Pornografija i mladi: Industrija obnaženih tijela

Pornografski sadržaji su sveprisutni, a maloljetnici im mogu jednostavno pristupiti

Pornografija i mladi: Industrija obnaženih tijela
Foto: Hej, hajmo pričati o pornografiji – poruka “Fight the new drug” kao podsticaj na slobodu razgovora o pornografiji/Izvor: Instagram

Pornografija je postala industrija sa najviše vjernih anonimnih pratilaca i sa preko 370 miliona web stranica. Statistički podaci poznate stranice Pornhub.com iz 2019. godine pokazuju da dnevna posjeta iznosi 115 miliona internet korisnika, a za cijelu godinu je postavljeno oko 6,83 miliona video sadržaja. Uzimajući u obzir razvoj dostupnosti i interneta i stranica za odrasle, na listi 20 najposjećenijih stranica u Bosni i Hercegovini, čak četiri mjesta zauzimaju pornografske stranice (izvor: similarweb.com).

“Svugdje u svijetu su stranice koje se bave pornografijom popularne. Uglavnom muškarci posjećuju ovakve stranice, a u manjem broju i žene. Zašto se to radi trebalo se njih pitati, ali mogu sebi zamisliti sljedeće razloge: potraga za seksualnu inspiraciju i stimulaciju, znatiželja, ovisnost od pornografije, pokazivanje muškosti, usamljenost/nedostatak partnera…” – objašnjava potencijalne razloge Augustina Rahmanović, pedolog/psihoterapeut iz “Vive Žene” u Tuzli.

Mnoge kritičke teorije o masovnoj kulturi upućuju na razvoj nekvalitetnog sadržaja koji se prvo pojavio u Americi, a zatim u Europi. Kultura koja je dopadljiva svima je morala prodavati sadržaj koji izaziva snažnu želju, opsesiju i propagira hedonizam. Ekvivalent te ideje u medijima bi bili zabavni sadržaji, reklamiranje pasivnosti, brzih i kratkih zadovoljstava, te seksa i vulgariziranja svega postojećeg. Nije ohrabrivajuća ni činjenica da je tokom obavezne izolacije i karantina u zemljama širom svijeta zbog korona virusa, jedna od najpopularnijih vijesti bila obavijest stranice Pornhub.com kako je sav njihov sadržaj postao besplatan – kako bi ljudi lakše podnijeli izolaciju.

Uticaj na maloljetnike i mlade

Konkretan pornografski sadržaj koji je tema članka jesu video snimci dostupni svima na pornografskim stranicama i činjenica da ni maloljetnici nisu spriječeni da pristupe takvom sadržaju.

“Dok dijete odrasta, jako je važno ko su mu uzori i čime je preokupirana njegova pažnja. Ključne godine su od treće do desete. Ako je dijete u tim godinama izloženo pornografskim scenama, ta  sjećanja će biti smještena u podsvjesnom dijelu ličnosti do stadija puberteta. Kada dođe do spolne zrelosti, može se javiti potreba oponašanja uzora iz djetinjstva. To je ujedno i period želje za novim saznanjima, tako da mladi čovjek može probuditi interesovanje za takvim informacijama. Sve što je u granicama normalnog saznanja nije štetno po razvoj ličnosti. Ako postaje preokupacija, potreba za stalnim praćenjem ove vrste sadržaja, onda to postaje opasno i štetno za mladog čovjeka. Smatram da odgoj ima ključnu ulogu u pravilnom spolnom sazrijevanju mladih”  – objašnjava potencijalni efekat pornografije na maloljetnike Fatima Jupić, dipl. pedagog-psiholog i profesorica u Gimnaziji “Ismet Mujezinović” u Tuzli.

Posljedice koje se mogu očekivati ukoliko je maloljetnik često izložen pornografiji su, kako Augustina Rahmanović kaže, “neprijatne” i vode to toga da pornografija “mijenja stav i ponašanje prema curicama i djevojkama, može da vodi do razvoja seksualnih poremećaja, ne razvija se nježnost i empatija prema drugom polu, pornografija može da podstakne agresivno ponašanje prema ženama (majkama, djevojkama), te pornografija može da bude glavni izvor seksualnog osvješćivanja mladih što nije adekvatno.”

(Foto 1: Da li je zadovoljstvo pornografije vrijedno cijene čovjeka?/Izvor: “Fight the new drug” Instagram)

Osim što moramo biti svjesni da posjete pornografskim stranicama ostavljaju snažne posljedice na maloljetnike, moramo voditi računa i o učestalosti posjeta i konzumiranja tog sadržaja, karakternim odlikama pojedinaca koji ih posjećuju, ali i promišljati o društvenom okruženju u kojem takvi maloljetnici žive.

