Građanski rat unutar BBC-ja zbog Gaze

Da li je BBC najpouzdaniji međunarodni izvor vijesti na svijetu kako tvrdi uprava ove kuće ili medij s uredničkom politikom koja sistematski prikriva izraelske zločine u Gazi?

Građanski rat unutar BBC-ja zbog Gaze

Piše: Owen Jones/Drop Site News

BBC se suočava s internom pobunom zbog izvještavanja o izraelskom ratu u Gazi.

Njihovo glavno bojno polje postala je online informativna platforma. Drop Site News razgovarao je s 13 sadašnjih i bivših zaposlenika koji su ukazali na značajnu pristrasnost u BBC-jevom izvještavanju te na to kako su njihovi zahtjevi za promjenama uglavnom dočekani šutnjom menadžmenta. Ovi novinari ističu da je u nekim slučajevima demonstrirano više povjerenja prema izraelskim tvrdnjama nego što su ga pokazivali britanski konzervativni lideri i izraelski mediji, dok je umanjivan značaj palestinskih života, ignorisani zločini i stvarala se lažna ravnotežu u potpuno nebalansiranom sukobu.

Novinari BBC-ja koji su razgovarali s Drop Site News vjeruju da je ova neravnoteža strukturna i da je godinama nametana s vrha organizacije. Svi su tražili anonimnost zbog straha od profesionalnih posljedica. Novinari posebno ukazuju na ulogu jedne osobe: Raffija Berga, urednika za Bliski Istok u BBC News Online. Oni tvrde da Berg određuje ton digitalnog izvještavanja BBC-ja o Izraelu i Palestini. Također navode da su unutrašnje žalbe na način na koji BBC izvještava o Gazi više puta ignorisane. “Cijeli njegov posao je da ublaži sve što je previše kritično prema Izraelu,” rekao je jedan bivši novinar BBC-ja.

U novembru, nezadovoljstvo novinara prema ukupnom izvještavanju BBC-ja izašlo je u javnost kada je više od 100 zaposlenika BBC-ja potpisalo pismo u kojem optužuju organizaciju, zajedno s drugim emiterima, za nepoštivanje vlastitih uređivačkih standarda. Naveli su da BBC nije pružio “dosljedno pravedno i tačno novinarstvo temeljeno na dokazima u izvještavanju o Gazi” na svim svojim platformama. Zaposlenici su također zatražili od BBC-ja da uvede niz specifičnih promjena uključujući:

  • naglašavanje da Izrael ne dozvoljava vanjskim novinarima pristup Gazi, jasno isticanje kada nema dovoljno dokaza za podršku izraelskim tvrdnjama, naglašavanje do kojeg su obima izraelski izvori informacija pouzdani, jasno navođenje Izraela kao počinioca u naslovima članaka, proporcionalno zastupanje stručnjaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključivanje redovnog historijskog konteksta koji prethodi oktobru 2023. godine, dosljedno korištenje jezika pri raspravi o izraelskim i palestinskim žrtvama, te odlučno propitivanje izraelskih vladinih i vojnih predstavnika u svim intervjuima.

Jedan novinar BBC-ja rekao mi je da je pismo bilo “posljednje sredstvo nakon što su neki pokušali razgovarati s menadžmentom kroz uobičajene kanale i bili jednostavno ignorisani.” Drugi novinar je izjavio da nije potpisao pismo jer nije bio svjestan njegovog postojanja, te da osjećaj nezadovoljstva ide “mnogo dalje” od samih potpisnika.

Menadžment BBC-ja odbacio je tvrdnje da je takvo nezadovoljstvo ignorisano. U odgovoru koji je poslala Deborah Turness, izvršna direktorica BBC News-a, a koji je dobio Drop Site News, Turness je napisala: “Molimo vas da primijetite kako obično ne odgovaramo na nepotpisanu, anonimnu korespondenciju,” dodajući da je “BBC News ponosan na svoje novinarstvo i uvijek otvoren za diskusiju o njemu, ali to je otežano kada strane nisu spremne otvoreno i transparentno razgovarati.” Tvrdila je da BBC interno sarađuje s zaposlenicima i “vanjskim interesnim stranama” u vezi s izvještavanjem o Izraelu i Palestini te je naglasila da “BBC ne odražava i ne može odražavati bilo koji pojedinačni svjetski pogled, te izvještava bez straha i naklonosti.”

Jedan novinar BBC-ja rekao mi je da ovo odražava želju BBC-ja da “prikaže ovo kao pitanje identitetske politike, što nije slučaj. Radi se o tome da se ne prihvataju slijepo izraelski stavovi.” Drugi je ovo nazvao “veoma patronizirajućim.”

Email od Deborah Turness

 

Interna kritika ponovno je dostigla vrhunac u decembru, nakon što su novinari kazali da BBC nije istaknuo izvještaj Amnesty Internationala koji zaključuje da Izrael čini genocid nad palestinskim narodom u Gazi. Stariji dopisnici iskazali su užasnutost uglom koji je odabran da se predstavi izvještavanje.

U WhatsApp grupi starijih dopisnika za Bliski Istok, urednika i producenata—koju menadžment BBC-ja naziva ‘veliki psi’—jedan od članova je podijelio natpis na ekranu tokom izvještavanja na BBC-jevom informativnom kanalu: “Izrael odbacuje ‘fabricirane’ tvrdnje o genocidu.”

Drugi član grupe je komentarisao: “FFS!!—Otvorena prilika za one koji tvrde da se bojimo uznemiriti Izraelce i stalno formuliramo priče kroz narativ ‘Izrael kaže’.” Kako je jedan novinar BBC-ja rekao: “Ovo su iskusni stariji dopisnici—i čak njih ovo pogađa.”

