BHT1 I FTV: Dan sjećanja na Srbe stradale u Oluji

Ostaje dojam da se i na BHT1 i na FTV-u mogla napraviti sveobuhvatnija analiza godišnjice, zaobići instrumentalizacija žrtava i ispričati priče stradalnika, a ne onih koji trguju tuđim tragedijama

BHT1 I FTV: Dan sjećanja na Srbe stradale u Oluji

 

BHT1: Oluja u Prijedoru

  1. – 8. august 2023.

BEZ, PITANJA, MOLIM: Sve osobe koje su pod američkim sankcijama su kod nas dobrodošle, poručuje Aleksandar Vučić u RS-u uoči Dana sjećanja na Srbe stradale u Oluji, koji se obilježava u Prijedoru, istovremeno govoreći kako poštuje integritet i suverenitet BiH. E sad, da postoji novinarsko pitanje na BHT1 (ne čak nužno ni upućeno Vučiću, već kao retorički čin) o tome da su ta dva stava u koliziji – jer su sankcije zvaničnicima RS i došle zbog prijetnji po ustavni poredak BiH – ovo bi mogao biti prilog vrijedan pažnje.

ŠTA JE NAMA PRIJEDOR? Reporter Danijel Lepir je u Prijedoru, odakle izvještava o Danu sjećanja na Srbe stradale u Oluji. Napomena za kolege s BHT1 da je javljanje reportera bilo teško pratiti jer je pozadinski muzički zvuk bio preglasan. U nastavku BHT1 emituje saopštenje Saveza logoraša BiH upućeno Ivici Dačiću povodom njegovog dolaska u Prijedor, podsjećajući ga da bi trebao obići i stratišta Bošnjaka i Hrvata. U prilozima nema previše tretiranja Prijedora kao mjesta na kojem su zabilježena velika stradanja stanovništva nesrpske nacionalnosti niti propitivanja odluke da se baš ovaj grad izabere za Dan sjećanja na stradale Srbe.

A GDJE JE SISTEM PODRŠKE? BHT1 je u Teočaku, kojeg su tokom ljeta pogodile katastrofalne poplave: napravljen je prilog o tome kako se i dalje očekuje pomoć institucija te kako su stanovnici ovog mjesta prepušteni sami sebi i vlastitim sredstvima saniraju nastalu štetu. Žale se građani kako će nove obilnije padavine dodatno ugroziti njihove kuće, jer se ne radi na sistemskoj prevenciji zaštite od poplava. Dobar prilog reporterke Mirele Zonić.

Ocjena: 5

 

FTV: Šta se dešava u Autocestama FBiH?

  1. – 8. august 2023.

SMJENE U ELEKTROPRIVREDI BiH: Vlada Federacije smijenila kompletnu Upravu Elektroprivrede BiH, zajedno sa direktorom Admirom Andelijom, a reporterka FTV-a izvještava da je tom potezu prethodio zahtjev zeničkih rudara. U prilogu saznajemo još samo da je za novog v. d. direktora izabran Sanel Buljubašić, kadar SDP-a. Ne saznajemo, a što je bilo očekivano, kakvi su rezultati rada smijenjenog direktora, kao ni detalje o biografiji novog vršitelja dužnosti.

KAKO SU SE TROŠILI NOVCI U AUTOCESTAMA FBiH? Finansijska revizija poslovanja Autocesta Federacije za 2022. pokazala je upitno trošenje višemilionskih sredstava. Reporterka Olivera Blažević pravi na osnovu revizionog izvještaja priču u kojoj konsultuje Eldina Karića, urednika portala Žurnal.info, te gledatelji kroz prilog dobijaju punu informaciju o nezakonitim aktivnostima, dok profesor Slavo Kukić poručuje kako bi ovakav izvještaj trebao biti povod državnom tužilaštvu da hitno reaguje.

