Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja i kapacitete za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti.
Rezultat je to istraživanja provedenog o temi nivoa medijske pismenosti i kapaciteta civilnog društva u zagovaranju medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini koje je predstavljeno danas u Sarajevu putem Zoom platforme i uz učešće 28 aktivista civilnog društva, novinara i predstavnika medijskih i međunarodnih organizacija.
Glavni istraživač Borislav Vukojević kazao je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno 48 organizacija iz cijele BiH koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokratijom i ljudskim pravima, te društvenim pitanjima.
Više od pola zaposlenih u NVO prošli su kroz obuke medijske pismenosti, što je ohrabrujući rezultat, navodi Vukojević.
– Na pitanje šta smatraju da je najveća prepreka za unapređenje medijske pismenosti unutar organizacije, najčešći odgovor bio je nedostatak vremena i nedostatak novčanih sredstava – kazao je Vukojević.
Dodao je da se često dešava da se zanemaruje vrijednost medijske pismenosti, a novčana sredstva su naravno preduvjet da bi ta obuka bila kvalitetan i da bi se sistemski radilo.
Kada je u pitanju ohrabrivanje zaposlenih da upotrebljavaju digitalne tehnologije, više od 93 posto organizacija ohrabruje svoje zaposlene u tom pogledu.
– Također, iz ugla samih organizacija, dvije trećine njihovih zaposlenih treba imati dodatne obuke iz medijske pismenosti, a samo 16,7 posto njih nisu adekvatno obučeni – kazao je Vukojević.
Većina organizacija koje su učestvovale u istraživanju upoznaje svoje korisnike sa opasnostima lažnih vijesti, a gotovo polovina njih reagirala je na kršenje medijskih sloboda, dok gotovo 21 posto nije, ali s namjerom da to učine u budućnosti. Osam od deset organizacija upoznate su sa situacijom medijskih sloboda u zemlji i regionu, pokazalo je istraživanje.
Zaposleni u NVO najčešće prate web portale, a na drugom mjestu je televizija. Većina ih smatra da se lažne vijesti najčešće sakrivaju manipuliranjem izvora i sakrivanjem identiteta, a više od 95 posto ispitanika smatra da je moguće otkriti cenzuru i autocenzuru u medijima koje prate. Više od 77 posto ispitanika smatra da je politička propaganda prisutna u tim medijima.
Povezanost organizacija civilnog društva i medijske zajednice te njihova spremnost da sarađuju na zajedničkim aktivnostima, koja se pokazala i kroz ovo istraživanje, posebno je ohrabrujuća, ocijenila je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Lea Čengić iz Regulatorne agencije za komunikaciju (RAK) kaže kako je neosporno da NVO trenutno imaju najveći značaj u BiH kada je riječ o razvoju medijske pismenosti.
– Ranije je u BiH postojalo desetak velikih NVO koje su se prvenstveno bavile medijskom edukacijom i radom sa mladima i zaista su imale kvalitetne projekte. Međutim, situacija se sada dosta promijenila i u BiH danas imamo veliki broj organizacija koje rade projekte iz medijske pismenosti za različite ciljne grupe i to je veoma bitno – naglasila je Čengić.
Dodala je da su sami mediji u BiH jako malo radili na promociji medijske pismenosti, što je npr. obaveza za medije u mnogim zemljama u svijetu.
Denis Telić iz Resursnog centra za bh. civilno društvo u EU integracijama kaže da su u organizacijama civilnog društva svi svjesni da su manjak vremena i manjak resursa glavni problem kada je riječ o unapređenju medijske pismenosti.
– To nam ne smije biti opravdanje. Moramo biti maksimalno uključeni i naći vremena i sredstva za ovo veoma bitno pitanje – naglasio je Telić.
Učesnici diskusije zaključili su kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.
Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BiH uz podršku Evropske unije i sa ciljem jačanja nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, kao i primjenu evropskih standarda slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.
Izvor: Udruženje BH novinari