Kao odgovor na ovu kritiku koju su izrekli vlastiti iskusni novinari, glasnogovornik BBC-ja izjavio je: “Ozbiljno shvatamo povratne informacije o našem izvještavanju, ali kritika BBC-jevog sadržaja na osnovu jednog screenshota snimljenog tokom nekoliko sekundi izvještavanja, ili na osnovu lažnih tvrdnji da teme ‘nisu pokrivene’ kada jesu, je nevaljana i neiskrena.”

Još jedan naslov korišten je istog dana: “Amnesty International optužuje Izrael za genocid.” Iako je izvještaj bio tema na BBC-jevima radio stanicama, novinari primjećuju da nije uopće pokriven u glavnim informativnim emisijama BBC-ja—News At One, News At Six ili News At Ten na BBC One, kao ni u vodećem programu BBC Two, Newsnight. Prema regulatoru za emitiranje, Ofcomu, BBC One je najposjećeniji izvor vijesti u Velikoj Britaniji. Dana 5. decembra, na dan kada je Amnesty objavio svoj izvještaj, 3,7 miliona gledalaca pratilo je samo emisiju News At Six. Informativni kanal BBC News privlači samo mali dio te publike.

Novinari također navode da Amnestyjev izvještaj nije dobio adekvatnu pažnju ni na BBC-jevom online portalu. Pojavio se na glavnoj stranici BBC-ja, ali tek dugo nakon što je embarga na izvještavanje istekao, što je navelo nagrađivanog TV producenta Richarda Sandersa da postavi pitanje: “Zašto im je, pobogu, trebalo 12 sati?” Čak i tada, izvještaj se pojavio kao sedma stavka po važnosti. Sedmicu nakon što je izvještaj objavljen, priča o zaključku jedne od najpoznatijih svjetskih organizacija za ljudska prava da Izrael provodi genocid nije se nalazila u indeksu ‘Rat Izrael-Gaza’, koji ostaje fiksiran na vrhu glavne stranice BBC vijesti. BBC je Drop Site Newsu rekao da je to bila greška. Priča o Amnestyju dodana je u indeks nekoliko dana nakon što je izvještaj objavljen, čime je posjećenost priče bila smanjena.

Prema podacima koje su vidjeli novinari BBC-ja, priča je u prvim danima dobila oko 120.000 pregleda. Jedan BBC-jev novinar sugerira da bi, da je priča bila na indeksu ‘Izrael-Gaza’ na glavnoj stranici, privukla mnogo više pregleda. Napominju da je priča koja se pojavila na indeksu ‘Izrael-Gaza’ i bila samo jedan dan starija—o pronalasku tijela izraelskog taoca iz Gaze—prikupila oko 370.000 pregleda.

Pored onoga što smatraju kolektivnim neuspjehom menadžmenta, novinari izražavaju zabrinutost zbog pristrasnosti u oblikovanju indeksa Bliskog Istoka na BBC-jevom portalu vijesti. Nekoliko njih tvrdi da Berg “mikroupravlja” ovim odjeljkom, osiguravajući da ne podržava nepristrasnost. “Mnogi od nas su izrazili zabrinutost da Raffi ima moć da preoblikuje svaku priču, ali nas ignorišu,” rekao je jedan novinar.

Novinari BBC-ja također ukazuju na Tima Davieja, generalnog direktora BBC-ja, i Deborah Turness, izvršnu direktoricu BBC-jevog odjela za vijesti, kao prepreke promjenama. Prema riječima novinara, oboje su svjesni ogorčenja prema Bergu. “Gotovo svaki dopisnik kojeg poznajete ima problem s njim,” rekao je jedan novinar. “Spominjan je na više sastanaka, ali to se jednostavno ignoriše.”

Teško je precijeniti utjecaj online platforme BBC-ja. Prema medijskom regulatoru Press Gazette, BBC-jev portal vijesti, koji uključuje i vijesti i sadržaje nevezane za vijesti, najposjećeniji je informativni site na internetu. Samo u maju imao je 1,1 milijardu posjeta, znatno nadmašujući drugoplasirani msn.com, koji je imao 686 miliona posjeta.

Novinari tvrde da Bergov utjecaj ima domino efekat. Iako BBC-ovi emiteri sami pišu i produciraju svoje izvještaje, urednici i izvještači širom organizacije često se oslanjaju na članke s weba, poput onih koje uređuje Berg, kako bi dopunili svoje priče. “Dio problema je što osoblje emisije Today [vodeći BBC-jev radio program o aktuelnim događajima] i domaćih redakcija generalno nije dovoljno upućeno o Izraelu/Gazi,” kaže jedan BBC-jev novinar, “što svako ko iz Svjetskog servisa dođe da radi tamo vrlo brzo shvati.” BBC-jeve informativne emisije usredotočene su na izvještavanje iskusnih novinara s terena poput Jeremyja Bowena, koji se smatraju uravnoteženijima.

Na upit za komentar, BBC je rekao da čvrsto stoji iza Bergovog rada i da opisi Bergove uloge od strane Drop Site Newsa “fundamentalno pogrešno opisuju ulogu ove osobe i pogrešno razumiju način na koji BBC funkcioniše.” Organizacija je odbacila “bilo kakav prijedlog o ‘blagonaklonom stavu’ prema Izraelu ili Palestini” i naglasila da je BBC “najpouzdaniji međunarodni izvor vijesti na svijetu” te da se njegovo “izvještavanje treba ocjenjivati prema vlastitim zaslugama i u cjelini.”

