RTRS: Gdje je nestalo novinarstvo?
28. mart – 3. april 2016.
NI VIJEST, NI RELEVANTAN PODATAK: Kada predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odluči da je neko nevin – nevin je. Upravo tako izgledalo je i izvještavanje u centralnim informativnim emisijama Javnog RTV servisa RS-a o hapšenjima u “Lavini”, akciji SIPA-e i Tužilaštva BiH. Činjenica da državno Tužilaštvo tereti čelne žene Investiciono-razvojne banke i Agencije za bankarstvo RS da su kao dio zločinačkog udruženja, ne radeći savjesno i u skladu sa zakonom povjerene im poslove, građane ove zemlje ojadile za 130 miliona maraka, za novinare RTRS-a nije vijest. Niti relevantan podatak.
ILUZORNA OČEKIVANJA: No, relevantno je šta Dodik kaže. A on kaže: “Nisu krive.” Tvrdi i da je akcija Tužilaštva i SIPA-e udar na institucije RS-a. Očekivati da partijski vojnici i na trenutak izađu iz datih okvira i počnu razmišljati kao novinari, kada je u pitanju RTRS, nažalost, potpuno je iluzorno.
TAJNI PLANOVI: Ostatak monitorisane nedjelje bio je u znaku nevinosti ratnog zločinca i bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Zašto je Haški tribunal osudio Karadžića, ne spominje se u dnevnicima RTRS-a. Ali zato se u dnevniku 28. marta Branka Kusmuk bavila “mračnom sarajevskom ratnom prošlošću” tvrdnjom da je Bakir Izetbegović, lider SDA i član predsjedništva BiH, “sa svojim ocem Alijom kovao tajne planove za ubijanje muslimana”. U svjesno nakaradnim tumačenjima presude Karadžiću, u dnevnicima 29. marta i prvog aprila, razrađivana je teza “da je Haški tribunal priznao da su muslimani granatirali svoje stanovništvo”.
PRAVA POSLASTICA: Poslastica za uredništvo Dnevnika 2 stigla je 31. marta, kada je Haški tribunal oslobodio svih optužbi lidera srpskih radikala Vojislava Šešelja. Danijel Kovačević u svom prilogu nije ni pokušao sakriti oduševljenje odlukom Tribunala pa je to i podcrtao konstatacijom da je Šešelj, “iako neravnopravna strana u iscrpljujućem suđenju, izašao kao pobjednik”. A nezadovoljstvo javnosti u Federaciji BiH zbog oslobađanja Šešelja, njegov kolega Gvozden Šarac sažeo je u konstataciju “ostrašćene reakcije Sarajeva”.
Izdvojeno
Konačno je javnost upoznata s opšteprihvaćenim principom čelnih ljudi sva tri javna emitera u BiH o novom vidu naplate RTV takse, takozvanom medijskom porezu. Iznos koji se do sada naplaćivao kao taksa za posjedovanje radijskog ili TV prijemnika sada se, predviđaju predlagači, umanjuje. No plaćali bi ga svi zaposleni ili penzioneri. Zanimljivo: dva penzionera u jednom domaćinstvu, dvoje ili troje zaposlenih, takođe, u jednom domaćinstvu. Vjeruju li doista direktori BHT-a, RTRS-a i FTV-a da njihov program toliko vrijedi, pa da uvode takvu vrstu harača građanima BiH?
Ocjena: 1 (Ponavljamo, žao nam je što ne postoji niža ocjena od ove)
BNTV: Pratiti priču do kraja
28. mart – 3. april 2016.
POTPUNA SLIKA SLUČAJA: Za razliku od RTRS-a, BNTV je u Dnevniku 2 emitovanom 31. marta gledaocima ponudila potpunu sliku afere “Bobar banka”, odnosno, hapšenja direktorica IRB-a i Agencije za bankarstvo RS.
SVE KLJUČNE RAZLIKE: Novinarka Tijana Simović u svom izvještaju sabrala je sve ključne informacije o ovom događaju. I dok je RTRS, slijedeći trag vlasti, fokus stavila na tvrdnje Milorada Dodika “da je to još jedan udar na RS”, BNTV je ugostio ministra sigurnosti BiH. Koji je ukazao da je i ova akcija demonstracija odlučnosti vlasti na državnom nivou da otpočne borbu protiv kriminala i korupcije.
Izdvojeno
Uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a prepoznatljivo je po tome što, kada otvori neko od gorućih pitanja u RS-u, ne odustaje od teme nakon jednog izvještaja. Iz nedjelje iza nas izdvajamo insistiranja na pitanju zašto je Goran Suvara, “lice s potjernice”, još na slobodi? I na sjajnom ukazivanju kako predstavnici institucija RS-a (pravosuđe, policija) odgovornost prebacuju jedni na druge. I naravno, još jedno pitanje: kako je moguće da bratske i specijalne veze RS-a i Srbije uvijek zakažu kada je u pitanju hapšenje osuđenih kriminalaca iz RS-a, koji se slobodno kreću i borave u Srbiji? Sjetimo se samo kontroverznog banjalučkog biznismena Mile Radišića.
Ocjena 6
Komparativna analiza
I u ovoj komparativnoj analizi podsjetit ćemo na ključnu razliku između RTRS-a i BNTV-a, i to na primjeru slučaja “Bobar banka”. BNTV je još jednom ponudila javnosti informacije i činjenice. RTRS ostaje u svom zatvorenom svijetu slijepog podaništva vlasti. I ponovo pokazuje da nije javni servis građana, nego portparol vlasti koji javnosti prezentira informacije onako kako to oni nalože. A vlast je, da se ne zaboravi, Milorad Dodik.
