Tradicionalni informativni programi odavno nisu osnovni izvor informisanja, zbog čega moraju ponuditi novi kvalitet. FTV to pokušava intervjuima, nekad više, nekad manje uspješno
BHT1: Prosječna sedmica
16. – 22. januar 2018.
ODLIČAN PREGLED IZ PARLAMENTA: Rijetko dobar skupštinski izvještaj pripremila nam je u srijedu Gordana Dragutinović Mutić. Usvojen je federalni proračun, a dok je za vlast on najbolji u istoriji Federacije, opozicija ističe da se nije vodilo računa o socijalnim kategorijama. Novinarka je odlično iskombinovala mišljenja različitih političkih struja, ali ostaje otvoreno pitanje da li je urednica Blažica Krišto mogla slikovitije prezentovati brojke. Na primjer, izdvajajući najupečatljivije parametre poređenjem da li je budžet povećan ili smanjen u odnosu na prošlu godinu.
ŠTA OTVARA DNEVNIK? Urednica Svjetlana Topalić otvorila je Dnevnik 2 u subotu izjavom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je poručio pri posjeti Kosovu da neće biti milosti za počinioce i nalogodavce ubistva Olivera Ivanovića. Atentat koji se desio u Kosovskoj Mitrovici uzburkao je regiju, ali se isto tako u časku pretvorio u politička potkusurivanja vodećih političara u Srbiji. Naprednjacima naklonjeni mediji tim povodom su napadno izdvajali svaki pokret svog lidera. Otuda možda nije bilo najpametnije pridružiti se toj praksi i izdvojiti Vučićevu poruku, i to još nekoliko dana nakon što je vijest o ubistvu postala udarna.
NASLOVI: BHT1 često odaje utisak učmalog medija kojem nedostaje atraktivnijeg pokrića. Vijest da je osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović uvršten na Forbesovu listu najuticajnijih mladih lidera pratio je naslov “Područje prava i politike”. Naslovi bi morali neposrednije korespondirati sa viješću, a uz to bi morali biti privlačniji.
OCJENA: 5
FTV: Da li je na pomolu novi format Dnevnika 2?
16. – 22. januar 2018.
VIJEST SEDMICE: FTV se, obrađujući vijest o ubistvu Ivanovića, odlučila za intervju s kosovskim advokatom Azemom Vlasijem. On se pokazao kao odličan izbor, jer se radi o veoma dobrom poznavaocu tamošnjih prilika, te je sve sažeo u nekoliko ocjena. Gledatelji su mogli saznati da je ubistvu lidera kosovskih Srba prethodio jezik linča, dok je on sam važio za umjerenog političara. Urednica Antonija Avram nije propustila priupitati sagovornika o posljedicama po region.
SUGESTIVNA PITANJA: Amra Zaklan je u četvrtak pozvala u Dnevnik 2 Vesnu Pusić kako bi se s njom sumirala posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Prije toga smo mogli čuti ocjene analitičara koji su posjetu uglavnom ocijenili kao pozitivnu ili kao iskorak u bolje odnose. Pusić je zagarantovano dobra sagovornica, kako se radi o bivšoj šefici diplomatije, i intervju je ispunio svoj zadatak. Odnosi između dvije zemlje su osvijetljeni i predočeni publici u nešto širem kontekstu. Na primjer, mogli smo čuti da Pelješki most nije otvoreno pitanje u Hrvatskoj. Ali ono što bi trebalo izbjeći jeste postavljanje sugestivnih pitanja u kojim je već sadržan odgovor, ili nametljivo očekivanje o sadržini tog odgovora. Kada je Aida Mujan priupitala bivšu predsjednicu HNS-a o Izbornom zakonu, gošći se odgovor takoreći namjestio. To bi trebalo izbjegavati. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog dinamike razgovora. Oba ovdje monitorisana medija ionako iz susjedstva često biraju sagovornike sličnih razmišljanja, od kojih se očekuje da potvrđuju većinska razmišljanja iz naše javnosti. To je posebno uočljivo pri izboru sagovornika iz Srbije, gdje se prilika za izričaj po pravilu daje liberalnijoj inteligenciji. Ako se ta namještenost osjeti još u pitanjima, onda nestaje sva draž TV razgovora.
IZDVOJENO:
U utorak smo (Antonija Avram) opet imali priliku gledati ministra Dragana Mektića kako uglavnom ponavlja detalje o navodnom postojanju paravojnih formacija. Tu se našla i informacija da je centrom Banjaluke s ekstremnim desničarima sumnjivih biografija prošetao i sin predsjednika Republike Srpske, što se već neko vrijeme provlači. Igor Dodik je javna ličnost, a kako se njegov lik ne vidi jasno na spornoj slici, trebalo je tražiti komentar i od njega.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Federalna se tokom cijele sedmice trudila obogatiti obradu vijesti ekskluzivnim razgovorima i upućenim sagovornicima. I to možda i jeste najprigodniji format za večernji Dnevnik jer gledatelji svakako vijesti doznaju putem novih medija koje mogu pratiti u svakom trenutku. HRT se tako odlučio npr. za cjelovečernji informativni pregled koji traje od sedam do osam i koji se zatim nastavlja dijaloškim emisijama kao što je Otvoreno. Tradicionalni informativni programi moraju ponuditi novi kvalitet koji će ih izdvojiti jer odavno nisu osnovni izvor informisanja. FTV je to sada pokušao učiniti nizom intervjua dajući priliku svojim gostima da se osvrnu na najaktuelnije teme (njemačka velika koalicija, kosovski atentat, dolazak hrvatske predsjednice) što je nekad bilo više, a nekad manje uspješno. Ovaj vid programa zahtijeva i bolju pripremljenost TV prezentera, ali i da se stalno vodi računa o relevantnosti komentatora. Istovremeno, obje televizije nisu uspjele nametnuti svoje teme, što i inače rijetko čine, a bila je ovo idealna sedmica da se to učini. U deficitu vrućih političkih vijesti kod kuće i u svijetu, vrijeme se više moglo posvetiti pitanjima koja su manje zastupljena u javnosti.