“Ako napravimo greške, ispravljamo ih,” rekao je BBC. O tome više kasnije.

“Radi se o uredničkim standardima”

U novembru 2023., viši menadžment BBC-ja prisustvovao je jutarnjem sastanku sa najmanje 100 zaposlenika kako bi razgovarali o izvještavanju o Gazi. Sastanak se ubrzo pretvorio u žustru raspravu. “Svi moramo zapamtiti da je sve ovo počelo 7. oktobra,” rekla je Deborah Turness, izvršna direktorica odjela za vijesti, pokušavajući preuzeti kontrolu nad sastankom, ispričala su mi dva učesnika. Liliane Landour, bivša šefica BBC World Servicea, nije se složila, ukazujući na decenije izraelske okupacije prije 7. oktobra: “Ne, moram reći da to nije tačno, i sigurna sam da niste mislili to tako formulirati.” Ljudi su bili “bijesni” zbog izjave Turness, rekao je jedan novinar. Na upit za komentar, BBC je ukazao na blog koji je Turness napisala u oktobru 2023., detaljno opisujući pristup organizacije sukobu.

Unutrašnje tenzije oko izvještavanja BBC-ja o Gazi rasle su sedmicama. Dana 24. oktobra, Rami Ruhayem, dopisnik BBC Arabic iz Bejruta, poslao je e-mail Timu Davieju, generalnom direktoru BBC-ja, izlažući zabrinutosti koje su on i njegove kolege podijelili o nedostatku nepristrasnosti u izvještavanju o Gazi. Dok su se u pričama “istaknuto” koristile riječi poput “masakr,” “klanje” i “zločini” za opisivanje Hamasa, te riječi su se “jedva, ako uopće,” koristile za opisivanje izraelskih djela, napisao je.

Ruhayem je posebno izdvojio upotrebu riječi “masakr,” koju BBC nije koristio za opisivanje masovnih pokolja koje su počinile izraelske snage. Nasuprot tome, 10. oktobra 2023., organizacija je objavila priču s naslovom “Supernova festival: Kako se odvijao masakr prema verificiranim snimcima i društvenim mrežama.”

Ruhayem je također istakao neuspjeh organizacije da uokviri izvještavanje i analize oko izraelskih izjava koje ukazuju na ratne zločine i genocidne namjere. Ukazao je na nedostatak “historijskog konteksta,” naglasivši da su “aparthejd, etničko čišćenje i kolonijalizam naseljenika” “termini koje koriste mnogi stručnjaci i visoko cijenjene organizacije na koje se BBC obično oslanja.”

Naprimjer, 31. oktobra 2023., BBC je objavio priču s naslovom koji je izostavio ulogu Izraela: “Izrael Gaza: Otac izgubio 11 članova porodice u jednom udaru.” Kada BBC spomene Izrael kao počinioca, uključujući slučajeve kada su velike grupe civila ubijene izraelskim projektilima, naslovi organizacije koriste ogradu “navodno.” BBC ponavlja tvrdnje izraelskih vlasti koje koriste termin “evakuacija” kako bi opisali prisilno preseljenje civila—efektivno koristeći eufemizam za ratni zločin. Umjesto opisivanja potpune izraelske opsade Gaze kakva jest, sveobuhvatna blokada pomoći uokvirena je u naslovu od 20. oktobra 2023. kao “Izrael namjerava prekinuti veze s Gazom nakon rata s Hamasom”.

U novembru, otprilike u isto vrijeme kad je održan sastanak s Turness, osam novinara BBC-ja poslalo je pismo od 2.300 riječi Al Jazeeri, u kojem su iznijeli kako njihov poslodavac nije tačno prikazao priču o izraelsko-palestinskom sukobu “kroz propuste i nedostatak kritičkog pristupa izraelskim tvrdnjama” te zbog “dvostrukih standarda u percepciji civila.” U sedmicama koje su prethodile, BBC je ili zakopao ili propustio izvještavati o brojnim zvaničnim izjavama koje su najavljivale izraelske namjere za počinjenje ratnih zločina.

Izjava ministra odbrane Yoava Gallanta o namjeri da nametne „potpunu opsadu“ Gaze i njenim „ljudskim životinjama“ spomenuta je samo jednom u online sadržaju BBC-ja, pri kraju članka s naslovom „Izraelska vojska kaže da potpuno kontroliše zajednice na granici s Gazom.“

Izjava izraelskog generala Ghassana Aliana, upućena i Hamasu i “stanovnicima Gaze”—koja nedvosmisleno označava Palestince u Gazi kao “ljudske zvijeri” te obećava potpunu blokadu osnovnih životnih potrepština i izazivanje “štete” i “pakla”—nije uopće bila pokrivena.

U poređenju,sedmicama nakon početka rata u Ukrajini, online izvještavanje BBC-ja jasno je identificiralo ratne zločine koje je počinila Rusija, čak i bez zvaničnih presuda međunarodnih sudova. “Jezivi dokazi ukazuju na ratne zločine na putu izvan Kijeva,” glasio je jedan naslov 36 dana nakon invazije. Nakon 7.oktobra, ratni zločini koje je počinio Hamas tretirani su kao objektivna činjenica koja ne zahtijeva pravnu presudu:“Izraelska zajednica ostala zatečena dok zločini Hamasa i dalje izlaze na vidjelo. ”Kada snažni dokazi na sličan način pokazuju da Izrael čini zločine, isti urednički standardi se ne primjenjuju.

