„Djelovanje u javnom interesu, služenje publici pružanjem nepristranih, visokokvalitetnih i prepoznatljivih sadržaja koji informiraju, obrazuju i zabavljaju“ – ovako BBC u svojim uredničkim smjernicama za 2025. opisuje svoju misiju. Komunikološkim rječnikom kazano, BBC teži istinitoj mas-medijskoj reprezentaciji stvarnih događaja i daje detaljne smjernice kako je postići.

Screenshot: BBC uredničke smjernice

Na papiru. U praksi je BBC prekršio vlastite standarde nepristranog, tačnog, poštenog, balansiranog i odgovornog izvještavanja o ratu u Palestini. Orwelovskim jezikom BBC već dvije godine pokušava nas (bezuspješno) ubijediti da je pristrano zapravo „nepristrano“, da je skrivanje činjenica samo „balansiranje“ priča, i u konačnici da je „laž istina“ (ili kako to neki vole kazati – „postistina“ ili „alternativna stvarnost“).

Ipak, preko 100 zaposlenika ovog medija ne misli da se BBC držao vlastitih principa u izvještavanju o ratu Izraela i Palestine. Neki od njih koji su se žalili na proizraelsku pristranost kazali su da na BBC-u izraelski izvori informacija uživaju mnogo više povjerenja u odnosu na palestinske.

Izvještaj Centra za medijski monitoring iz Velike Britanije pokazao je da BBC ne predstavlja na isti način smrt Palestinaca i Jevreja, u jeziku sistematski favorizira Izrael i prigušuje palestinske glasove. Istraživanje provedeno na više od 35 000 sadržaja ističe da BBC „minimizira palestinske patnje i perspektive i pojačava/umnožava izraelske narative, viktimizaciju i emotivne priče“. Utvrđeno je i „da BBC-jev sadržaj dosljedno odbacuje optužbe za genocid“ nad Palestincima.

Guardianov kolumnista, Owen Jones detaljno je obrazložio način na koji BBC dekontekstualizira sukob (insistirajući na narativu da je rat počeo 7. oktobra), različito tretira izraelske i palestinske zvaničnike, umanjuje palestinske žrtve, u intervjuima sa izraelskim zvaničnicima rijetko nastupa novinarski oštro…

BBC je povukao (ili odustao od) čak dva dokumentarca snimljena o Gazi. Preciznije, odustali su od saradnje na filmu „Gaza: Ljekari pod vatrom“ koji su prvobitno naručili kod produkcijske kuće Basement Films. Smatraju, kako su naveli, da bi objavljivanje filma moglo stvoriti „percepciju pristranosti“, prema Palestincima, dakako.

Guardian: O BBC-evom povlačenju iz projekta

Prethodno je BBC za film „Gaza: Kako preživjeti ratnu zonu” pretrpio napade proizraelskih medija i organizacija, kao i političara naklonjenih Izraelu. Nakon toga, BBC je film povukao sa iPlayera. To znači „da je BBC prokockao dvije prilike da prikaže upečatljive, zastrašujuće priče direktno iz Pojasa Gaze, gdje Izrael zabranjuje ulazak međunarodnim novinarima” čime je pokazao da je podlegao pritiscima jevrejskih lobija. Ili, nije ni bilo volje ni hrabrosti da im se suprotstavi?

Sigurno za, a „navodno“ protiv izraelskog narativa

Otvorite li web stranice BBC-a i Aljazeera naići ćete na potpuno različite sadržaje, a hijerarhizacija vijesti na naslovnim stranicama otkriva duboke ideološke podjele dva medija.

Pristranost u izvještavanu o Palestini i Izraelu na BBC-u, zato je najlakše pratiti uporedimo li izvještavanje ovog medija sa izvještavanjem Aljazeere. Diskurs ova dva medija značajno se razlikuje, i u odnosu na Zapadne medije, Aljazeera je još uvijek jedina medijska mreža koja uspijeva unijeti nova, drugačija, nepopularna i politikom Zapadnih velikih sila nedirigovana tumačenja.

BBC je, vidjeli smo i gledat ćemo to još, ideološki veoma pristran. Školski je to primjer ideološke naklonosti koja, kako je to komunikolog Najil Kurtić opisao, objedinjuje „neintencionalnost i prikrivenost“, a kojom se nameće vlastito viđenje „stanja normalnog“. A šta je danas normalno –  određuju očito najglasniji, najmoćniji, najbogatiji. BBC nije dorastao da im se suprotstavi.

