Šta je u analizi napisao američki profesor i kakav odgovor stiže iz HNS-a

Piše: Nihad Hebibović

Hrvatski narodni sabor odgovorio je na analizu Daniela Serwera, američkog analitičara i profesora s Univerziteta “John Hopkins” u Washingtonu. Podsjećamo, Serwer je napisao analizu u kojoj je detaljno objasnio šta se sve može dogoditi u slučaju da ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, navodeći da HDZ pogrešno tumači presudu Ustavnog suda BiH.

Također, naveo je da odluka u predmetu “Ljubić” neće poništiti rezultate općih izbora 2018. ili onemogućiti formiranje vlade sve dok međunarodna zajednica stoji iza pisma i duha Dejtonskog sporazuma.

Ključna tačka prijepora između analize Daniela Serwera i zaključaka HNS-a u samoj je interpretaciji presude Ustavnog suda. Iz HNS-a tvrde da je Ustavni sud ukinuo ono što je ustavna norma, odnosno to da se iz svakog konstitutivnog naroda i iz svakog kantona u Dom naroda Federacije BiH bira po jedan delegat ukoliko je takav izabran u kantonalnim skupštinama. S druge strane, Serwer tvrdi da to nije slučaj i da se pogrešno tumači odluka Ustavnog suda BiH. On smatra da argumenti HNS-a nisu legalni, već politički.

“Ustav Federacije BiH jasno reguliše izbor delegata u Dom naroda na entitetskom i državnom nivou na temelju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aneks VII propisuje da svi građani mogu živjeti i ostvarivati svoja građanska i politička prava – uključujući i pravo glasa i biti birani – u predratnom prebivalištu, kao i u cijeloj zemlj”, navodi u analizi Serwer.

Još je po samom izricanju odluke Dražen Pehar pisao o manipulacijama presudom Ustavnog suda od strane HNS-ovih zvaničnika u svojoj analizi: “Šarene laže za široke narodne mase – Ljubićeva apelacija i povijesna odluka Ustavnog suda.” Pehar je među “hrvatskim” pravnim ekspertima ostao usamljen u konstatiranju očevidnog, iako je pronikao u suštinu, napisavši u analizi da i nakon odluke Ustavnog suda izbor delegata ostaje nepromijenjen.

Iz HNS-a su kao odgovor na Serwerove tvrdnje samo ponovili svoje ranije stavove po kojima je Sud zabranio izbor delegata iz svih kantona u Dom naroda. Također, naveli su da Serwer griješi kada pominje popis stanovništva koji se uzima pri raspodjeli mandata.

“Ako pogledate važeće odredbe Izbornog zakona BiH, također ste mogli naći kako se u više navrata spominje ‘posljednji popis’ kao mjerilo za određene raspodjele, a posljednji popis je onaj iz 2013. godine”, naveli su iz HNS-a.

Međutim, radi se o tome da su važeće odredbe Izbornog zakona usvojene 2002. godine, i tada je popis iz 1991. godine bio posljednji.