Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine osvrnula se na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske podsjećajući na član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koji garantira svakome pravo na slobodu izražavanja.
– Sloboda izražavanja je relativno pravo, što znači da u određenim slučajevima ovo pravo država može ograničiti, ali za to postoji niz uvjeta – upozorili su u saopćenju.
Pojasnili su da je uvjet za ograničavanje bilo kojeg ljudskog prava, pa tako i slobode izražavanja, da je ograničenje propisano zakonom, da je neophodno u demokratskom društvu, odnosno da je u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva.
Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH navode da u tom smislu treba imati u vidu da neophodnost, u smislu člana 10. stav 2. Konvencije, implicira postojanje “hitne društvene potrebe”.
Osim toga, svako ograničenje mora biti proporcionalno cilju koji se želi istim postići. Cilj svakog ograničavanja svakako je i sprečavanje zloupotrebe prava, odnosno zaštite prava drugih osoba, što je navedeno ne samo u članu 10. Konvencije, nego i članu 17. koji zabranjuje zloupotrebu prava.
U izjavi za Nezavisne novine iz Institucije ombudsmana u BiH podsjetili su da je Evropski sud za ljudska prava u svojim odlukama stanovišta da je sloboda izražavanja suštinski važna za zaštitu svih drugih prava i sloboda iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
– Evropski sud za ljudska prava u jednoj od presuda ističe ‘Sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnovnih temelja demokratskog društva i preduvjet je za njegov napredak, kao i za vlastito ispunjenje svakog pojedinca – kazali su iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.
Dakle, kako dodaju, sloboda izražavanja, kao temelj svakog demokratskog društva, može biti ograničena samo ukoliko su ispunjeni naprijed navedeni kriterijumi.
– S tim u vezi, neophodno je utvrditi odgovarajući balans između slobode izražavanja, sa jedne strane i zaštite prava drugih osoba ili javnog interesa, sa druge strane – naveli su iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
U nastavku današnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske poslanici bi trebali razmatrati izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, označene kao namjeravano neprihvatljivo suzbijanje slobode govora.
Nacrt zakona tretira klevetu i uvredu kao krivična djela i najavljuje visoke novčane kazne za prekršioce do 120.000 KM, a novinari su upozorili da takav zakon sa setom drugih propisa, negativno uticati na slobodu govora medija u tom entitetu.
Ujedinjene nacije podsjetile su da je BiH bila prva zemlja u regionu koja je ukinula kriminalizaciju klevete 1999. godine, pokazujući da prepozna važnost slobode izražavanja u skladu sa međunarodnim i evropskim vrijednostima.
Izvor: Nezavisne novine
