BHT1: ISPODPROSJEČNA SEDMICA
29. mart – 4. april 2016.
ŠEŠELJ I OSTALE AKTUELNOSTI: Vojislav Šešelj, jedan od nesumnjivo najvećih medijskih cirkusanata, uz to optužen i za ratne zločine, dobio je svoj show u regionalnim informativnim emisijama zahvaljujući oslobađajućoj presudi Haškog tribunala. Uredništvo je odlučilo u specijalnoj formi posvetiti toj vijesti više od pola sata ili gotovo cijeli Dnevnik 2. Reakcije građana, studijska javljanja analitičara iz Beograda i Zagreba, kratki razgovor sa Stjepanom Mesićem i predstavnicima struke… I na sve to, privilegija komentarisanja iz sarajevskog studija pripala je Bakiru Izetbegoviću. Presuda jeste iznevjerila većinski horizont očekivanja, a optuženom su na teret stavljeni ratni zločini na području naše zemlje, ali da li je to razlog da se zasjene svi drugi događaji? Posebno ako je tog istog dana bilo udarnih vijesti koje nisu zaslužile tretman “ostalih aktuelnosti”. Uz to, iscrpno komentarisanje uglavnom je bilo obojeno istim tonom, te je kao takvo bilo dosadnjikavo i stekao se utisak suvišnog ponavljanja.
“LAVINA” I DRUGE SITNICE: Tog dana u kojem je BHT1 pretvorila Dnevnik 2 u specijal o Vojislavu Šešelju, izdašniji od onog o Radovanu Karadžiću, zemlju je potresalo vjerovatno najveće hapšenje za najteža krivična djela korupcije, i to u samom finansijskom vrhu manjeg entiteta. To je bilo dovoljno tek za omanji prilog u rubrici “ono što se desilo pored Šešelja”. Dakle, pred očima se hapse najuticajniji ljudi u finansijskom sektoru Republike Srpske, kojeg intenzivno potresaju afere od kraja 2014. godine, i dobijamo nešto nalik raspletu, ali to nije dovoljno za više priloga i osvrta na javnom servisu.
Vijest nije plasirana kao udarna, što su drugi mediji postizali javljanjem s lica mjesta i podsjećanjem na sve detalje iz mnogobrojnih afera. Akcija SIPA-e znakovitog naziva “Lavina” i hapšenje direktorica IRB-a i Agencije za bankarstvo RS ne povezuju se u pripremi s drugim mnogobrojnim saznanjima i informacijama koje kolaju u javnosti o aferama u bankarskom sektoru i umiješanosti političkog vrha. Istina, date su kratke izjave Dodika i opozicionog poslanika. Ali to nije dovoljno. Prije samo nekoliko mjeseci, Dodik je tvrdio da ima potpuno povjerenje u uhapšenu Slavicu Injac, a ona je proglašavala stabilnost finansijskog sektora i isticala da je Agencija postupala u skladu sa zakonom u slučaju svih propalih banaka u RS-u. Bilo je dovoljno izdvojiti samo njihove ranije izjave, i dobili bismo efektnu pripremu. No, u trenutku kada se dešava obrt, koji možda direktno ugrožava političku vrhušku, javni servis nam izručuje prilog od nekoliko minuta nakon polučasovne tirade o Šešelju.
“LAVINA” IPAK POSTAJE UDARNA VIJEST: Narednih dana, hapšenja najodgovornijih ljudi u finansijskom sektoru manjeg entiteta dospijevaju u središte pažnje, a izdašnu pripremu je drugog aprila spremila Zorica Lolić. Sad se već pojavljuju i nova politička prepucavanja, koja Lolić bilježi u svom prilogu, ali i dalje nedostaje atraktivnosti. I to u trenutku kada je bankarski sektor obezglavljen, a afera teška više od stotinu miliona u fazi razotkrivanja. Ili novih zapleta.
OCJENA: 4
FTV: KAKO VODITI INTERVJU KONSTATACIJAMA?
29. mart – 4. april 2016.