U sedmicama nakon 7.oktobra, brojni novinari BBC-ja počeli su izražavati intenzivne frustracije u forumima poput WhatsApp grupa, gdje su prikupljali “glupe razloge zbog kojih priče nisu bile naručene. ”Izdvojili su Berga, za kojeg jedan od njih kaže da ima ključnu ulogu u širem BBC-jevom kulturnom obrascu“ sistematske izraelske propagande. ”Nakon što su zaposlenici dobili uputstvo od rukovodstva BBC-ja da iznesu sve zabrinutosti u vezi s izvještavanjem,na sastancima s višim menadžmentom novinari su ukazali na brojne primjere problematičnih izmjena koje je napravio Berg. Ponovo, nakon što ih je menadžment pozvao da to učine, novinari su poslali veliki broj e-mailova u kojima su identificirali probleme s takvim vijestima. Zaposlenici navode da rijetko dobijaju odgovore na te e-mailove.

Umjesto da ozbiljno razmotri problem, BBC je pristupio njegovom patologiziranju. Početkom novembra 2023., menadžment je organizovao nekoliko okruglih stolova, opisanih kao “sesije slušanja” gdje je,prema riječima jednog učesnika, postalo jasno da menadžment pokušava preoblikovati činjenične primjedbe i zabrinutosti zbog pristrasnosti koje su iznijeli zaposlenici u emocionalne probleme. “Rekli su da su zabrinuti za mentalno zdravlje[i]ponudili broj telefona BBC-jeve podrške,” rekao je jedan novinar koji je prisustvovao.

“Pokušali su to pretvoriti u ‘muslimansko pitanje, ’kao ‘zabrinuti smo za vašu zajednicu. ’Mi smo rekli, ‘Cijenimo vašu brigu za naše mentalno zdravlje, ali ovo se tiče uredničkih standarda. Radi se o tome da ste javni emiter koji ne poštuje nepristrasnost. ’Shvatili su da su pustili duha iz boce. Rekli smo: ‘Kada je sljedeća sesija? Želimo izvještaj o napretku, sa svim dokazima.’”

Drugi učesnik rekao je da je menadžment rekao zaposlenima da budu “što iskreniji ” i da žele “poštena mišljenja o izvještavanju.” Uprkos naporima menadžmenta da prigovore na izvještavanje BBC-ja svede na pitanje emocionalnih problema ili zajednice, interna neslaganja daleko su nadilazila muslimanske zaposlenike.

“Bilo je prilično loše, osoblje nije bilo tretirano na dobar način,”kaže jedan novinar BBC-ja.“ Izražavali su svoje mišljenje, ali su ih odmah ušutkavali. Rekli su im da budu iskreni, ali menadžeri to nisu željeli i reagovali su ljutito.” Od sastanka s Turness u novembru, zaposlenici su tri puta tražili ažuriranja o tome da li je bilo ikakvog napretka u vezi s odgovorom na tvrdnje o pristrasnom izvještavanju i postupanju po njima. “Tri puta nije bilo nikakvog odgovora,” rekao je jedan zaposlenik.

U martu 2024., Centar za monitoring medija, organizacija za nadzor osnovana od strane Muslimanskog vijeća Velike Britanije, objavio je dokument “Medijska pristrasnost:Gaza 2023–24,”na 150 stranica, detaljno izlažući brojne optužbe protiv BBC-jevog izvještavanja o Izraelu i Gazi. Optužbe uključuju uklanjanje konteksta, poput izraelske okupacije Palestine i opsade Gaze, daleko veću upotrebu emotivnog jezika za opisivanje izraelskih patnji ili smrti u poređenju s jezikom korištenim za palestinske žrtve, te obrazac prema kojem je “BBC-jev stav često bio guranje izraelske linije dok se bacala sumnja na propalestinske glasove.”

Novinari BBC-ja kažu da su dokument predstavili Richardu Burgessu, direktoru za sadržaj vijesti u BBC-ju, koji nadgleda sadržaj na svim BBC platformama. Njegov odgovor: nije“prepoznao pristrasnost.”

Action 14.oktobra 2023.u Londonu,Ujedinjeno Kraljevstvo.Fotografija Marka Kerrisona/Iz Picturesa putem Getty Image.

Bez straha ili naklonosti

Između novembra 2023. i jula 2024., menadžment BBC-ja održao je pet sesija o sukobu Izrael-Gaza. Na grupnom sastanku s Timom Daviejem u maju 2024., zaposlenici su priznali pritisak kojem je BBC bio izložen od strane proizraelskih lobista. Također su naglasili da je njihov jedini cilj pridržavati se BBC-jevih vrijednosti pravednosti i nepristrasnosti te proizvoditi sadržaj “bez straha ili naklonosti”—principi koji su, prema riječima zaposlenika, odbačeni u korist izraelskih narativa. Naveli su i primjere novinara koji su poslali desetine pritužbi na izvještavanje o Izraelu i Gazi, da bi te pritužbe bile dosljedno ignorisane.

Zaposlenici su također identificirali web stranicu, kojom upravlja Raffi Berg, kao najvećeg prekršioca uredničkih standarda nepristrasnosti u izvještavanju o sukobu Izrael-Palestina. Tim Davie, generalni direktor BBC-ja, već je bio svjestan da mnogi novinari BBC-ja imaju konkretne zabrinutosti u vezi s Bergom. “Nije se previše trudio sakriti svoj cilj da ublaži bilo šta što je kritično prema Izraelu,” rekao je jedan bivši novinar BBC-ja.

