BHT1 je bio bolji za pregledan i dopadljiv prikaz saradnje s Turskom, ali je zato utisak pokvaren lošom pokrivenošću banjalučkih okupljanja. Ostaje bez odgovora pitanje o neadekvatnom praćenju kosovskih događaja
FTV: Nešto bolje izdanje
27. mart – 2. april 2018.
KOSOVIZACIJA DNEVNIKA: Nešto mirnija sedmica na političkoj sceni učinila je i dnevnike relaksiranijim, jer nije dominirao dnevnopolitički sadržaj u kojem često nestane druga strana ili se desi kakav drugi gaf. No, interesantno je primijetiti kako su zbivanja na Kosovu izbila u udarne naslove. Antonija Avram otvara Dnevnik 2 u utorak kosovskim vijestima. Prvo izjave sa konferencije u Beogradu, a onda saopštenje iz Prištine. Iako je događaj u Kosovskoj Mitrovici na čas uznemirio region, uputno je postaviti pitanje čemu tolika prilježnost u praćenju tamošnjih dešavanja? Posebice ako se zna da vijesti iz BiH nemaju sličan tretman kod susjeda. Uz to, ni svi beogradski mediji npr. nisu posvetili istu pažnju Marku Đuriću i ostalim Vučićevim pulenima. Opozicioni nedjeljnik NIN obradio je događaj tek u članku srednje veličine, iako je izašao nakon posljednjeg incidenta. Očigledno se smatra kako je sam događaj napuhan i da ga ne treba pratiti preko mjere, jer upravo to raspiruje nove sukobe. To jest, da ga ne treba pratiti baš onoliko koliko su ga upratili naši urednici.
ODGOVORNO O MANJINAMA: Urednica Jadranka Milošević je izvijestila o neuspjelom pokušaju Sarajevskog otvorenog centra (SOC) da se održi javni skup kojim bi se ukazalo na loš položaj transrodnih osoba. Prilog je seriozno pripremljen, uz više iznijetih mišljenja, a FTV je u trećem Dnevniku tim povodom i ugostila predstavnike SOC-a. Raduje to što su urednici prepoznali bitnost izvještavanja o manjinskim grupama i problemima s kojima se oni svakodnevno suočavaju. Tu i jeste presudna uloga javnog medija.
A ŠTA KAŽE PREMIJER? Amra Zaklan nas u ponedjeljak podsjeća da u narednom periodu slijede četiri privatizacije privrednih subjekata u kojima Federacija još imao udio. Dat je i stav opozicije o ovom pitanju, a uvrštene su i činjenice o detaljima najavljenih prodaja. Ipak, kako se radi o političkoj stvari o kojoj se ne tako često i rado oglašavaju naši političari, bilo bi dobro da se dobio i stav samog premijera. Ili ministrice finansija.
OCJENA: 6
BHT1: Odlično pokrivanje posjete turskog premijera
27. mart – 2. april 2018.
ŠTA OTVARA DNEVNIKE: Slično kao i FTV, i BHT1 Dnevnik 2 u utorak započinje odnosima na relaciji Srbija – Kosovo. Urednik Seid Masnica iskupio se mnogo boljim otvaranjem u ponedjeljak, kada je usvajanje budžeta u Unsko-sanskom kantonu dospjelo u prve minute. A to je prava rijetkost. Nacionalne televizije trebale bi više pokrivati događaje širom zemlje, jer BiH nije samo Sarajevo. Ili Sarajevo i Banjaluka.
EFEKTNO I PREGLEDNO: Posjeta visoke delegacije Turske poslužila je urednici Samiri Krehić da nam upriliči opširniji pregled ekonomske saradnje naših zemalja. Na ekranu su se nalazile brojke o robnoj razmjeni s Turskom, a mogli smo saznati i koliko su Turci investirali kod nas. Zatim je napravljena i usporedba s ulaganjima u regionu. Krehić je prije datih brojki pustila razgovor s ministrom Mirkom Šarovićem. Ukratko, susret je odlično pokriven, a gledatelji su dobili efektan i ilustrativan prikaz ekonomske saradnje s vjerovatno najmoćnijom zemljom u regionu. Prikazane brojke znače, naročito kada se stave u odnos s drugim brojkama, jer pružaju publici mogućnost da sama donese zaključke ili da steknu punu sliku o onome o čemu se izvještava. Zato treba češće i više upotpunjavati priloge statistikom.
IZDVOJENO:
BHT1 je izvještavao iz dana u dan o novim dešavanjima u vezi s nerasvijetljenom policijskom istragom u Banjaluci koja je natjerala građane da se svakog dana okupljaju na glavnom trgu. Ali na dan kada saznajemo da je izvršena nova obdukcija i da policiji navodno saradnju nudi i FBI, urednica Svjetlana Topalić propušta podsjetiti da se Banjalučani i dalje okupljaju u velikom broju. I da očito i dalje ne vjeruju u zvanične poruke. Kamera je taj dan trebala opet biti na Trgu Krajine. Istrajnost tih okupljanja je novost. Veća od svake umirujuće poruke zvaničnika. Jer nepovjerenje građana se sad može i fizički opipati i prikazati. Javna televizija je to propustila učiniti u srijedu. Greška je ispravljena već sutradan u pripremi Vladimira Šuška koji se dotakao skupova u Banjaluci, ali i u drugim gradovima. Ostaje utisak da su društvene mreže i brojni portali (npr. portal Buka) odigrali mnogo veću ulogu i ovog puta, jer tamo je svakog dana glavna vijest bila solidarnost ljudi koji daju podršku porodici svojim prisustvom i dolaskom na isto mjesto i u isto vrijeme.
OCJENA: 7
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Mirnija sedmica na dnevnopolitičkom planu kao da nam donosi mnogo bolja izdanja centralnih informativnih emisija. I dalje je nedostajalo više priloga ili pristupa koji su se izdvajali svojim kvalitetom, ali barem nismo svjedočili većim propustima. Obje televizije su visoko kotirale kosovski incident, dajući mu tretman udarne vijesti koja je dobila i na minutaži. Ovdje se treba zapitati kakav odjek imaju događaji iz naše zemlje u prištinskim ili beogradskim medijima? I da li kosovska dešavanja baš do te mjere interesuju naše gledatelje? BHT1 je bio bolji za prikaz ekonomske saradnje s Turskom, koji je bio pregledan i dopadljiv, ali je zato utisak pokvario nedovoljnom pokrivenošću banjalučkih okupljanja na kojima se traži pravda za nesretno stradalog sugrađanina. Sad već svakodnevni protesti građana bili su vijest sami za sebe i zato su trebali biti u prvom planu kad god bi se pokrivao tragični događaj.
