Međunarodna federacija novinara (IFJ) zabilježila je 94 novinara i medijska djelatnika, uključujući devet žena, koji su ubijeni 2023. godine. Od 7. oktobra više od jednog novinara dnevno je ubijeno tokom rata u Gazi, a opseg i tempo gubitka živote medijskih profesionalaca je bez presedana.
Objavljujući ovaj izvještaj uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. decembra, IFJ napominje da je potrebna daleko veća akcija međunarodne zajednice kako bi se zaštitili životi novinara, a na odgovornost pozvali njihovi napadači.
Ovu godinu, kao i 2022., obilježile su pogibije novinara u ratu. Godine 2023. palestinski novinari u Pojasu Gaze bili su žrtve neselektivnog bombardiranja izraelske vojske te su međunarodne vlasti pozvane da osiguraju poštivanje međunarodnog prava i stanu na kraj masakru novinara u Gazi.
– Međunarodna zajednica, a posebno Međunarodni krivični sud, mora se suočiti sa svojom odgovornošću i temeljito istražiti, te gdje je to primjereno pokrenuti krivični progon onih koji su naredili i izvršili napade na novinare – saopćio je IFJ.
Rat u Gazi bio je smrtonosniji za novinare od bilo kojeg pojedinačnog sukoba otkako je IFJ počeo bilježiti ubistva novinara 1990. godine. IFJ je zabilježio 68 ubijenih novinara od 7. oktobra. Ove godine, 72 posto novinara ubijenih širom svijeta ubijeno je u sukobu u Gazi.
U pojasu Gaze ubijen je 61 palestinski novinar. Četiri izraelska novinara ubijena su u prvim satima napada Hamasa 7. oktobra. Tri libanonska novinara ubijena su 13. oktobra i 21. novembra u izraelskoj pucnjavi dok su snimali reportažu o napetostima na granici između Izraela i Libanona.
Drugdje na Bliskom istoku, IFJ je zabilježio tri 3 ubijena medijska djelatnika u Siriji.
U Evropi, Ukrajina je i dalje opasna zemlja za novinare. Ove godine u ukrajinskom ratu poginulo je troje novinara i medijskih djelatnika – po jedan Ukrajinac, Rus i Francuz.
U azijsko-pacifičkoj regiji ubistva novinara koncentrirana su u istim zemljama kao i prethodnih godina. Čak i ako broj ubijenih novinara ostane manji nego 2022. godine, IFJ je izrazio zabrinutost za sigurnost novinara na tom kontinentu.
Bilo da se radi o Afganistanu (2), Filipinima (2), Indiji (1), Kini (1) ili Bangladešu (1), IFJ je osudio propust da se počinitelji privedu na odgovornost i pozvao vlade u regiji da istražiti ta ubistva i uvesti mjere za sigurnost novinara.
Zabilježen je pad broja ubijenih novinara u Sjevernoj i Južnoj Americi. Godine 2022. 29 novinara izgubilo je život, a 2023. godine njih sedam.
Poginula su tri Meksikanca, po jedan Paragvajac, Gvatemalac, Kolumbijac i Amerikanac dok su istraživali oružane grupe ili pronevjeru javnih sredstava. Mnogi drugi zločini protiv novinara ostaju nekažnjeni u regiji, upozorava IFJ, na primjer, 95 posto napada na novinare u Meksiku ne rezultira krivičnim progonom.
U Africi, IFJ je osudio četiri posebno šokantna ubistva u Kamerunu (2), Sudanu (1) i Lesotu (1) koja do danas nisu u potpunosti istražena.
Predsjednik IFJ-a Dominique Pradalié rekao je da IFJ zahtijeva hitnu globalnu akciju da se zaustavi krvoproliće, dok porast broja smrtnih slučajeva, posebno u Gazi, zahtijeva hitnu akciju i insistira na primjeni međunarodnog prava, posebno u ratu u Gazi, gdje su novinari bili meta izraelske vojske.
– Budući da se 72 posto globalnih smrtnih slučajeva novinara dogodilo u ratu u Gazi, hitna je potreba za odlučnom akcijom. Imperativ za novi globalni standard za zaštitu novinara i učinkovita međunarodna provedba nikad nije bila veća – dodao je.
Godine 2023., IFJ-ov popis zatvorenih novinara skreće pažnju na kontinuitet političke represije u zemljama, od Kine do Bjelorusije, od Egipta do Irana, uključujući Mijanmar, Tursku i Rusiju sa značajnim povećanjem broja zatvorenih novinara zabilježenim u posljednje tri godine.
Takvo pravosudno maltretiranje očito je osmišljeno kako bi se ušutkali mediji i suzbili protesti. Novinari su i dalje među prvim žrtvama ove represije, a iza rešetaka trenutno su 393 novinara i medijska djelatnika.
Kina i Hong Kong su na vrhu liste s 80 novinara u zatvoru, a slijede Mianmar (54), Turska (41), Rusija i okupirani Krim (40), Bjelorusija (35), Egipat (23), Vijetnam (18), Saudijska Arabija (11), Indija (10) i Sirija (9).
Izvor: IFJ