Možda u BBC-u zaista misle da je sterilni pregled činjenica (i to ne svih i ne kontinuirano) dovoljan za održavanje „objektivnog“ pristupa u izvještavanju. I možda bi svijet pristao na ovaj diskurs da ne postoje mediji koji reprogramiraju nametnutu agendu – naprimjer, Aljazeera.

Screenshot: Naslovna strana BBC portala, 16.11.2025.

Pođimo od broja objavljenih vijesti o ratu u Palestini u prve dvije sedmice novembra. Oba medija imaju u rubrici vijesti sekciju s temom „Izraelsko-palestinski konflikt/rat“. Na Aljazeeri je zaključno s 14.11. objavljeno 117 sadržaja (vijesti, kolumni i mišljenja, izvještaja, fičera) u ovoj podrubrici, a na BBC-u tek 29.

Screenshot: Naslovna strana Aljazeera portala, 16.11.2025.

Zajednička tema kojom su se oba medija bavila u različitim obimima i na različite datume jeste ostavka visoke oficirke i pravnice izraelske vojske, Yifat Tomer-Yerushalmi, a koju je podnijela nakon što je odobrila da u javnost izađe video u kojem se vidi kako grupa izraelskih vojnika siluje i zlostavlja palestinskog zarobljenika.

Čin koji je snimljen na videu objavljenom u augustu ove godine, Aljazeera je opisala kao „grupno silovanje“ zatvorenika, a BBC je okarakterisao kao „navodno ubadanje u rektum“.

Aljazeera se u svom tekstu osvrnula na povrede koje je zarobljenik prilikom napada dobio i činjenicu da je većina optuženih oslobođena, a da su oni koji su još u pritvoru optuženi samo za „teško zlostavljanje“, ne i silovanje.

Na BBC-u je fokus prebačen na „odgovorne“ za „curenja videa“ i mišljenja izraelskih zvaničnika. BBC nije spomenuo sve njihove komentare koje prenosi Aljazeera. Nisu svojoj publici kazali da je izraelski ministar finansija na društvenim mrežama poručio da zlostavljači trebaju biti tretirani kao „heroji, a ne kao zlikovci“.

Umjesto „fokusiranja na silovanje i tekući sudski postupak protiv pet osumnjičenih, priča se fokusirala na Tomer-Yerushalmi i one koji su optuženi da su joj pomogli u prikrivanju curenja informacija“, piše novinar Simon Speakman Cordall.

Slijedila se retorika premijera koji pravosudni sistem i one koji s njime sarađuju nastoji predstaviti kao „duboku državu“, a kako bi našao opravdanje za ograničavanje pravosudne moći. Pogodit ćete i zašto – ne suočava se Netanyahu samo sa optužbama izvan Izraela nego i unutar vlastite države (doduše, s optužbama za korupciju, ne i za ratne zločine).

Vlada je, evidentno, ozbiljno shvatila premijerov komentar kojim je curenje videa nazvao „najvećim napadom na odnose s javnostima države Izrael“, pa se svesrdno potrudila da svoj „ugled“ popravi.

I novinari sa BBC-a curenja videa predstavili su kao eskalaciju sukoba između političke ljevice i desnice u Izraelu i tako se pridružili „politizaciji silovanja“.

A osim što su naglasili da video „navodno“ pokazuje zlostavljanje, u tekstu nisu bili sigurni ni u „navodni“ izvještaj UN-a u kojem se tvrdi da su hiljade djece i odraslih pritvorenika iz Gaze “izložene široko rasprostranjenom i sistematskom zlostavljanju, fizičkom i psihičkom nasilju, te seksualnom i rodno zasnovanom nasilju koje predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti mučenja i ratni zločin silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja”.

U ovim naizgled slučajnim i benignim malim riječima krije se semantički potencijal ideološke BBC-eve pristranosti. Tek njihovom dekonstrukcijom i razlaganjem moguće je uočiti razmjere te pristranosti.

Screenshot BBC-eve vijesti o hapšenju oficirke

Tako atribucija „navodno“ nije primjenjivana na BBC-u u slučaju izjava koje dolaze iz vrha izraelske države i vojske. To je vlada države koju su brojne međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava uključujući i UN, Amnesty International, Human Rights Watch optužile da je počinila genocid u Palestini. Na BBC-u ovakva vlada zaslužuje bezuvjetno povjerenje, a kredibilne, relevantne i reprezentativne nevladine organizacije nisu „dovoljno“ pouzdan izvor za BBC.

