Ponekad je u bitnim detaljima skrivena suština neke informacije i o tome bi trebali povesti računa urednici i novinari televizije N1

N1: Neutralnost i(li) nekritičnost

3. – 9. august 2018.

POLITIKA (I) OLUJA: U Dnevniku u 19 trećeg  augusta, voditeljica Emina Pazalja je u najavi priloga govorila o borcima koji najavljuju radikalne mjere, bez da naglasi da se radi o određenoj skupini iz te populacije. I novinar Vlado Marić je koristio ovako širok pojam u inače veoma informativnom javljanju uživo. Isto tako je govorila i voditeljica Marijana Kršo u Dnevniku u 19 emitiranom šestog augusta. Inače je ova televizija temeljito pratila priču o nezadovoljstvu skupine demobilisanih boraca.

Jedna od tema je bila i godišnjica Oluje. U Dnevniku u 19 trećeg augusta naglasak je stavljen na nekažnjene zločine i nestale osobe. No, novinarka Ana Mlinarić je u inače dobrom prilogu istakla da su zločine ”možda počinili hrvatski vojnici”. Petog augusta bila su dva duža priloga o obilježavanjima stradanja Srba u Oluji, iz Banje Luke i Srbije. Obilježavanju godišnjice stradanja Bošnjaka u Foči posvećena je vijest od trideset sekundi, baš kao i dan kasnije godišnjici zatvaranja Omarske. Jovana Štetin je šestog augusta napravila prilog o zapaljivoj izjavi Aleksandra Vučića i reakcijama na nju te folkloru čiji je dio Thompson.

Boris Brezo je trećeg augusta napravio prilog o izjavi Milorada Dodika da će ukoliko Kosovo uđe u UN isto tražiti i RS. Osim reakcija Ambasade SAD i OHR-a te sugovornika analitičara, novinar je u prilogu propustio istaći formalne i stvarne razlike između Kosova i RS-a. Nešto širi je bio prilog Esmira Milavića u istoj emisiji i o tome kako SNSD plaća lobiste u Americi. Ipak, ovaj potez nije problematiziran osim s aspekta trošenja novca na lobiranje. Uz naglasak na cijeni, osmog  augusta (voditelj Vlado Marić) bilo je priče i o reakcijama medija iz Amerike te ciljevima lobiranja u predizbornoj kampanji.

RETORIKE I MIGRANTI: Odmjeren i informativan je bio prilog Snežane Mitrović trećeg augusta o migrantskoj krizi, odnosno problemima s kojima se suočava USK te mogućim odlukama vlasti ovog kantona. U Dnevniku u 19 od sedmog augusta ova je novinarka potpuno nekritički prenosila izjave Drage Vulete da bošnjačka populacija priželjkuje migrante, čak im plaća komforan smještaj. Bez kritičkog stava, novinarka je bila i prema ksenofobičnoj izjavi menadžera grada Bijeljine Miloša Stevanovića o tome da nam ”prijeti izmjena demografske slike”.

U Dnevniku u 19 emitiranom četvrtog augusta, voditelj Vlado Marić je u najavi priloga o jačanju oružanih kapaciteta Srbije i Hrvatske, pa i BiH, istakao da postoje inspekcije, mehanizmi kontrole i limiti koje nijedna zemlja još nije ispunila. No, novinarka Milica Vučetić je napravila površan prilog u kojem ne govori o tome niti o dejtonskom reguliranju istoga ili eventualnim kršenjima. Umjesto toga je napravljena kompilacija onoga šta nabavljaju susjedi, a šta ima BiH. Najlošiji prilog u sedmici imala je Aleksandra Tolj petog augusta o predizbornoj retorici u BiH. Novinarka je u istu ravan stavila i na puku retoriku i marketing svela secesionističke najave te prijetnje stvaranjem trećeg entiteta i reakcije na njih. Osim toga, nepotrebno je potenciran termin zelena transferzala. Prilog je površan i insistira na populističkom tripartizmu tamo gdje mu mjesto nije.

Ocjena: 8

AL JAZEERA BALKANS: Odlične informativne emisije

3. – 9. august 2018.

