Sloboda medija u Evropi: Vrijeme je za preokret

Do 31. decembra 2023. godine 55 novinara i medijskih djelatnika bilo je u pritvoru u državama članicama Vijeća Evrope

Sloboda medija u Evropi: Vrijeme je za preokret
Foto: Ajdin Kamber/Fotobaza.ba

Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ-EFJ) i druge partnerske organizacije izrazile su duboku zabrinutost zbog prijetnji slobodi medija u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.

Problemi uključuju nezakonito postavljanje špijunskog softvera protiv novinara, korištenje uvredljivih tužbi protiv novinara za ometanje njihovog istraživačkog rada (SLAPPs) i neizvjesnu situaciju mnogih novinara u egzilu, posebno iz Rusije i Bjelorusije.

Objavljeno pod naslovom “Sloboda medija u Evropi: Vrijeme je za preokret”, izvještaj navodi glavne probleme koji potkopavaju slobodu medija – uključujući prijetnje i zastrašivanja, pritvaranja, restriktivne zakone, zlouporabe tužbi, zarobljavanje medija i napade na medijske javne servise – i preporuke za rješavanje tih pitanja.

U 2023. godine partneri Platforme Vijeća Evrope objavili su 285 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama ili napadima na slobodu medija u Evropi u poređenju s 289 upozorenja u 2022. godini. Iako se 2023. smanjio broj ubijenih novinara i uličnog nasilja nad njima, upozorenja na platformi pokazuju sve veću raznolikost prijetnji, pritisaka i ograničenja pod kojima novinari moraju obavljati svoj posao.

Reagirajući na objavu izvještaja, glavna tajnica Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić rekla je da taj dokument pokazuje sve veće rizike i prepreke s kojima se novinari i mediji suočavaju u Evropi.

– Potrebna nam je odlučna akcija država kako bismo zaštitili novinare i suprotstavili se prijetnjama slobodi medija kao što su uvredljive tužbe i nezakonit nadzor. Kako bi poboljšale sigurnost novinara, naše države članice trebale bi pokazati snažnu predanost poštivanju standarda slobode medija – dodala je.

U izvještaju se naglašava da su medijska sloboda i digitalna sigurnost novinara i dalje ugroženi stalnim korištenjem tehnologije špijunskog softvera za nadzor novinara i medijskih aktera, a odgovornost za prijavljene zlouporabe i dalje se izbjegava.

Na predstavljanju izvještaja u Solunu, u Grčkoj, generalni sekretar EFJ-a Ricardo Gutiérrez osudio je pasivnost javnih vlasti pred slučajevima nezakonitog nadzora novinara i opetovanim kršenjima zaštite novinarskih izvora.

Izvještaj također ističe nezabilježen broj medijskih djelatnika u Evropi – posebno iz Rusije i Bjelorusije – koji su otjerani u egzil zbog rizika po život i slobodu, sudskog progona, prijetnji i zastrašivanja, koji se često nastavljaju i nakon što su u egzilu protiv njih i njihovih porodica.

Još jedan trend koji je istaknut je da je sloboda medija bila ometana zlouporabom pravnih radnji, uključujući strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP), koje su pokrenuli političari i poslovni akteri na temelju nacionalnih zakona o zaštiti ugleda, s ciljem uznemiravanja novinara i medija izlažući ih presudama, plaćanju visokih odšteta i novčanih kazni.

U 2023. godini ruski agresorski rat protiv Ukrajine nastavio je imati značajne učinke na slobodu medija i sigurnost novinara. Dvojica novinara – Bohdan Bitik i Arman Soldin – ubijeni su dok su izvještavali u Ukrajini, a nekoliko drugih novinara je ozlijeđeno. Još jedan medijski djelatnik, zaštitar Pal Kola, ubijen je u napadu na TV stanicu Top Channel u Albaniji.

Do 31. decembra 2023. godine 55 novinara i medijskih djelatnika bilo je u pritvoru u državama članicama Vijeća Evrope – uključujući ukrajinske teritorije koje je okupirala Rusija – i 65 u Rusiji i Bjelorusiji, gdje se intenzivirao napad na nezavisne novinare.

Rusija se vratila praksi institucionaliziranog uzimanja talaca hapšenjem američkih novinara Evana Gershkovicha i Alsu Kurmasheve. Na popisu od 120 novinara u zatvorima u Evropi nalaze se Julian Assange u Velikoj Britaniji i Pablo González u Poljskoj.

U 2023. godini na Platformu je dodano pet slučajeva nekažnjavanja za ubistvo novinara, i to oni koji se tiču Sokratisa Gioliasa i Giorgosa Karaivaza (Grčka), Aleha Byabenina (Bjelorusija), Milana Pantića (Srbija) i Jurija Ščekočihina (Rusija).

Do kraja godine bilo je 30 dojava o nekažnjavanju ubistava u vezi s 49 medijskih djelatnika aktivnih na platformi. Slučaj ukrajinskog novinara Vjačeslava Veremija proglašen je zatvorenim.

Izvor: IFJ/EFJ

About The Author