KAKVE VEZE IMA PRIJEDOR SA OLUJOM? Zašto je komemoracija Srbima koji su stradali u hrvatskoj vojno-redarstvenoj akciji Oluja održana baš u Prijedoru, koji je simbol bijelih traka i počinjenih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima te grad u kojem još nisu otkrivene sve masovne grobnice? Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kaže da se radi više o provokaciji nego stvarnoj želji da se obilježi stradanje Srba u Oluji. Reporter Đorđe Vujatović javlja se uživo iz Prijedora te prenosi objašnjenje dobijeno iz protokolarnih službi Srbije i RS-a – da je ovaj grad bio prvo mjesto na koje su pristizale izbjeglice iz tadašnje tzv. Republike Srpske Krajine. Međutim, reporter ne prenosi nikakve reakcije prijedorskih Bošnjaka i Hrvata čije obilježavanje vlastitih stradanja u Prijedoru već godinama nailazi na nerazumijevanje vlasti RS-a. Slijedi i prilog iz Srbije kroz priče porodica žrtava poginulih u Oluji. Dan poslije na FTV-u odjava dešavanja u Prijedoru, suprotstavljeni stavovi Srbije i Hrvatske, odnos prema gradu u kojem su najveća stradanja pretrpjeli Bošnjaci i Hrvati, ali opet nema reakcija niti jednih ni drugih, kao niti činjenice da su policija u Prijedoru i Dragoslav Kabić, predsjednik lokalnog odbora SNSD-a, tražili od Medžlisa Islamske zajednice Prijedor da se na Dan sjećanja ne puštaju ezani s razglasa na džamijama u periodu od 17 do 22 sata.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Novinar FTV-a Đorđe Vujatović prati posjetu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića RS-u, pa je ovo svakako prilika za Milorada Dodika da prozove “političko Sarajevo”, dok, kako prenosi reporter, Vučić poziva na poštovanje integriteta RS-a. Za one koji su pod američkim i sankcijama EU-a (a pod sankcijama su jer su prijetnja po stabilnost i integritet BiH) nema ograničenja niti ikakvih smetnji u susjednoj Srbiji. Političke poruke iz susjedne Srbije prema državi BiH uvijene su u diplomatski celofan i predstavljaju platformu bez konstruktivnog dijaloga. Očekivano, nema mogućnosti za novinarska pitanja Vučiću. FTV pravi analizu rada državnih parlamentaraca prvih nekoliko mjeseci rada, pitajući kakav je odnos između datih obećanja i realiziranih zadataka. Odličan presjek dešavanja u parlamentu s akcentom na reformskim zakonima koje se očekuju od BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ovaj fokus na radu (ili neradu) izvršne i zakonodavne vlasti nastavlja se na FTV-u kroz sedmicu, sa akcentom na blokade koje pristižu iz RS-a. Katastrofalne poplave i vodena bujica koja je Sloveniju dovela u vanredno stanje tema je kojom se bave oba javna servisa tokom proteklih sedam dana. I BHT1 i FTV posvećuju pažnju jednom od najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C: tek što je spojen, napukao most “Počitelj”. Dan sjećanja se dan poslije pretvara u skandaloznu činjenicu jer je Dodikov govor o stradanju Srba u Oluji ilustriran fotografijom Sabine Mujkić – izbjeglice iz Žepe snimljene u trenutku evakuacije iz ovog bosanskog gradića. Autentičnost fotografije uz riječi “nismo žrtve Oluje, nego genocida”, potvrdila je Sabinina kćerka, izvještava FTV, što otvara cijeli niz reakcija na ovaj čin i podsjeća na stradanje žrtava nesrpske nacionalnosti. U analiziranom periodu FTV je u blagoj prednosti s boljim tematskim blokovima i boljim reakcijama na političke aktuelnosti u BiH.

Plus sedmice

BHT1 

Kakvu diplomatsku mrežu ima BiH? Reporterka Larisa Omerčić istražuje kakvu sliku o našoj zemlji šalju upravo njeni ambasadori. Upozorava se da bi se trebalo raditi na filtriranju kadrova, te se otvara pitanje koliko imenovane diplomate rade u interesu stranaka koje su ih delegirale, a koliko u interesu države. Od bivših diplomata i šefova diplomatije do analitičara, svi daju svoj doprinos ovoj važnoj temi koju reporterka donosi na vrlo ilustrativan način.

FTV

Memorijalni centar Potočari-Srebrenica zabilježio je čak 90 slučajeva negiranja genocida, što je mnogo manji broj u odnosu na prethodni izvještaj (bilo je 693 zabilježena slučaja), a to je direktna posljedica izmjena krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik. Ipak, krivična odgovornost je teško dokaziva jer ona podrazumijeva da se mora proizvesti posljedica, i stoga nema relevantnih sudskih procesa za one koji su nastavili s praksom poricanja genocida u Srebrenici. Dobar prilog koji baca svjetlo na to kako je slovo zakona fleksibilna platforma podložna različitom tumačenju i shodno tome i nedjelovanju ako to ide nekome u prilog.

Minus sedmice

BHT1

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u dvodnevnoj posjeti RS-u, a reporter Danijel Lepir se javlja iz Srpca, prve destinacije Vučićevog boravka. Reportersko javljanje nema nikakav kritički uklon, uglavnom se podsjeća na sve ono što je Srbija uradila za RS, a Miloradu Dodiku se daje prostor da opravdava svoje poteze na domaćoj političkoj sceni. Najavljuje se Dan sjećanja na Srbe stradale u Oluji, također bez ikakvog propitivanja o samom mjestu njegovog obilježavanja.

FTV

Kriminalizacija klevete i dalje je u fokusu izvještavanja na FTV-u. Ovaj put se bave detaljima o odbijenim amandmanima na usvojeni zakon, ali se onda daje i prostor čelniku NSRS-a Nenadu Stevandiću koji opetovano obrazlaže kako je novi Krivični zakonik mnogo liberalniji i predviđa mnogo manje kazne kad je riječ o uvredi i kleveti. Ovdje nema mjesta novinarskim pitanjima o, recimo, tome koliko je vladavina prava u zemljama EU-a, na koje se Stevandić poziva, potpuno drugačija od političkim pritiscima opterećenog pravosuđa u RS-u.

About The Author