Ni rječju ovaj medij u prve dvije sedmice novembra nije spomenuo da je u izraelskim zatvorima od oktobra 2023. „umrlo 75 zatvorenika“, niti da „čak i posmrtni ostaci Palestinaca koje je vratio Izrael pokazuju znakove mučenja, a mnogi imaju tragove na tijelima ili poveze za oči i lisice“.

Za to vrijeme brojne su priče o zlostavljanju Palestinaca objavljene na Aljazeeri. Važno je spomenuti one koje je BBC „propustio“ ispričati.

Svoj prostor na BBC-u u novembru nije dobila priča o 360 djece sa Zapadne obale koju „Izrael drži u svojim zatvorima bez optužnice ili suđenja“, a čije porodice su svjedočile o njihovom zlostavljanju u zatvorima. Posljednja vijest o izraelskom zatvaranju djece na ovom mediju datira iz 2023. Nisu spomenuti ni podaci do kojih je došla organizacija Save The Children, a prema kojima je „najveći broj teških kršenja prava djece zabilježen na okupiranoj palestinskoj teritoriji, dok je svako treće dijete ubijeno ili osakaćeno u ratu bilo Palestinac“.

Čak su i priče o običnom čovjeku u Palestini previše kontroverzne za BBC koji je u prve dvije sedmice novembra objavio samo dvije ljudske priče u rubrici „Human stories“.

Jedna govori o djeci koja zbog nedostatka medicinske pomoći umiru u Palestini, a druga je BBC-ev izvještaj o razaranjima u Gazi čije je pisanje „pregledala“ izraelska strana, a kako sam BBC navodi u tekstu.

Za to vrijeme na Aljazeeri je objavljeno više od 20 ljudskih priča iz Palestine, od kojih su neke analizirale način na koji se djeca i mladi u Gazi obrazuju tokom rata, probleme s kojima se suočavaju farmeri i ribari, djeci koja su ostala sama bez porodica u Gazi, ženama koje tragaju za svojim ubijenima među izmasakriranim tijelima koje je Izrael vratio…

Oduzeta riječ i oduzeti životi

Jedan izvještaj – toliko je prostora na BBC-u dobila informacija o usvajanju dva, u najmanju ruku opasna prijedloga zakona; prvi o uvođenju smrtne kazne za one koje država Izrael proglasi „teroristima“, i drugi o davanju vladi ovlaštenja da zatvara strane medijske kuće bez saglasnosti pravosuđa.

Za prvi prijedlog zakona usvojen je i amandman koji predlaže smrtnu kaznu za „teroriste osuđene za ubistvo motivisano rasizmom ili mržnjom prema javnosti, i pod okolnostima u kojima je djelo počinjeno s namjerom da se nanese šteta Državi Izrael i ponovnom rođenju jevrejske nacije u njenoj domovini“.

BBC dodaje da će ova klauzula „vjerovatno“ biti primjenjivana u slučaju palestinskih građana. Aljazeera je u svojoj interpretaciji, pak, naglasila da će, ako bude usvojen, zakon biti primjenjivan skoro isključivo nad Palestincima, pa i retroaktivno – nad onima koji su već u pritvorima optuženi za ubistva Jevreja zasnovana na „nacionalnoj osnovi“, a suci će biti obavezni da im izreknu smrtnu kaznu.

BBC nije prenio ni osude prijedloga koje je uputila organizacija Amnesty International, a koje je prenijela Aljazeera. Tek jednom rečenicom spomenuto je da prijedlog zakona kritikuju palestinske organizacije za ljudska prava. .

Podsjetio nas je BBC i koliko je palestinskih zatvorenika Izrael oslobodio iz zatvora, te na Hamasov napad na trudnicu i njenog supruga – “doseljenike” na Zapadnoj obali. Nisu spomenuli da je više od 10 000 Palestinaca trenutno u izraelskim zatvorima uključujući žene i djecu i da svima njima prijeti smrtna kazna.

Najava usvajanja prijedloga drugog zakona poznatijeg kao tzv. Zakon o Aljazeera a kojim bi Izrael bez sudskih odluka i izvan ratnog i vanrednog stanja mogao zatvarati strane medijske kuće, prošla je na BBC-u uz samo jednu rečenicu organizacija za ljudska prava u Izraelu koje kažu da „zakon krši slobodu izražavanja, pravo na informisanje i slobodu štampe, te sprečava građane i stanovnike da primaju razne informacije koje ne odgovaraju izraelskom narativu ili se ne emituju na izraelskim medijskim kanalima.”

Na Aljazeeri je objavljena kolumna o širenju antipalestinske retorike u Izraelu, uz komentar o dva sporna prijedloga.

