Fondacija Mediacentar je objavila istraživanje „Surfanje po tankom ledu: mladi, mediji, problematični sadržaji“ koje se bavi uticajem medija u kreiranju problematičnih stavova kod mladih u BiH.
Istraživanje je nastalo u okviru projekta „Protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma u bh. javnom prostoru“ kojeg je podržala Ambasada Kraljevine Nizozemske, a autorice publikacije su istraživačice Mediacentra Sanela Hodžić i Anida Sokol.
Istraživanje je pokazalo da većina mladih u BiH provodi značajan dio slobodnog vremena uz medije i na društvenim mrežama i kao izvore informacija pretežno koriste internet, lokalne portale te mreže poput Facebooka, Youtubea i Instagrama.
Medije i društvene mreže koriste prvenstveno iz zabave dok politiku i društveno značajan sadržaj ili izbjegavaju ili ga prate manje i/ili površno, neki i zbog negativnih konotacija koje takvi sadržaji donose.
Imaju veliko nepovjerenje prema medijima i uglavnom ne vjeruju informacijama i vijestima koje čitaju, čuju ili vide te smatraju da su mediji pristrasni i pod političkim uticajem.
Ipak ne znaju obrazložiti načine na koje mogu provjeriti vjerodostojnost određenih informacija, te kako da se zaštite i odupru medijskim manipulacijama. Slabo poznaju mehanizme (samo)regulacije i mogućnosti ulaganja žalbi, niti vjeruju u njihovu efikasnost.
Uvidi iz istraživanja upućuju da je neophodno raditi na edukaciji mladih o medijskoj pismenosti kako bi se oni zaštitili od problematičnih medijskih sadržaja i mogućih podsticanja na netrpeljivosti, mržnje i nasilje.
Ovo je naročito bitno s obzirom da online platforme i posebno društvene mreže u BiH predstavljaju ključna mjesta širenja entonacionalne mržnje i ekstremističke ideologije.
Takve vrste edukacija bi trebale biti uvedene kroz formalno i neformalno obrazovanje i uključivale bi različite komponente od obuke o osnovnim novinarskim standardima, medijskim politikama do povećanje svijesti i znanje o vlasničkoj i upravljačkoj strukturi medija i razvoja vještina mladih kao što su provjeravanje izvora informacija, kredibiliteta autora i prisustva “druge strane priče”.
Zainteresiranost mladih za ovakve edukacije javne obrazovne ustanove i nevladine organizacije bi trebale uzeti kao pozitivan pokazatelj i podstrek prilikom uspostave i kreiranja edukacija za medijsku pismenost mladih, smatraju autorice istraživanja.
U istraživanju autorice su krenule od pretpostavke da polarizacija zasnovana na grupnim identitetima, podsticanje na netrpeljivost i, na kraju, podsticanje na krivična djela protiv drugih (etničkih, religijskih, rodnih i drugih) grupa, u različitoj mjeri doprinose psihološkim predispozicijama i atmosferi u kojoj se dešavaju, ili se mogu desiti, napadi na drugog i drugačijeg.
Bosna i Hercegovina i njeno okruženje kroz historiju su se pokazali osjetljivim tlom u ovom smislu. Podsticanje netrpeljivosti i mržnje putem tradicionalnih komunikacija, uključujući i masovne medije, imalo je važnu ulogu u kreiranju atmosfere koja je prethodila ratovima u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina prošlog vijeka.
Rezultati, između ostaloga pokazuju da većina mladih u BiH nema osnovno znanje i vještine koje su potrebne da bi učestvovali u javnoj komunikaciji i prepoznali, zaštitili se i reagirali na problematične medijske sadržaje.
Mladi većinom obraćaju pažnju prije svega na naslov, stil pisanja i političke okolnosti u datoj temi, a manje na karakteristike samog teksta, poput odsustva druge strane, kao i njegovu namjeru i moguće posljedice.
Svojim istupima i reakcijama na društvenim mrežama mladi mogu imati značajnu ulogu u suprotstavljanju problematičnim medijskim sadržajima te podstaći i druge da kroz peer sharing proces učestvuju u takvim inicijativama, zaključuju autorice istraživanja.
U publikaciji su date preporuke za vještine medijske pismenosti koje je potrebno razvijati kod mladih i načine na koje oni mogu sudjelovati u medijima i u javnom prostoru u suočavanju s problematičnim medijskim sadržajima.
Izvor: Fondacija Mediacentar