DA LI JE OPRAVDAN AKCENAT NA ŠAČICI EKSTREMISTA? Šešeljeva oslobađajuća presuda dobila je sličan tretman i na FTV-u (urednica Amra Zaklan). Mnoštvo reakcija bez valjanog sažimanja, s nešto boljim i zanimljivijim javljanjima uživo iz Beograda i Zagreba (posjet mjestu Hrtkovci, gdje je vršen etnički progon Hrvata). Sve vrijeme trajanja specijala, kao lajtmotiv provlače se sekvence ratnih zločina iz devedesetih i sadašnji inserti slavlja Šešeljovih pristaša. Akcenat je na nekoliko razularenih muškaraca koji oko nekog auta šire ruke s tri prsta, obgrljeni radikalskim zastavama. Opravdano je postaviti pitanje da li se njihovoj političkoj relevantnosti dalo previše na značaju. Nije bilo značajnih dešavanja naroda povodom presude o kojoj trube mediji sa svim svojim reakcijama, koliko god nekolicina radikala djelovala medijski atraktivno ili podesno za formiranje narativa o užarenim strastima i etničkim tenzijama. Jer nekolicina raspomamljenih ekstremista što urliču i trube iz automobila nije dovoljna da se smatraju politički uticajnim pa da im se daje kadar više.
BLAGO POLITIČARIMA KOJI OVAKVE INTERVJUISTE IMAJU: Jelena Blagojević vodila je u Dnevniku D 31. marta intervju s Denisom Zvizdićem (urednica Amra Zaklan). “Generalno, zadovoljni ste s onim što ste uradili?”, pitanje je s kojim je započeo pregled godinu dana rada Savjeta ministara. Započeti razgovor o radu izvršnog tijela nečim što je zapravo povoljna konstatacija, ne uzimajući u obzir sva pitanja koja bi javnost postavila Zvizdiću u tom trentku, učinilo je razgovor i njegovo praćenje besmislenim i izlišnim. Novinari i urednici javnog servisa kao da smatraju da su voditelji protokola u prilikama kada se gledateljstvu obraćaju najuticajniji dužnosnici.
NEDOVOLJNO EKSKLUZIVNO: Hapšenja u finansijskom sektoru Republike Srpske u prvom emitovanju nisu bila u formatu ekskluzivne i udarne vijesti koja se nastoji prikazati što interesantnije (urednica Amra Zaklan). Utisak je popravio urednik Darjan Babić drugog dana, ali prostor koji je dat toj vijesti ne odgovara odjeku koji je ona zaslužila. Kao ni način pripreme vijesti. To nisu morali biti maratonski prilozi, ali nedostajalo je da se napravi kompilacija najpikantnijih detalja, naprimjer, zabrinutim javljanjem reportera ispred zgrade IRB-a. Nisu se morali pratiti samo događaji i zvanična saopštenja, ili izjave aktera. Moglo se otići u blisku prošlost, kada smo o aferi o zatvaranju i propadanju banaka u Republici Srpskoj svako malo mogli slušati.
OCJENA: 3
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Sedmica u kojoj policijska akcija kodnog imena “Lavina” donosi najveća hapšenja za djela korupcije, i to u svijetu finansija, ali to biva nedovoljno primijećeno. Vjerovatno najveća hapšenja tog tipa u novijoj istoriji bosanskohercegovačkog društva nisu zaintrigirala naše javne servise. Šešelj i sabiranje odjeka oko njegove presude odnijeli su prevagu. Šta god bio pretežni stav o Šešelju, i koliko god se radilo o skandaloznoj presudi, lider ekstremne desničarske stranke koji je uvijek dobro znao baratati medijima (ponekad i lakrdijaški uvećavajući svoju stvarnu ulogu u zločinačkim operacijama) nije trebao zasjeniti sve druge aktuelnosti. Druga stvar, pokazuje se da FTV i BHT ne znaju kako da se ponašaju kada u svojim rukama imaju vruću vijest. Nespretno su obigravali oko nje i na kraju je nedostajala efektnost u pripremi, koju su druge televizije olako postizale javljanjem uživo i s nekoliko oštrijih rečenica kojima se izražava zabrinutost, ali i odgovara na znatiželju javnosti, koja odjednom ispred sebe gleda neočekivana filmska hapšenja.