“Prilikom gledanja pornografije može doći do drugačijeg poimanja drugog spola, pogotovo, ja mislim, kod muškaraca. Dolazi do te objektivizacije žena. Ali bitno je reći da je ta podložnost negativnim efektima pornografije isključivo individualna stvar. Nije bitno da li je gledalac muško ili žensko, više je bitno da li je korisnik emocionalno i psihički dovoljno zreo da vidi razliku između pornografije i stvarnog života” – kaže mladić iz Tuzle (ime poznato autoru) koji, iako nije primjetio na sebi nikakve negatvine promjene, želi prestati sa gledanjem pornografije.

“Pokušao sam prestati više puta. Najveća prepreka su hormoni koje mozak ispusti tokom gledanja. Uzrokuje ovisnost preko koje je teško preći” – objašnjava on.

Nova vrsta ovisnosti

Podatak iz ankete koju je sprovela autorica zajedno s kolegama i kolegicama sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli na području Tuzle, u periodu od 18. februara do 20. marta. 2020,  u koju je bilo uključeno 176 ispitanika, uzrasta od 18 do 35 godina, upućuje na procenat od 80,1% aktivnih gledalaca. Njih 81,3% je potvdilo mogućnost nastanka ovisnosti o pornografskom sadržaju.

(bar chart1: tvrdnje sa kojima se slažu ispitani)

“Pornografija može stvoriti zavisnost, najviše kod onih ljudi koji ne mogu naći adekvatnog partnera i koji nemaju česte seksualne odnose ili koji imaju takve seksualne preferencije koje u stvarnosti ne mogu zadovoljiti – tada ljudi obično bježe u svijet pornografije. Svakodnevnim gledanjem porngorafije i masturbiranjem mi u mozgu izazivamo veze, koje se onda teško postižu ako nema pornografije ili ako se ne dešava nešto na što smo masturbirali tokom gledanja pornografije. Dakle, stvara se jedna veza podražaja klasičnim uslovljavanjem, koju je onda teško kasnije razusloviti, jer je organizam postao naviknut” – objašnjava nastanak ovisnosti psiholog i profesor Džanan Berberović sa odsjeka Pedagogija-psihologija u Tuzli.

Prema anketi postoji relativno nizak procenat osoba (19%) koje su se izjasnile da ne bi bile u mogućnosti prestati sa gledanjem pornografije – što može upućivati na tešku ovisnost.

Američki dokumentarac “Brain Heart World” u fokus stavlja lične priče osoba koje su takvom ovisnošću o pornografiji negativno uticale na razvoj svoje ličnosti produbljujući nezadovoljstvo sobom, te i štetile odnosu sa drugim ljudima i svojim partnerima. Između ostalog, obrađuju i polje pornografije koja zapravo promoviše video materijal iskorištavanja žena, pa čak i silovanja. Parola inicijatora cijelog projekta je i ime organizacije: “fight the new drug”. Da li to znači da pornografski sadržaj mora imati isključivo destruktivni efekat?

Profesor Berberović objašnjava u kojim okolnostima se uticaj pornografije može klasificirati kao pozitivan:
“Izuzetno pozitivan uticaj gledanje pornografije može imati rijetko, jer je pornografija nešto što je nestvarno, tako da baš „izuzetno pozitivan uticaj“ sigurno da nema, ali neku vrstu obogaćivanja seksualnog života pojedinca može imati, jer kada nemate dostupnog partnera, može se ponekad masturbirati uz pornografske sadržaje i tako ublažiti napetost koja se osjeća, a ponekad se mogu pokušati primijeniti neki aspekti pornografije i u realnom životu…. Čovjek sebi može nekad priuštiti ta zadovljstva, ali je pitanje koliko je sve to „izuzetno pozitivno“, jer taj pozitivni uticaj je momentalan, nije trajan, jer pornografija nije vezana uz emocije, nego više uz nagonsko pražnjenje.”

(Foto 2: Ljubav > pornografija – poruka američke organizacije “Fight the new drug”/Izvor: Instagram)

Borba sa samim sobom

Teško je očekivati da je svako u stanju prepoznati razlike između stvarnih emocija i snažnog nagona, ili biti dovoljno karakterno izgrađen da se svjesno bori protiv navike. Međutim, pozitivni primjeri borbe trebaju poslužiti kao inspiracija drugima.

„Prije nego što sam se krenuo rješavati ove navike, primjetio sam da je gledanje pornografije postala kao ovisnost i nešto što daje lažnu sreću i lažni osjećaj zadovoljstva kad sam loše. Pored toga, uvidio sam da je u mojoj glavi pornografija postala najbolji način da se riješim dosade i da me „najefikasnije“ zabavlja, tako da me to, na primjer, u večernjim satima kada sam imao viška vremena spriječavalo da se bavim nečim korisnim, spriječavalo me da se posvetim fakultetu ili bilo kojem hobiju. Tako da sam se osjećao zatupljenije i beskorisno, zaustavio sam razvoj svoje radne navike. I to je zapravo bio razlog odluke da prestanem – jer sam želio biti korisniji i ne opterećivati svoj mozak nepotrebnim sadržajem“ – priča drugi mladić iz Tuzle (ime poznato autoru) o razlozima zbog kojih je odlučio prestati sa gledanjem pornografije.

