Kategorija: Iz pravnog ugla

SMIJE LI NOVINAR UVRIJEDITI, UZNEMIRITI I ŠOKIRATI POLITIČARE?

IZDVAJAMO

Političare i javne ličnosti smijete uvrijediti, pogotovo kad za to postoji neka činjenična osnova, kao u ovom slučaju, ali ne smijete klevetati. Dakle, smijete vrlo oštro kritikovati njihove govore, ponašanje i rad, upotrebljavajući i kvalifikacije koje mogu “uvrijediti, uznemiriti ili šokirati” (formulacije iz zakona o zaštiti od klevete u BiH), ali ne smijete objaviti lažne informacije (“neistinite činjenice”, odnosno “nešto netačno”, opet formulacije naših zakona).

Read More

NOVINARI I SUDIJE, KO KOGA (NE)RAZUMIJE?

IZDVAJAMO

Novinarski žanrovi nisu nikakva tajna ove profesije i ne postoje sebe radi. Oni jesu važna novinarska alatka, ali ne postoje zbog novinara, već zbog publike. Novinari ih samo slijede da bi na odgovarajući način predstavili sadržaj koji nude.

Read More

INTERVJU SA SEBIJOM IZETBEGOVIĆ: Ni kraćih objašnjenja, ni većeg skandala

IZDVAJAMO

Koliko god je direktorica Kliničkog centra sama doprinijela vlastitom statusu koji danas ima u javnosti, uz sve znane i neznane koji su joj u tome pomagali, ne može se poreći da joj u tome značajan doprinos daju i novinari. Ne samo oni koji je nekritički hvale nego i drugi koji i kad kritikuju to što treba kritikovati od nje prave kult ličnosti. To je učinila i BHT1 ovim najavama intervjua i potom neobjašnjivim skidanjem s programa, pa i naknadnim uvrštavanjem u program gotovo “na prepad”.

Read More

IMA LI DODIK PRAVO NA FER SUĐENJE?

IZDVAJAMO

U javnosti je prisutna slika o Dodikovoj svemoći ne samo u politici već i u odnosu na pravosuđe. Ta slika nije sasvim bez osnova jer je potvrđuju i neke činjenice. Sve istrage koje je Tužilaštvo BiH navodno vodilo protiv njega pale su u vodu i ti su predmeti zatvoreni, a optužnice nikad nisu podignute. Javnost nikad nije dobila potpune informacije zašto su te istrage okončane na takav način. U isto vrijeme, gotovo sve njegove tužbe ‒ uglavnom protiv novinara i ponekog političkog suparnika za stvarnu ili navodnu klevetu ‒ riješene su pozitivno, u njegovu korist.

Read More

ZLOUPOTREBE NISU REGULIRANE, PRIVILEGIJE SE PODRAZUMIJEVAJU

IZDVAJAMO

CIN dolazi do informacija i CIN doprinosi promjenama.

Kako? Koristi sve mogućnosti koje građanima i novinarima pružaju zakoni o slobodi pristupa informacijama. I ne samo to. Piše, moli, naziva telefonom, odlazi, insistira… Istražuje po arhivama i u dokumentacijama na svim nivoima vlasti. Uporno i bez oklijevanja. Ne ostavlja vlast na miru. Razgovara s akterima priča, ali i s drugima kojih se to tiče. Prosto, kopa u „rudnicima zlata“ koji skrivaju sve bitne informacije, sve tajne i sve zloupotrebe koje nam određuju sudbinu. Informacije o zloupotrebama našim novcem i našim povjerenjem.

Read More

AKO NIJE GOVOR MRŽNJE, ZNAČI LI DA JE DOBRO I PROFESIONALNO?

IZDVAJAMO

Možda ovo i nije govor mržnje po našem KZ-u, ali znači li i da je zaista u skladu s profesionalnim standardima i etičkim kodeksom? Novinarskom dimenzijom bavili su se i akteri u ovom sudskom postupku: tužitelj, branitelji, čak i svjedoci odbrane (eksperti, vještaci; nije objavljeno kakav su status imali). Jedan od njih, profesor Ljubomir Zuber je “sa stručne strane objasnio standarde žurnalistike, profesionalni kodeks novinarstva i utvrdio da novinari kojima se sudi, zajedno sa Milanom Mandićem za govor mržnje, nemaju nikakvu odgovornost, jer su radili sve po standardima”.

Po “standardima” i etičkim normama? Ne baš.

Read More

ZAŠTO SE NOVINARI PLAŠE DA PIŠU O POLITICI I POLITIČARIMA?

IZDVAJAMO

Na osnovu ove ankete znamo koliko ih se plaši i osjećaju strah. U BiH ih ima gotovo 80%, ne računajući još i ove na koje taj strah “djelimično utiče” (12,56% ispitanika). Znači, čak četiri od pet novinara i novinarki osjećaju pravu frustraciju (na njih zakon o kleveti “izuzetno“ ili “veoma“ utiče!). Ako je taj podatak makar i približno tačan, zar to nije dovoljan razlog da se novinarska udruženja, redakcije i sami novinari ne upitaju – zašto se novinari plaše. U čemu je problem i kako se riješiti tog straha?