Berg nije bio jedini visoki zvaničnik o kojem se raspravljalo na sastanku u maju. Na sastanku je spomenuta i uloga druge moćne osobe—Robbieja Gibba, jednog od pet članova BBC-jevog odbora za uređivačke smjernice i standarde, zajedno s generalnim direktorom Timom Daviejem, izvršnom direktoricom BBC News-a Deborah Turness, predsjednikom Umjetničkog savjeta Nicholasom Serotom i predsjednikom BBC-ja Samirom Shahom. U septembru 2024., prilikom rasprave o “priči Izrael-Gaza,” Shah je rekao britanskim parlamentarcima da je odbor “dio procesa u kojem se pritužbe raspravljaju, razmatraju i rješavaju.” Dodao je da bi sljedeći “tematski pregled” BBC-ja trebao biti fokusiran na Izrael i Palestinu.

Gibb je zadužen za definisanje BBC-jevog opredjeljenja prema nepristrasnosti i za odgovaranje na pritužbe o izvještavanju BBC-ja o Izraelu i Palestini—ali njegov izrazito pristrasan dosje govori sam za sebe. Kao brat bivšeg konzervativnog ministra, on je iskusni igrač u stalnoj smjeni između britanskog medijskog i političkog svijeta. U svojim tridesetim godinama, bio je šef kabineta konzervativnog zastupnika Francisa Maudea prije nego što je postao zamjenik političkog urednika Newsnighta, vodeće BBC-jeve emisije o aktuelnim događajima, a kasnije urednik političkih programa BBC-ja. Između 2017. i 2019., bio je direktor komunikacija konzervativne premijerke Therese May i dobio vitešku titulu od nje prilikom njene ostavke.

Godine 2020., Gibb je predvodio konzorcij za spašavanje Jewish Chroniclea od bankrota. Godine 2021., vratio se u BBC kao direktor u odboru. Godine 2022., bivša novinarka BBC-ja Emily Maitlis opisala je Gibba kao “aktivnog agenta Konzervativne stranke” koji je oblikovao izvještavanje emitera djelujući “kao arbitar BBC-jeve nepristrasnosti.” Slično tome, njegov kolega Lewis Goodall izjavio je da su mu urednici govorili da “bude oprezan: Robbie te promatra.”

Gibbova duboka povezanost s Jewish Chronicleom nastavila se i nakon što je preuzeo svoju ulogu u BBC-ju. U novembru 2023., u BBC-jevoj Deklaraciji o ličnim interesima, naveo je da posjeduje 100% vlasništva nad novinama, prije nego što ga je u augustu 2024. zamijenio rizični kapitalista. Jedan bivši novinar Jewish Chroniclea izjavio je da su, “od promjene vlasništva, novine izgledale više kao propagandni list za Benjamina Netanyahua,” te da se Gibb redovno pojavljivao u redakciji “da provjeri koje priče dominiraju listom vijesti i da ponudi svoje mišljenje.”

Od akvizicije, Jake Wallis Simons, urednik Jewish Chroniclea od 2021., fokusirao se na revnosnu podršku izraelskim napadima. U jednom primjeru, na Twitteru je objavio video eksplozije bombe od 2.000 funti u Gazi s naslovom “Naprijed ka pobjedi!,” prije nego što je objavu obrisao bez izvinjenja.

U septembru 2024., četiri kolumnista Jewish Chroniclea dala su ostavke u znak protesta nakon što su novine objavile priču koja je uključivala izmišljene izjave izraelskih zvaničnika, jedan od njih izjavivši da “prečesto JC izgleda kao pristrani, ideološki instrument, čije su prosudbe političke, a ne novinarske.” Četiri Izraelca, uključujući savjetnika Netanyahua, nakon toga su uhapšeni pod optužbom za falsifikovanje i distribuciju lažnih dokumenata Jewish Chronicleu i najvećim njemačkim novinama Bild.

U septembru je Muslimansko vijeće Velike Britanije uputilo pismo izražavajući zabrinutost zbog Gibbove pozicije u odboru za uređivačke standarde, ukazujući na njegovu povezanost s Jewish Chronicleom, njegovu političku orijentaciju i činjenicu da je više puta prijavljivan Nezavisnoj organizaciji za standarde štampe (IPSO). Na sastanku u maju novinari BBC-ja su naglasili da je Gibbova agenda široko prepoznata u britanskim medijskim krugovima, pozivajući se na njegove veze s Jewish Chronicleom i ističući njegovu desničarsku orijentaciju i odanu proizraelsku poziciju.

Međutim, upravo je Bergova ključna uloga u oblikovanju online izvještavanja o Bliskom istoku bila najviše naglašena na “sesiji slušanja” sa generalnim direktorom BBC-ja Timom Daviejem u maju. Zaposlenici su ukazali na Bergovu historiju i povezanosti kao indikativne za pristrasnost, ističući primjere gdje su tekstovi novinara bili izmijenjeni prije objavljivanja. Izložili su konkretne zahtjeve: da priče, po pravilu,naglašavaju kako Izrael nije dozvolio BBC-ju pristup Gazi, da mreža prekine praksu prikazivanja zvaničnih izraelskih verzija događaja kao činjenica i da BBC uradi više na pružanju konteksta o izraelskoj okupaciji i činjenici da je Gaza pretežno naseljena potomcima izbjeglica koji su prisilno protjerani iz svojih domova počevši od 1948. Davie je rekao osoblju da će menadžment  “razmotriti” njihove primjedbe, ali do danas nikakav odgovor nije stigao.