VETERANI I MIGRANTI: U Vijestima u 20 pažnja je posvećena nekim od najvažnijih tema koje su obilježile sedmicu. Tako je trećeg augusta (voditelj Saša Delić) na samom početku prezentiran niz priloga o hapšenju bivšeg pripadnika ARBiH Huseina Mujanovića u Srbiji. Doneseni su svi aspekti slučaja, a uz analizu Erne Mačkić, analitičarke BIRN-a, do kraja je rasvijetljena zakonska neutemeljenost ovog čina. Temeljitost su novinari Al Jazeere Balkans pokazali i u prilozima o protestima skupine demobilisanih boraca koji su nazvani veteranima, no ni ovdje nije bilo istaknuto da se radi o grupi koja nije obuhvaćena postojećim zakonima. Posebno se po informativnosti ističe prilog Emira Skenderagića (Vijesti u 20,  šesti august, voditelj Saša Ćeramilac). U prilogu se potkrala greška: novinar je pomenuo predsjednika komisije za usaglašavanje tekstova zakona ne navodeći mu ime. Ne smije se podrazumijevati da gledatelji nešto znaju.

Na sličan način, temeljito je ispraćeno obilježavanje godišnjice akcije Oluja. No, novinarka Nikolina Zavišić je u javljanju iz Knina (peti  august, voditelj Saša Delić) prilog u cijelosti posvetila svečarskoj atmosferi. Da su tamo postojale žrtve vidi se tek u nastavku ovog izdanja Vijesti u 20, u prilozima koji govore o tome. Sedmog augusta (voditeljica Irena Kuldija), akcent je bio na prepirkama Beograda i Zagreba.

EKONOMIJA I NAUKA: U Vijestima u 20 emitiranim sedmog  augusta poseban je blok posvećen ekonomskim problemima s kojima se suočava Federacija BiH. Boris Gagić napravio je veoma temeljit i precizan prilog o uskraćivanju tranše MMF-a povodom donošenja novog zakona o pravima veterana. Gagić je i četvrtog augusta imao odličan prilog o raspolaganju neperspektivnom vojnom imovinom u Goraždu. Odličan je bio prilog Nadine Maličbegović o upozorenju Poreske uprave FBiH da će svi oni koji ostvaruju prihode iz inostranstva morati platiti kazne za neuplaćivanje poreza (sedmi august). Osim što je imala relevantne sugovornike poput direktora poreske uprave te ekonomske analitičare koji su kritički osmotrili stav vlasti, Maličbegović je u prilogu imala integriranu priču o jednoj humanitarnoj organizaciji i ljudima koje su zbrinuli nakon čega im je došla odluka da će na novac koji su skupili i podijelili morati platiti porez. U Vijestima u 20 od petog augusta bio je dobar prilog o tome kako BiH plaća takozvane penale na odobrena a neiskorištena kreditna sredstva.

Odlične priloge su imali i Ljiljana Smiljanić o akumuliranom gubitku rafinerije u Brodu (treći august) te dan kasnije Sinan Šarić o izgradnji crkve u spomen-kompleksu Sutjeska.

Posebno se ističe mini-serijal Nauka u regiji, u kojem su potcrtani svi izazovi, ali i pozitivni trendovi kada je ova oblast u pitanju.

Ocjena: 10

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje su televizije pratile napete odnose Beograda i Prištine. No u Dnevniku u 19 na N1 (četvrti august) prilog o odnosima Srbije i Kosova Žakline Tatalović je veoma loše koncipiran i to kao nekritičko prenošenje fobičnih izjava Aleksandra Vučića o sprečavanju novog pogroma nad Srbima i nekritički pristup činjenici da se predsjednik jedne zemlje o takvim stvarima dogovara s patrijarhom Irinejom.

Al Jazeera Balkans je u praćenju godišnjice Oluje više pažnje posvetila tome kako žive žrtve u priči Natalije Lučić iz Beograda.

N1 je pažnju posvetila stradanjima radnika u Bihaću odnosno Banjoj Luci te eksploziji u koksari u Lukavcu. Također je imala prilog o nedostatku rezervi krvi u mostarskim bolnicama. Dok je N1 u pričama o migrantima akcentirala fobične izjave iz RS-a, Al Jazeera Balkans je potencirala humanitarnu stranu priče, posebno u odličnom prilogu Marina Veršića (Vijesti u 20, osmi august, voditelj Saša Ćeramilac).

Al Jazeera Balkans je imala nešto manje priloga iz svijeta s obzirom na to da su im Vijesti u 20 ove sedmice bile orijentirane na BiH.