Novinarska solidarnost samo kad ne prkosi mainstream politici

BBC je 11. novembra veoma šturo izvijestio da će njihov kolega, britanski novinar Sami Hamdi biti pušten na slobodu nakon što je uhapšen u Americi, a zbog kritika koje je javno iznosio protiv Izraela. Vijest je prilično neutralna uz interpretacije s obje strane.

Njihove kolege s Aljazeere u istom su periodu objavili četiri članka o Hamdiju.

Prvi objavljeni članak iscrpna je analiza Hamdijevog hapšenje opisanog kroz svjedočenja njegove supruge, advokata i saradnika uz odgovarajuću kontekstualizaciju koja prati sve češće deportacije propalestinskih govornika u SAD-u, a nakon što je Trumpova vlada ponovo aktuelizirala Zakon o stranim neprijateljima iz 1978. koji vladi omogućava da deportuje one koje smatra štetnima za američku vanjsku politiku.

U drugom tekstu prenijeli su saopštenje londonskog Univerziteta na kojem je Hamdi studirao, a u kojemu se traži njegovo hitno puštanje na slobodu.

Treća priča prenosi video s komentarom Hamdijeve supruge o njegovom hapšenju i prijetnji koju ovakva praksa predstavlja za sve američke i britanske građane.

Posljednja je objavljena vijest o puštanju Hamdija iz pritvora i njegovom povratku u Veliku Britaniju, jedina vijest koju je BBC prenio.

Aljazeera je i kasnije u novembru (17.11.) pisala o Hamdiju, konkretno o načinu na koji je uhapšen i uslovima s kojima se suočio u američkom zatvoru. On je ovu priliku iskoristio da podsjeti na uslove u kojima žive Palestinci u izraelskim zatvorima. O svemu na BBC-u nije napisana ni riječ.

BBC uopće nije izvještavao o još troje kolega novinara/ki koji su u ovom periodu zavrjeđivali da budu medijski prisutni, a o kojima su njihove kolege sa Aljazeere izvještavale u više navrata.

Prva među njima je ubijena američko-palestinska novinarka Shireen Abu Akleh o čijoj smrti je Aljazeera objavila 46-minutni dokumentarac. U dokumentarcu nekoliko svjedoka tvrdi da je izraelski snajperista odgovoran za ubistvo Shireen. Drugi video donosi svjedočenja zviždača o američkom zataškavanju ovog zločina. Nijedna priča nije bila dovoljno vrijedna za istraživanje na BBC-u.

Aljazeerina novinarka Shireen Abu Akleh, izvor The Independent

Ni priča o hapšenju novinara Mustafe Ayyasha, osnivača portala Gaza Now, i njegovo izručenje Austriji nije privukla pažnju BBC-a. Austrija je optužila Ayyash da finansira Hamas nakon što je Gaza Now tražila donacije za humanitarne napore u Gazi, a nakon izručenja Austriji iz Holandije u koju je pobjegao, mogao bi biti suočen sa kaznom od 10 godina zatvora.

I posljednji među „otpisanim“ kolegama na BBC-u je italijanski novinar Gabriele Nunziati kojeg je jedno „pogrešno“ pitanje upućeno glasnogovornici Evropske komisije koštalo posla. Pitanje je glasilo – „Više puta ste rekli da Rusija treba platiti za obnovu Ukrajine. Mislite li da bi Izrael takođe trebao platiti za obnovu Gaze, s obzirom na to da je uništio veći dio Pojasa i infrastrukturu?“.

Pitanje je, čini se, bilo previše provokativno ne samo za glasnogovornicu Paulu Pinho, agenciju Nova čiji je Nunziati bio dopisnik, nego i za BBC koji je ovaj slučaj jednostavno prešutio. Neznanje je moć – rekao bi Orwell.

Primjer BBC-evog izvještavanja o Palestini i patnjama kroz koje palestinski narod prolazi (ili bolje reći neizvještavanja) pokazuje da je ideološka pristranost često vrlo suptilna, skoro neuočljiva i mnogo opasnija od onih na koje je u dnevno-političkim raspavama lahko ukazati (npr. političke pristranosti malih igrača). Za razumijevanje i prepoznavanje onoga što na, tako dugo glorifikovanom BBC-u, možemo nazvati apsolutna ideološka pristranost Izraelu, treba nam više medija s kojima ćemo takav BBC moću uporediti. Aljazeera je zasada možda i jedini takav medij. Nažalost, za bh publiku alternativa u ovom smislu skoro da i nema.