Norveška ambasada u suradnji s Hrvatskim novinarskim udruženjem i norveškim udruženjem novinara (The Norwegian Union of Journalists) održala je 8. prosinca, u Novinarskom domu, seminar pod nazivom „Seminar on Press Freedom: Experiences, Challenges and Best Practices“. Svrha navedenog seminara bila je rasprava o važnosti slobodnog i neovisnog novinarstva s profesionalnim sudionicima iz medijskog prostora, iz čijih iskustava se može dobiti šira slika stanja u medijima.U prvom panelu tema rasprave bila je sloboda medija u Hrvatskoj kroz iskustva i izazove novinarske profesije. Sudionici prvog panela bili su Saša Leković, predsjednik HND-a, Thomas Spence, predsjednik norveškog udruženja novinara, Helena Puljiz, komentatorica T-portala i Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala. Thomas Spence se osvrnuo na principe funkcioniranja u novinarstvu i na samu profesiju te dao uvid u situaciju u medijima u Norveškoj.
Sloboda izražavanja i medija je temelj današnjeg društva, to je pravo da se izrazi mišljenje ili svoj stav. Biti novinarom ne znači samo informirati, nego i pridržavati se etičkih načela.
Leković se nadovezao na okolinu u kojoj funkcioniraju novinari u Hrvatskoj te da je nedovoljno razvijena demokracija, samostalnost medija i novinarska pismenost.
U vrijeme pristupanja EU, dogodilo se ono što se događa u svim zemljama koje pristupe, tijela EU ne brinu kakvo stanje će biti u medijima te kakav je status novinara, nego se zemlje same moraju za to pobrinuti.
Također je naglasio da bi se HND kao organizacija trebala reorganizirati i postati jači partner u pregovaranju o medijima i novinarima i da će krenuti s nekim prijedlozima, od promjene statuta novinara, statusa svakog pojedinog novinara do izmjena zakona. Jelinić je osvrnuvši se na pritiske u medijima, naglasio da u posljednjih godinu dana nema pritisaka u Nacionalu i da je u Hrvatskoj situacija takva da se ne može govoriti da nema slobode medija, ali vlasnici medija ne razumiju medijski posao nego gledaju vlastiti interes. Spomenuo je tužbu Nacionalu od strane Tomislava Karamarka, zbog autoriziranog intervjua i da se u tom slučaju radi o perfidnom pritisku te da će Nacional dobiti taj spor, ali trebali bi se zabrinuti ako ga ne dobije.
S Jelinićem se nije složila Helena Puljiz, koja je rekla da je situacija u hrvatskom novinarstvu iznimno teška.
Novinarstvo u Hrvatskoj nije slobodno, ali su mediji moćni. Kontekst u kojem se sve odvija je strašan, novinari su izloženi pritiscima. Dvije tisuće ljudi iz novinarske profesije, koji su vrhunski istraživački novinari su na ulici, ostali su bez posla jer ih se želilo očistiti. Kad bi novinarstvo bilo proglašeno javnim dobrom, onda bi bilo na vrhu prioriteta.
Nadalje, Leković je istaknuo da u sklopu HND-a već više od 6 mjeseci postoji Centar za zaštitu slobode izražavanja, u kojem djeluje više od 20 odvjetnika i postoji otvorena linija za novinarske upite i probleme te onih koji se nađu na sudu i tako novinari dobivaju pomoć odvjetnika iz centra.
Medijska komercijalizacija i politički utjecaj na medije, bila je tema drugog panela u kojem su sudjelovali Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista, Boris Pavelić, kolumnist Novog lista, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i Branko Mijić, kolumnist Novog lista. Lukić je naglasila da su glavni urednici u privatnim medijima produžna ruka vlasnika, ali da nije problem nekompetencija glavnih urednika nego se čini da je danas glavna karakteristika urednika poslušnost prema vlasniku, a ne poštivanje novinarskih načela.
Klarić je istaknuo kako Večernji list vidi kao poštenu novinu te da je današnja situacija da imamo portale lijeve i desne opcije. Spomenuo je slučaj Pavelića, rekavši da je to primjer kako se upravljalo medijima 1995. godine.
Boris Pavelić je pričao o svom slučaju nedavnog izvanrednog otkaza u Novom listu, te rekao da nema dokaza da je tu u pitanju bio politički pritisak, ali mu se čini da je tako. Naglasio je da je to za njega bio šokantan događaj i da osim što je završio na sudu nije imao naročitih posljedica. Spomenuo je i slučaj smjenjivanja Ciglenečkog s praćenja HDZ-a bez ikakvog suvislog objašnjenja, uz velike komplimente njegovu radu te spomenuo sudsku presudu prema kojoj Novi list i Ciglenečki moraju solidarno platiti 150 tisuća kuna sucu Ivanu Turudiću. Pavelić je istaknuo HDZ-ovu prijetnju medijskoj slobodi.
Prijetnja medijskim slobodama od strane HDZ-a je velika opasnost. Mi u Hrvatskoj imamo stranku koja nije naklonjena medijskim slobodama, bit će velikih problema u pregovaranju o medijima, u slučaju svake Vlade, a naročito HDZ-a.
Lukić se nadovezala rekavši da su tijekom devedestih HDZ i Tuđman kontrolirali medije. Ali da su privatni mediji prije bili bitno slobodniji, da je puno veća sloboda bila prije nego danas. Istaknula je da je u mandatu Ive Sanadera uspostavljen potpun nadzor nad medijima ponovivši da je situacija danas teža nego u devedesetima, te da je novinarska sloboda i sloboda govora poprilično loša.
Branko Mijić je pričao o svojoj viziji koju je imao kao glavni urednik Novog lista istaknuvši da je biti glavni urednik funkcija, a njihov primarni posao je novinar. Naglasio je da je pitanje slobode medija pitanje vlasništva.
Jedini pravi saveznik medija je javnost. Slobodnih medija nema, ima nešto slobodnih pojedinaca.
Lukić je otvorila temu prikrivenog radnog odnosa koji je nanio strahovitu štetu redakcijama, a prisutan je još od devedestih. Novinarima koji su bili u RPO odnosu nanesena je najveća šteta jer su oni bili prvi na udaru kada je došla ekonomska kriza te bili otpušteni. Novinari u RPO statusu su nesigurniji i to je razlog zbog kojih će oni prije podleći pritiscima.
Novinari danas moraju birati hoće li biti lojalni korporaciji ili novinarskoj etici, nažalost. Većina njih podliježu pritiscima, a oni koji ne ili dobivaju otkaze ili bivaju maknuti s određenih pozicija. Nemamo državno tijelo koje će štititi novinare od političkih utjecaja i pritisaka vlasnika.
Svi sudionici drugog panela složili su se da u hrvatskim medijima ima cenzure i autocenzure i da urednici i novinari znaju da će se s nekim temama teško nositi, da znaju da slijedi tužba te da postoje teme koje su zabranjene.
Sanja Modrić, kolumnistica Novog lista, Snježana Vasiljević, profesorica Pravnog fakulteta, Srđan Dvornik, publicist i aktivist i Sjepo Bartulica, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta, otvorili su raspravu o govoru mržnje, dikriminaciji i promociji tolerancije te su se složili da kao društvo moramo mijenjati i maknuti ono što nije dobro.