Problem nastaje kada sadržaj kojem smo izloženi više nije naš izbor, već nešto što nam masovna kultura stalno reklamira, nameće, predlaže i prezentuje kao dobar izbor. Upravo te stvari i ovaj mladić navodi kao jedan od otežavajćih faktora u pogledu ovisnosti.

„Isrekno, teško se riješiti te navike. Pogotovo u današnjem svijetu gdje i bez da ukucamo pornografski sadržaj stalno smo okruženi njime – stalno gledamo ‘golotinju’ na ekranu, izlaze nam različite reklame, spotovi, filmovi, televizija promovišući seksualne odnose i erotiku što stvarno stvara pritisak i čovjeka stalno podsjeća na pornografiju. A i navika se teško riješiti, tako da treba baš biti koncentrisan, treba dugo vremena i ignorisanja svega što nas okružuje.“

(bar chart2: razlozi za gledanje pornografskog sadržaja prema ispitanima)

Koliko se razloga krije i u načinu života, u okolnostima pod kojima odrastamo i našoj bosanskohercegovačkoj kulturi? Da li tretiranje nečeg kao taboo može stvoriti dodatnu znatiželju? Anketirana djevojka iz Tuzle (ime poznato autoru) će, na neki način, potvrditi ovu tezu.

„Osnovni razlog je bio znatiželja, jer sam odrasla u jednoj od onih porodica gdje je seks i masturbacija velika taboo tema, a uticaj medija je bio neizbježan da iskoristim kao izvor i da utalim svoju znatiželju. Kroz znatiželju sam otkrila i neke stvari užitka, ali sve kontrolišem na nivou da ne ugrožava moj lični i intelektualni razvoj.”

Pornografija ostaje kao taboo tema

Činjenica da se ova tema neće često obraditi u srednjim školama, barem kroz časove odjeljenske zajednice gdje se može koristiti prilika da se učenici upozore na negativne efekte pornografije; ili na fakultetu, kada studenti mogu to znanje iskoristiti i praktikovati, je donekle porazna za čitav sistem obrazovanja.

“Na Odsjeku za psihologiju i pedagogiju-psihologiju se veoma rijetko ili nikako ne izučavaju mogući uticaji pornografskog sadržaja na pojedinca, niti se uopšte raspravlja o bilo kakvim seksualnim temama na bilo kojem od nastavničkih kolegija. Među studentima, kao i među kolegama prisutan je izvjestan tabu, tako da se pornografija uopšte ne spominje, niti se analiziraju njeni uticaji na ponašanje i psihičko funkcionisanje pojedinca. Ja sam sa studentima pokušavao kroz neke naučne članke barem dijelom uticati na promjenu takvog stava, pa to studenti uglavnom prihvataju (većinom), ali ima i onih koji se opiru da slušaju o tome (obično jedan dio religiozno nastrojenih i u tom duhu vaspitanih pojedinaca i pojedinki)” – priča profesor Berberović.

Profesorica psihologije u gimnaziji “Meša Selimović” u Tuzli, Alma Haračić, također je izjavila kako se tema pornografije nije obrađivala u srednjim školama, niti su postojali seminari na tu temu. S druge strane, profesorica Fatima Jupić kaže da se ova tema “obrađuje u psihologiji kroz različite oblasti u zavisnosti od smjera školovanja.”

Tretiranje pornografije kao taboo teme i potreba za njenim ignorisanjem može samo rezultirati većim brojem “ovisnika” u budućnosti.  Posljedice možda ne izgledaju kao ogromne, ali te posljedice direktno štete razvoju pojedinca i njegove emocionalne stabilnosti.

“Pornografija utiče na razvoj načina gledanja na seks i seksualne veze, utiče na razmišljanje o ženama: nema poštovanja, žena je objekt i normalno je nju seksualno iskorištavati (žena je uvijek spremna i ne mora se nju ništa pitati; žena je uvijek u podređenoj ulozi), nema više normalne intimnosti u vezi, u seksualnim vezama se koriste načini (tehnike) kako se koristi u pornografiji jer je to “normalno”, redovno gledanje pornografije vodi do ovisnosti i to vodi do razvoda braka poslije nekog vremena, smanji intimnost u vezi i poveća pojavu agresivnog seksualnog i drugog ponašanja, potvrdi mit silovanja: žena sama traži da bude silovana i uživa u tome; partneri, često žene, ne razumiju potrebu za gledanje pornografiju i osjećaju se ružnim, neatraktivnim i misle da su one krive za to, dostojanstvo i humanost se gube kroz pornografiju.” – navodi Augustina Rahmanović, imenujući konkretne negativne posljedice koje imaju veliki potencijal ostvarivanja ukoliko pornografija nastavi biti taboo tema i problem za koji ne nudimo rješenje.

 

About The Author