MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

FACEBOOK ĆE ULOŽITI 300 MILIJUNA DOLARA U NOVINARSTVO

Facebook će u sljedeće tri godine uložiti 300 milijuna dolara u razne projekte povezane s novinarstvom, posebice za poticanje lokalnog informiranja, koje je posebno potisnula digitalna revolucija, objavila je tvrtka u utorak.

FAKE & SPIN: Uđe Fata u katedralu sama…

IZDVAJAMO Dosad imamo samo jednu fake informaciju: o Mostaru s crkvama tamo gdje su džamije. Imamo i objašnjenje koje bi se, s obzirom na brzinu i način reakcije, moglo smatrati vjerodostojnim. Od ranih devedesetih bivše jugoslavenske republike, a sada neovisne države, predano grade zidove među sobom i uopće nije nevjerojatno ako netko u Splitu nema pojma gdje su crkve, a gdje džamije u Mostaru. U Hrvatskoj se o tom gradu ionako često govori kao o hrvatskom, Dragan Čović, uzdanica ovdašnje politike elite, nazivao ga je stolnim gradom Hrvata, zbivanja u BiH interpretiraju se kao nastavak antihrvatskih urota drugih naroda i nehadezeovskih Hrvata, pa se ne treba čuditi kada čak i dobronamjeran, a površan svijet misli kako je Mostar sazdan od katedrala, križeva, zvonika i hrvatskih zastava.

DOVOLJNO JE SEBI POSTAVITI PITANJE – IMA LI OVO LOGIKE?

Radio Slobodna Evropa osnovan je 1950. godine i u prethodnih gotovo sedam decenija…

TITO NIJE UVEĆAVAO KOSOVO ZA RAČUN ALBANACA

Dnevni list Kurir objavio je 11. avgusta tekst pod naslovom „Tito je poklonio Albancima 670 srpskih naselja:…

LAŽNE VIJESTI NA TWITTERU ŠIRE SE I DO ŠEST PUTA BRŽE

Koje su razlike u širenju istinitih, odnosno lažnih vesti? Koji faktori u…

NE TERORIŠU BOSANCI ORUŽJEM, VEĆ INFORMER NEISTINAMA

U svom izdanju od 25. jula, u rubrici „Udarne vesti“, Informer je…

NEWS-KRIEG: Može li novinarstvo spasiti dunjaluk?

IZDVAJAMO Nema tome ni deset godina kako su u Bosni i Hercegovini najuticajniji bili printani mediji. I danas se mnogi s nostalgijom sjećaju groznice četvrtkom ujutro, termina kada su iz štamparije na sarajevske ulice dolazili Dani i Slobodna Bosna. Sredinom 2018. godine jedini je od političkih magazina preživio polumjesečnik Start (izuzimajući desetkovane Dane). Jer, u međuvremenu – sad govorimo o globalnom a ne lokalnom procesu – štampa dramatično gubi na značaju. Svi su prešli na internet uprkos djetinjastom optimizmu pojedinih ljudi iz profesije koji tvrde da će print zauvijek živjeti. Već sad ne živi, nego skapava, umire pod teretom vremena. Odigrao je strahovitu ulogu u povijesti čovječanstva i upravo mu je vrijeme da ode u istu tu povijest.

362 LAŽNE VIJESTI NA NASLOVNICAMA INFORMERA ZA GODINU DANA

Na 302 naslovne strane, Informer je prošle godine objavio čak 362 lažne vijesti, pokazalo…

FACEBOOK U BORBI PROTIV “LAŽNIH VIJESTI”

Facebook je objavio da ispituje novi “kontekstualni” izbornik (tab) pomoću kojega će…

NAUKA I FAKE NEWS: Ne dozvolite da vas prevare!

IZDVAJAMO Pri čitanju članaka iz oblasti nauke treba obratiti pažnju na to da li tekst generalizira zaključke studije. Recimo, ako je neka studija pokazala određeni efekt na miševima, ne mora značiti da će isti efekt biti i na ljudima, ili ako je nešto testirano u kulturi stanica da će testovi na živom organizmu imati iste rezultate. Zbog toga je u tekstu potrebno to naglasiti. Također, svaki članak koji navodi neku studiju morao bi imati link za naučni rad na koji se poziva, a autori ne bi smjeli bježati od naučnih termina. Izbjegavanje naučnih termina ili neobjašnjavanje tih termina znače da je autor teksta neko ko nema obrazovanje iz oblasti nauke i nije u mogućnosti razumjeti predočene podatke. Također, u slučaju da je navedena neka studija, treba provjeriti u kojem je časopisu objavljena: radovi objavljeni u časopisima koji visoko kotiraju te imaju visok faktor utjecaja (impact factor – IF, mjera prosječne godišnje citiranosti časopisa) relevantniji su, imaju, generalno, bolju metodologiju te članci koji citiraju ove radove imaju i veću vjerodostojnost.