Read More

PRLIĆ I OSTALI: JE LI “HERCEG-BOSNA” DIJELILA ILI BRANILA BiH?

IZDVAJAMO

Ako su gledaoci u Bosni i Hercegovini, koji prate bilo koji od tri javna emitera, tražili ili očekivali da u direktnom prenosu vide kako teče žalbeni postupak u predmetu koji je još mnogo ranije dobio ocjenu “najsloženijeg”, morali su ostati razočarani. Prenosa uživo nije bilo. Zato su, u tom terminu i tih dana, mogli gledati brojne serije (Robinja Isaura, Shopping kraljica, Kud puklo da puklo, Ukradena ljubav i tome slično). Mogli su gledati i crtiće, zabavne emisije, informativne programe… Sve, dakle, osim prenosa uživo iz sudnice u Haagu.

Read More

ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA: VRIJEDI SE BORITI ZA NOVE SLOBODE

IZDVAJAMO

… Prednacrt donosi i jednu značajnu novinu. Odnosi se na novo formulisanje obaveze javne vlasti da objavljuje sve važne informacije na svojim web-stranicama (proaktivna uloga). U poprilično velikom nizu pobrojanih informacija koje su dužni objaviti, međutim, nema i onih koji se odnose na budžete. Slučajno ili namjerno? Da bi u potpunosti ispunilo potrebe javnosti to bi ipak moralo biti prošireno obaveznim objavljivanjem svih informacija o trošenju javnog novca.

Read More

OTKRIVANJE DRŽAVNIH ARHIVA: OBRAČUN S KOMUNISTIČKOM PROŠLOŠĆU

IZDVAJAMO

Pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini ne izaziva cjelovita državna arhiva, već lični dosjei pripadnika i saradnika Službe državne bezbjednosti. Iako je od tada prošlo skoro 14 godina i u međuvremenu ta tema nestala iz javne upotrebe, ostaće upamćeno izdanje koje je u vlastitoj produkciji objavio Ivan Bešlić, iz Posušja, pod imenom “Čuvari Jugoslavije – tajni suradnici UDBE”. Očigledno je da su ovi dokumenti preuzeti iz policijskih arhiva koje su 1992. pokradene u Sarajevu i završili u rukama “Herceg-Bosne” u Mostaru.

Read More

ZAŠTO JE U BIH POTREBAN OMBUDSMEN ZA MEDIJE

IZDVAJAMO

Tokom proteklih sedam godina otkako ne postoji ombudsmen za medije, u medijskoj zajednici i u javnosti vodile su se brojne rasprave o ombudsmenu za medije i pokretale inicijative da se ponovo uspostavi ta funkcija. Bilo kao samostalna institucija, bilo kao dodatna funkcija u sadašnjoj instituciji Ombudsmena BiH (na sličnim temeljima kao i u ranijoj federalnoj instituciji Ombudsmena).

Read More

SLOBODNA BOSNA PLATILA CIJENU NEPRESUĐENIH KRIMINALNIH AFERA

IZDVAJAMO

Povod za ovu tužbu bila su dva teksta u magazinu koja su objavljena tokom 2009. godine. Prvi pod naslovom “SDP potresa korupcijski skandal”. Ukratko, jedan od trojice tužitelja (Damir Hadžić) u tim je tekstovima osumnjičen za reket jednog lokalnog biznismena i navodno traženje mita, dok su druga dvojica tužitelja i funkcionera označeni kao saučesnici. Ovaj slučaj navodnog traženja mita u to je vrijeme imao veliki publicitet u domaćim medijima pod imenom “afera reket”. Tužiteljstvo BiH je vodilo istražni postupak o toj aferi više od 16 mjeseci (od 2009. do 2011.) i onda je, tiho kao i mnogo puta prije i nakon toga, 2011. godine obustavljena istraga.

Read More

TREBA LI GRAĐANIMA PREKO USTA ZALIJEPITI BIJELE TRAKE?

IZDVAJAMO

Da, zaista, kakvi smo mi to građani? Policija nas uvjerava da nam je sigurnost dobra, osim izuzetaka i “drastičnih slučajeva”. Ali, uvijek se neki građani nešto bune, protestuju, traže ostavke, remete rad vlasti…
Ćosiću smetaju građani koji imaju “subjektivni doživljaj nakon drastičnih događaja”, a Konakoviću “stalni protestanti, neki likovi koji su od plenuma, i prije i poslije, na svim protestima” i koji “zbunjuju javnost”.

Read More

SATIRANJE SATIRE

IZDVAJAMO

Satira je vrhunski test za slobodu govora i demokratiju. Satira je i najveći neprijatelj svih tabua i fundamentalizama – političkih, nacionalnih, vjerskih… Pri tome ne treba zaboraviti da sloboda govora nije sve ono što nam odgovara, nego i ono što nas može uvrijediti, uznemiriti i šokirati. Ni demokratija nije sve što nam prija, nego i ono što smo dovoljno zreli da toleriramo i prihvatimo bez obzira na to da li nam se sviđa ili ne.

Read More