Ključni dio BBC-jevog portala vijesti je odjeljenje za odabir sadržaja, koje bira priče koje se prikazuju na “početnoj stranici” svake sekcije, kao i na glavnoj stranici BBC vijesti. Ako se priča pojavi na početnoj stranici, često privuče stotine hiljada ili čak milione pregleda, navode zaposlenici BBC-ja, dodajući da priče objavljene na regionalnim indeksnim stranicama obično privuku samo djelić tog broja. Zaposlenici BBC-ja tvrde da Berg ima značajnu ulogu u odlučivanju koje priče o Bliskom istoku će se pojaviti na glavnoj stranici BBC vijesti. BBC negira da on ima pravo veta i tvrdi da zaposleni pridaju “pretjeranu važnost” Bergovom utjecaju. S obzirom na to da se svaki dan objavi samo nekoliko priča na indeksu Bliskog istoka, relativno je lako da jedan urednik ima utjecaj dok istovremeno utječe i na izvještavanje izvan tog indeksa.“ Ako je riječ o Izraelu/Palestini, izvještavanje mora proći kroz Raffija prije nego što ga ovo odjeljenje za odabir uopće odobri,” rekao je jedan novinar. “Svako ko piše o Gazi ili Izraelu se pita: ‘Je li to otišlo u edpol [urednička politika], pravnicima, i je li otišlo Raffiju?’” dodao je drugi.

U odgovoru na tvrdnje menadžmenta BBC-ja da zaposlenici preuveličavaju Bergovu moć, bivši novinar BBC World Servicea kaže: „Radio sam za odjeljenje Svjetskog servisa, proizvodeći sadržaj za jezičke servise. ‘Moramo ovo proslijediti Raffiju’ bila je refleksna reakcija na prijedlog svakog producenta koji bi predložio nešto o Izraelu.“ Novinar je rekao da su drugi urednici oklijevali odobriti sadržaj, tretirajući Bergov sud kao „sigurnosni korak“ u uredničkom procesu. „Postojao je ekstreman strah u BBC-ju, da ako biste ikada htjeli raditi bilo šta o Izraelu ili Palestini, urednici bi rekli: ‘Ako želiš predložiti nešto, moraš proći kroz Raffija i dobiti njegovo odobrenje.’“

Ovu dinamiku potvrdio je i treći novinar, koji je rekao da bi čak i priča koja bi se bavila Izraelom i Palestinom, a pojavila se na drugom informativnom indeksu, bila označena za Bergovu pažnju i odobrenje. „Koliko moći on ima je nevjerovatno,“ rekao je novinar. „Njegov utjecaj ide dalje od samog indeksa Bliskog istoka, već i na povezane teme.“

Raffi Berg na Netanyahuovoj polici za knjige

Raffi Berg započeo je karijeru na lokalnom radiju, a kasnije je proveo gotovo godinu dana kao urednik vijesti za U.S. Foreign Broadcast Information Service, za koji je kasnije otkrio da ga vodi CIA—činjenica zbog koje je bio „apsolutno oduševljen.“

Bergov prvi posao u BBC-ju bio je reporterski. Njegovi potpisani radovi uključuju priču „Izraelski tinejdžerski regruti,“ objavljenu 2002., koja je mlade vojnike IDF-a prikazala kao hrabre branitelje svoje zemlje, dok nije spominjala okupaciju i naseljavanje palestinskih teritorija niti raširene optužbe za zločine koje su dokumentovale organizacije za ljudska prava, uključujući one u Izraelu i čak američki State Department. Jedan novinar BBC-ja opisao je članak kao „reklamni materijal za IDF.“

Bergov izvještaj također je uključivao trodijelnu seriju o izraelskim naseljenicima na Zapadnoj obali i u Gazi. Serija ih je predstavljala kao žrtve koje traže „bolji kvalitet života,“ a nije spominjala činjenicu da su naselja više puta proglašavana nelegalnima. Umjesto toga, serija je uključivala sporedni dio stavljen u box, izvan glavnog teksta priče, u kojem se navodi da su naselja „široko prepoznata od međunarodne zajednice kao nelegalna prema međunarodnom pravu,“ dok Izrael tvrdi da „međunarodne konvencije ne vrijede za Zapadnu obalu i Gazu jer one u prvom redu nisu bile pod legitimnim suverenitetom bilo koje države.“

Dana 11. januara 2009., demonstranti su održali skup na londonskom Trafalgar Squareu u znak podrške Operaciji Cast Lead, izraelskom vojnom napadu na Gazu u kojem je do 1.400 Palestinaca ubijeno, za većinu se vjeruje da su civili. Demonstranti su držali izraelske zastave i plakate s natpisima: „STOP HAMASOVOM TERORU! MIR ZA NAROD IZRAELA I GAZE.“ Iako je događaj promoviran kao podrška „Miru u Izraelu, Miru u Gazi,“ govornici na skupu izrazili su podršku izraelskoj vojnoj ofanzivi. „U ovom slučaju, mislim da ne postoji nešto poput nesrazmjernosti. Ako imate rat, onda ga vodite,“ rekao je jedan govornik.

U BBC-jevom izvještavanju o događaju istaknuto je: „Hiljade pozivaju na mir na Bliskom istoku.“ Priča je započela s nekoliko paragrafa koji opisuju skup kao demonstraciju govora koji su okarakterisali izraelsku vojnu ofanzivu kao pro-mirovnu i ponovili bez skepticizma tvrdnje organizatora:

Hiljade proizraelskih pristalica okupilo se na londonskom Trafalgar Squareu kako bi pozvali na okončanje nasilja na Bliskom istoku.

Organizatori su izjavili da žele da ljudi u Gazi i Izraelu žive u miru, ali su tvrdili da Hamas mora preuzeti odgovornost za sukob.

