Savezni sudac odbacio je napore velikih kompanija društvenih medija da odbace parnicu koja se vodi širom zemlje optužujući ih za nezakonito namamljivanje, a zatim i ovisnost miliona djece o njihovim platformama, narušavajući njihovo mentalno zdravlje.
Okružna sutkinja Sjedinjenih Američkih Država Yvonne Gonzalez Rogers u Oaklandu, Kalifornija, presudila je protiv Alphabeta koji upravlja Googleom i YouTubeom, Meta Platforms koja upravlja Facebookom i Instagramom, ByteDance koji upravlja TikTokom, i Snap koji upravlja Snapchatom.
Odluka obuhvata stotine tužbi podnesenih uime pojedinačne djece koja su navodno pretrpjela negativne fizičke, mentalne i emocionalne zdravstvene učinke korištenja društvenih mreža, uključujući anksioznost, depresiju i ponekad samoubistvo.
Parnicom se, među ostalim pravnim lijekovima, traži naknada štete i zaustavljanje navodne pogrešne prakse tuženika.
– Odluka je značajna pobjeda za porodice koje su bile oštećene opasnostima društvenih mreža – rekli su glavni advokati koji su zastupali podnosioce tužbi – Lexi Hazam, Previn Warren i Chris Seeger – u zajedničkoj izjavi.
Više od 140 školskih okruga podnijelo je slične tužbe protiv industrije, a 42 države plus District of Columbia prošlog su mjeseca tužile Metu zbog ovisnosti mladih o njenim platformama društvenih mreža.
Alphabet je preko glasnogovornika nazvao optužbe “jednostavno netačnima” i rekao da je zaštita djece “uvijek bila srž našeg rada”. Glasnogovornik TikToka rekao je da ima “strogu sigurnosnu politiku i roditeljski nadzor”. Snap je odbio komentirati. Meta nije odgovorio na zahtjev za komentar.
U presudi na 52 stranice, Rogers je odbacila argumente da su kompanije bile imune na tužbe prema Prvom amandmanu Ustava SAD-a i odredbi federalnog Zakona o pristojnosti u komunikacijama.
Kompanije su rekle da ta odredba, odjeljak 230, pruža imunitet od odgovornosti za sve što korisnici objave na njihovim platformama i zahtijevaju odbacivanje svih tužbi.
No Rogers je navela da su tvrdnje tužitelja šire od pukog fokusiranja na sadržaj treće strane te da tuženi nisu odgovorili zašto ne bi trebali biti odgovorni za pružanje neispravnih roditeljskih kontrola, nepomaganje korisnicima da ograniče vrijeme ispred ekrana i stvaranje prepreka za deaktivaciju računa.
Kao primjer je navela navode da su kompanije mogle koristiti alate za provjeru dobi kako bi upozorile roditelje kada su njihova djeca online.
– U skladu s tim, postavljaju vjerovatnu teoriju prema kojoj neuspjeh valjane provjere korisničke dobi šteti korisnicima koja se razlikuje od štete uzrokovane korištenjem sadržaja trećih strana na platformama tuženika – napisala je Rogers.
Istaknula je da kompanije zakonski imaju dužnost prema svojim korisnicima koja proizlazi iz njihovog statusa proizvođača proizvoda i da bi ih se moglo tužiti zbog nemara u odnosu na njihovu dužnost dizajniranja razumno sigurnih proizvoda i upozoravanja korisnika na poznate nedostatke.
Izvor: Reuters
