

POLITIČKA NESLAGANJA: Tokom posjete Valentine Matvijenko Bosni i Hercegovini, u dnevnicima su bili prilozi koji su – uz mnoštvo sagovornika s različitih strana – jasno demonstrirali neslaganje unutar BiH o nekim ključnim pitanjima. Isti efekat je postignut s javljanjem uživo Adise Imamović ispred Parlamenta BiH (Dnevnik u 19, 23. april, voditeljica Ajla Šabanović) o tome kako bh. institucije nemaju jasan i jednoglasan stav o gradnji pelješkog mosta.

KOLIKO LJUDI ZA DAVIDA? Cijelu je sedmicu televizija N1 u Dnevniku u 19 dosljedno pratila okupljanja građana u Banjoj Luci povodom smrti Davida Dragičevića, za koju roditelji i – kako je demonstrirano u dnevnicima – veliki dio javnosti misle da je zataškano ubistvo. Prilozi su bili popraćeni javljanjima uživo i sugovornicima, no uz jedan propust. U Dnevniku u 19 od 22. aprila istaknuto je u najavi voditelja da se “jučer okupilo nekoliko tisuća nezadovoljnih građana”. Novinarka koja se javila tvrdi da je “sinoć na ovom trgu bilo skoro 10.000 ljudi”. U Dnevniku 23. aprila Davidov otac je utvrdio da je na pomenutom skupu “bilo 15.000 ljudi”. Isti prilog je zaključen konstatacijom da se dan ranije okupilo 10.000 ljudi.

SA I BEZ KRITIČKOG ODNOSA: U prilogu od 24. aprila koji tretira dolazak Valentine Matvijenko u BiH (voditelj Vlado Marić) javile su se novinarke Ajla Šabanović iz Sarajeva i Anđelka Marković iz Banje Luke. Dok je novinarka Šabanović imala veoma dobro koncipirano javljanje (uz prilog), kritički otklon prema različitim stavovima Izetbegovića, Čovića i Ivanića te zanimljiv zaključak analitičara koji priči o odnosu Rusije i BiH daje novu notu, dotle novinarka Marković nije pokazala kritički odnos. Tako je utvrdila da je Matvijenko u Banjoj Luci dočekana uz “najviše državne počasti”, no, kad ih je nabrojala, bilo je jasno da su počasti entitetske. Također je, govoreći o polaganju cvijeća na spomenik borcima NOB-a, istakla da su Dodik i Matvijenko to učinili “kao čin njegovanja antifašističke tradicije”, čime je kontinuitet ove tradicije neopravdano, neutemeljeno i nekritički pripisan RS-u i Putinovoj Rusiji.

Sličan propust je napravljen u dnevnicima 21. i 22. aprila, kada su prilozi o prijedlogu eventualnog formiranja povjerenstva RS-a i FBiH koje bi ispitalo navode o oružju svedeni na citiranje i parafraziranje stavova Milorada Dodika i Nenada Stevandića (21. april), odnosno samo Dodika (22. april) uz titl “Zajednički organi ne funkcionišu”, što je stav pomenutog političara.

Ocjena: 9

Al JAZEERA BALKANS: Putevi očajnika

19. – 25. april 2018.

NEKO JE REKAO FAŠIZAM: Al Jazeera Balkans je posebnim i iscrpnim prilozima pratila problem tri odvojene komemoracije žrtvama Jasenovca. Isto tako iscrpno je pratila prepucavanja na relaciji Srbija – Hrvatska te činjenicu da je Aleksandar Vulin bio “nepoželjan” na komemoraciji. U Vijestima u 20, emitiranim 21. aprila (voditelj Adnan Rondić), u prilogu koji je govorio o komemoraciji predstavnika antifašista i srpske zajednice, stav Milorada Pupovca o spornoj ploči s HOS-ovim simbolima dopunjen je novinarskim kontekstualiziranjem u aktuelnu hrvatsku političku scenu: “Bez obzira na to, predstavnici srpske zajednice i dalje podržavaju vladu Andreja Plenkovića”.

Al Jazeera Balkans je pratila i priču o ponašanju Vojislava Šešelja i najavi mitinga u Hrtkovicma na godišnjicu Šešeljevog govora, nakon kojeg je počeo progon hrvatskog stanovništva. U Vijestima u 20 od 19. aprila (voditeljica Anne Marie Čurćić) emitiran je odličan prilog iz Hrtkovaca, u kojemu su sugovornici bili lokalno stanovništvo i župnik. I u Vijestima u 20 od  20. aprila (voditeljica Nensi Blažević) bio je prilog novinara Zorana Kosanovića. Integralni dio priloga su bile izjave sugovornika od prethodnog dana.

ZVECKANJE IZBJEGLICAMA I ORUŽJEM: Tokom cijele sedmice Al Jazeera Balkans je u prilozima posebnu pažnju posvećivala marginaliziranim grupama. U ovom smislu se ističe prilog Emira Skenderagića (24. april, voditeljica Nensi Blažević) o migrantima, uz uobičajeni titl Al Jazeere Balkans kada je u pitanju ova kategorija ljudi: “Putevi očajnika”. Stalni titl funkcionira kao zanimljivo retoričko sredstvo koje priče o izbjeglicama i migrantima – s obzirom na to da datira od samog početka takozvane migrantske krize – zaokružuje u jedinstven kontekst. Emir Skenderagić je pored navedenog priloga imao i pravu novinarsku priču koja kvalitetom nadilazi sve priloge i priče na N1 i Al Jazeeri Balkans ove sedmice. To je priča o namjenskoj industriji u FBiH (20. april, voditeljica Nensi Blažević) koja odgovara na nedoumice o podizanju preduzeća koja su u stečaju, otvaranju novih, načinu i obimu proizvodnje i dobiti, uz odlične infografike, izjave te objašnjenje zakonskih (ne)mogućnosti skladištenja oružja u državi.

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA:

I N1 i Al Jazeera imali su odlične priloge o migrantima novinara Aide Hadžimusić i Emira Skenderagića. Isto tako, jednako dobri i s jednakim pijetetom prema žrtvama te insistiranju na odgovornosti bili su prilozi sa dženaze identificiranim Vlaseničanima. S druge strane, problematiku namjenske industrije nisu pratili jednakom kvalitetom. Dok je Al Jazeera Balkans napravila odličnu pomenutu priču koja je građanima pružila suštinske informacije te odgovorila na njihove sumnje, dotle je N1 priloge o oružju u FBiH svela na stavove iz RS-a.

Televizija N1 je prednjačila kada je u pitanju štrajk radnika Aerodroma Mostar. U Vijestima u 20 Al Jazeere Balkans (20. april, voditeljica Nensi Blažević), u najavi priloga je istaknuto “štrajk upozorenja je održan zbog naknada za prekovremeni rad” te da radnici “nemaju nagrade”. U prilogu N1 je mnogo bolje i šire objašnjeno da radnici protestuju “zbog smanjivanja plata i nepoštivanja Zakona o radu”.