Berg nije napisao članak bez potpisa, ali je prisustvovao događaju „u ličnom svojstvu“ prije nego što je postao „online urednik za Bliski istok ili vršilac dužnosti urednika,“ izjavio je BBC. Ipak, Berg je tada još uvijek bio zaposlenik BBC-ja, radeći u odjeljenju za Bliski istok na web stranici. U članku u kojem je BBC izostavio ključne detalje o prirodi skupa, organizacija je intervjuirala Berga, člana vlastitog osoblja, kao učesnika proizraelskog protesta. Berg je čak otišao toliko daleko da je napisao pismo izraelskim novinama The Jerusalem Post kako bi osporio njihovu procjenu da je samo 5.000 ljudi prisustvovalo onome što je nazvao „miting solidarnosti s Izraelom na Trafalgar Squareu u nedjelju.“ „Ovo je zapravo daleko manje od stvarnog broja,“ napisao je. „Organizatori, Odbor poslanika, rekli su da je to bilo 15.000, a po mom mišljenju (bio sam tamo), to je vjerovatno tačno.“

Deceniju kasnije, BBC je izmijenio svoje uredničke smjernice kako bi razjasnio da „osobe koje rade u vijestima i aktuelnim događajima i činjeničnom novinarstvu… ne bi trebale učestvovati u javnim demonstracijama ili okupljanjima o kontroverznim pitanjima.“ Tada je BBC zaključio da sam čin prisustvovanja protestu u ličnom svojstvu predstavlja prijetnju percepciji nepristrasnosti.

Godine 2013., Berg je postao urednik za Bliski istok na BBC-jevoj web stranici vijesti. U ovoj ulozi naišao je na materijal koji će postati osnova za njegovu knjigu, Red Sea Spies: The True Story of Mossad’s Fake Diving Resort, prikaz napora izraelske špijunske službe da evakuiše Jevreje iz Etiopije između 1979. i 1983. godine. U knjizi, Berg opisuje Mossad u pozitivnim terminima, nazivajući agenciju „veoma cijenjenom.“ Berg je za knjigu dobio značajnu saradnju Mossada, uključujući „preko 100 sati intervjua“ s „bivšim i sadašnjim agentima te osobljem mornarice i vazduhoplovstva.“ Knjiga je objavljena 2020. godine. U intervjuu za promociju knjige, Berg je rekao da je na projektu sarađivao s „Danijem,“ bivšim visokim komandantom Mossada kojeg je opisao kao „legendu“ i koji mu je kasnije postao „vrlo blizak prijatelj.“

Stručnjak za Mossad, koji je tražio anonimnost zbog straha od odmazde unutar svojih profesionalnih krugova, rekao je za Drop Site News da knjiga nije predstavila ključni kontekst u vezi s izraelskim obavještajnim službama, uključujući njihov historijat o kršenju ljudskih prava, atentatima i vanrednim izručenjima. Bergova bliska veza s Danijem „povećava rizik od usvajanja stavova i vrijednosnih sudova obavještajnih agencija,“ rekao je stručnjak, postavljajući pitanja o Bergovom interesu za temu knjige. Knjige koje romantiziraju operacije špijunskih agencija su „moćan alat za legitimizaciju obavještajnih službi,“ rekao je stručnjak. „Autori koji se čak ni ne trude postaviti teška pitanja o obavještajnim službama najbolji su glasnogovornici koje su te službe mogle poželjeti.“

Početkom februara 2020., Ohad Zemet, glasnogovornik izraelske ambasade u Londonu, prisustvovao je događaju povodom lansiranja Bergove knjige, gdje se fotografisao s autorom i Markom Regevom, tadašnjim izraelskim ambasadorom u Velikoj Britaniji. Zemet je fotografiju objavio u tweetu u kojem je knjigu nazvao „divnom.“ Godinu kasnije, Berg je retweetao Zemetovu objavu, dodajući riječi: „velika čast za mene u veoma posebnoj noći.“

Dana 23. avgusta 2020., Berg je objavio fotografiju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua dok telefonira za svojim stolom. U svojoj objavi, Berg je zumirao i označio kopiju Red Sea Spies koja se vidi na polici iza premijera. „Prvi put da sam na polici premijera!“ napisao je. „Znam da imam jednu od #Knjiga izraelskog premijera @netanyahu na svojoj polici—ali vau!“ Sličnu je fotografiju objavio u januaru 2021. godine.

Izvor: Twitter/X
Izvor: Twitter/X

BBC-jeve uredničke smjernice u vezi s ličnim stavovima i pristrasnošću su jasne. One navode da „mišljenja ili stavovi izraženi drugdje, na društvenim mrežama, u člancima ili u knjigama, mogu… ostaviti dojam pristrasnosti ili predrasuda i moraju se također izbjegavati.“ Novinari BBC-ja koji su znatno nižeg ranga od Berga bili su ukoreni ili čak disciplinski kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama koje su smatrane pristranim u korist palestinske strane.

Novinari BBC-ja naglašavaju ovaj kontekst kada ukazuju na to kako Berg preoblikuje sve, od naslova, preko teksta priča, do slika, tvrdeći da on stalno nastoji staviti izraelsku vojnu perspektivu u prvi plan, dok oduzima humanost palestinskoj strani. Jedan novinar je njegov pristup opisao kao „smrt hiljadu rezova.“

Na upit Drop Site Newsa za komentar od Berga, obaviješteni su da je Berg angažovao britansko-izraelskog advokata Marka Lewisa, kojeg opisuju kao „najistaknutijeg britanskog advokata za medije, klevetu i privatnost.“ Bivši direktor organizacije UK Lawyers for Israel, Lewis je prisustvovao lansiranju organizacije Likud-Herut UK 2018. godine, desničarske cionističke organizacije čija je nacionalna direktorica njegova supruga Mandy Blumenthal. Na tom događaju, Lewis je naglasio važnost „neopozivog cionizma.“ Pozivajući se na rastući antisemitizam, objavio je da su on i Blumenthal emigrirali u Izrael u decembru 2018. godine. „Evropa je, po mom mišljenju, gotova,“ izjavio je. Na svom Twitter profilu navodi trenutnu lokaciju kao „Izrael (pravni rad Engleska).“

BBC je potom obavijestio Drop Site News da njihovi odgovori na postavljena pitanja pokrivaju i Berga i BBC. BBC je osporio karakterizaciju Bergove uloge i navodnu pristrasnost koju su iznijeli novinari, ali je mreža odbila odgovoriti na konkretna pitanja o tvrdnjama sadašnjih i bivših zaposlenika.

“Usamljena smrt” Muhammeda Bhara

U julu, BBC je na svojoj web stranici objavio priču o Muhammedu Bharu, 24-godišnjem Palestincu s Downovim sindromom i autizmom. Živio je u Gazi sa svojom porodicom, koja mu je pružala cjelodnevnu njegu. Od početka izraelskog napada na Gazu, bio je prestravljen granatama koje su eksplodirale oko njega, uzrokovanim nasiljem koje nije mogao razumjeti. Dana 3. jula, izraelska vojska je upala u Bharov dom. Porodica je molila za milost za svog sina s invaliditetom, ali je vojna jedinica na njega pustila psa. On je molio psa da prestane, koristeći jedine riječi koje je u tom trenutku mogao izgovoriti: „Khalas ya habibi“ („dosta, dragi“). Vojnici su tada povrijeđenog muškarca smjestili u posebnu sobu, zaključali vrata i prisilili porodicu da ode pod prijetnjom oružjem. Sedmicu kasnije, porodica se vratila kući i zatekla Bharovo raspadajuće tijelo.

Bharovu priču je prvobitno dokumentovao Middle East Eye 12. jula, s naslovom: „Gaza: Palestinac s Downovim sindromom ‘ostavljen da umre’ od strane izraelskih vojnika nakon napada vojnog psa.“ Britanske novine The Independent su o tome izvijestile s naslovom: „Čovjek iz Gaze s Downovim sindromom napadnut izraelskim vojnim psom i ostavljen da umre, kaže porodica.“ Četiri dana nakon prvih izvještaja, BBC je objavio vlastitu verziju priče. Njihov naslov: „Usamljena smrt muškarca iz Gaze s Downovim sindromom.“

„Mora se povući moralna granica u pijesku. A ako ovo nije ta priča, šta onda jeste?“

Naslov nije odražavao užasne okolnosti Bharove smrti niti je naveo konkretne detalje o tome ko je šta učinio—ponavljajuća tema u pritužbama novinara i prezentera BBC-ja menadžmentu u vezi s online izvještavanjem Korporacije. U originalnoj verziji priče, bilo je potrebno pročitati 500 riječi da bi se saznalo da je izraelski vojni pas napao Bhara, i još 339 riječi da bi se otkrilo kako je umro.

Berg je bio taj koji je objavio priču, prema historiji uređivanja koju je pribavio Drop Site News. Optimo, sistem za upravljanje sadržajem BBC-ja, pokazuje da je Berg napravio niz izmjena prije objavljivanja priče, što znači da je lično odobrio njeno uokvirivanje i ocijenio da naslov, koji briše odgovornost Izraela, zadovoljava uredničke standarde BBC-ja.

Članak o Bharu izazvao je izljev bijesa, kako unutar BBC-ja, tako i na društvenim mrežama. U objavi koja je prikupila 14.000 lajkova, Husam Zomlot, palestinski ambasador u Velikoj Britaniji, objavio  je: „Ne vjerujem da je ikada postojalo gore ubistvo u ljudskoj historiji, ali @BBCWorld to naslovljava kao ‘smrt čovjeka iz Gaze’ kako bi oslobodio Izrael odgovornosti. Odvratno!“ Palestinsko-američki pisac Tariq Kenney-Shawa ismijao je apsurdnost naslova: „‘Usamljena smrt,’ kao da je umro nakon duge borbe s rakom ili ga je možda odnijelo more ili je nestao ispod ruševina zemljotresa,“ napisao je.

Na kraju, BBC je odlučio prepraviti priču. Naslov je promijenjen u „Čovjek iz Gaze s Downovim sindromom napadnut od strane IDF-og psa i ostavljen da umre, majka kaže za BBC.“ Također su dodana dva nova paragrafa na početak teksta koji obavještavaju čitatelje da je izraelska vojska priznala „da je palestinski muškarac s Downovim sindromom, kojeg je napao vojni pas u Gazi, ostavljen sam od strane vojnika, nakon što je njegovoj porodici naređeno da napusti kuću,“ te da ga je „njegova porodica pronašla mrtvog sedmicu kasnije.“

Čak i s novim formulacijama, priča je implicirala da je pas napao Bhara svojom voljom, a ne pod kontrolom osoblja IDF-a.

 

Owen Jones je kolumnista Guardiana i vodi vlastiti nezavisni informativni program na YouTubeu.

19. decembar 2024.

Izvor: https://www.dropsitenews.com/p/bbc-civil-war-gaza-israel-biased-coverage

Prijevod: Analiziraj

About The Author