MIGRANTI I DRŽAVE BALKANA: Najsurovija je Hrvatska, BiH među najnaklonjenijim zemljama

Policijsko nasilje u Hrvatskoj te mržnja i prijetnje desničarskih organizacija u Srbiji, ukazuju na teror država nad migrantima. Šta će poduzeti EU?

MIGRANTI I DRŽAVE BALKANA: Najsurovija je Hrvatska, BiH među najnaklonjenijim zemljama
PHOTO: Ylva Johansson European Home Affairs Commissioner. REUTERS/Yves Herman/File Photo

Od prve pojave masovnijih pokreta migranata preko Bosne i Hercegovine tokom 2016. godine, pa do novembra mjeseca 2020. godine, nisu registrovani slučajevi planskog nasilja od strane državnih organa prema migrantima. Evidentirani su pojedinačni incidenti prekomjerne upotrebe sile od strane policije prema migrantima, kao i privatnih sigurnosnih agencija, u pojedinim fazama pokušaja upravljanja migracijama. U konačnici ti slučajevi nisu rezultirali težim povredama migranata niti su zabilježeni smrtni slučajevi kao direktna posljedica prekomjerne upotrebe sile od strane policijskih organa BiH. Čime se BiH može ipak pohvaliti.

Kroz razgovore s desetinama migranta tokom ove godine, većina ih je na pitanje oko odnosa policije BiH (uključujući entitetske MUP-ove, kantonalne, te GP BiH) prema njima izjavila da prilikom putovanja zapadno-balkanskom migrantskom rutom, najkorektniji odnos prema migrantima imaju predstavnici policijskih agencija iz BiH. Dio migranata koji ulazi u BiH preko Crne Gore žalio se na postupanje crnogorske policije, a takođe prema izjavama pripadnika GP BiH zabilježeni su slučajevi da pronađu migrante u blizini granice koji su pretučeni i opljačkani. Migranti su navodili da im je to rađeno od strane crnogorske policije. Vrlo mali broj migranata koji u BiH ulaze iz Srbije se žalio na postupanje tamošnje policije, uglavnom su se žalili na nasilje koje su doživljavali od strane desničarskih grupa u Srbiji. Naravno, kao što je i većina zapadnih medija izvještavala, najveći broj slučajeva upotrebe prekomjerne sile prema migrantima je evidentiran od strane policije Republike Hrvatske. Javnost u Hrvatskoj kao i nevladine organizacije su više puta upozoravale na te slučajeve, ali MUP RH je na sve optužbe odgovarao da nema prekomjerne upotrebe sile. Bez obzira na evidentne dokaze, teže povrede migranata, psihička maltretiranja, pljačku i sl., vlasti RH još nisu poduzeli adekvatne mjere na smanjenju nasilja policijskih organa prema migrantima. Naprotiv, svakodnevno izlaze novi dokazi o tom nasilju, kako u domaćim tako i u stranim medijima.

 

EK ozbiljno shvata nasilje Hrvatske

Najnoviji primjer je pisanje njemačkog Süddeutsche Zeitung (SZ) koji prenosi detaljne izjave jednog od migranata iz Bangladeša, koji je, kako sam tvrdi, humanitarnoj organizaciji Danish Refugee Council (DRC) opisao ono što je doživio na granici BiH i Hrvatske. On je, zajedno s još 22 druga migranta, pokušao ilegalno preći granicu, nakon čega su ih, po njegovom svjedočanstvu, neposredno nakon stupanja na hrvatsku teritoriju, uhvatili policajci Republike Hrvatske. Migrant iz Bangladeša tvrdi da su ih policajci pitali „jesu li homoseksualci”, te ih na brutalan način i seksualno zlostavljali. O tim tvrdnjama je posljednjih dana izvijestilo nekoliko svjetskih medija.

DRC je već ranije dokumentirao neobično velik broj takozvanih „pushbackova”, odnosno nasilnog vraćanja migranata iz Hrvatske na teritorij BiH. Ta je praksa ilegalna po međunarodnom pravu. DRC je zabilježio izjave očevidaca, migranti govore o „užasnim” stvarima, rekla je glavna tajnica DRC-a Charlotte Slente.

Ona je pojasnila da je u roku od samo sedam dana više od 75 osoba svjedočilo o „nehumanom tretmanu, o stravičnim udarcima i o seksualnom zlostavljanju” migranata od strane hrvatskih policajaca. Danska organizacija je sve to potkrijepila foto-materijalom: na snimkama se vide tamne masnice na tijelima migranata ili rane na njihovim licima.

Ovo nije prvi put da se mogu čuti prigovori na rad policije najmlađe članice Evropske unije. Proteklih godina je objavljeno nekoliko izvještaja u kojima se tvrdi da Hrvatska prakticira „pushbackove” i da nasilno vraća migrante u BiH. Novost je da je Evropska komisija po prvi put prilično jasno komentirala te izvještaje.

SZ prenosi izjavu evropske povjerenice Yive Johansson, koja je preko Twittera potvrdila da je dobila izvještaj DRC-a i da ga je shvatila „vrlo ozbiljno”.

Zločini iz mržnje prema migrantima u Srbiji su u porastu

Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migrante Srbije, u kampovima i prihvatnim centrima u Srbiji trenutno boravi oko 6.000 izbjeglica i migranata, a procjene su da se oko 1.200 njih nalazi van kampova.

Od početka 2020. godine na prostoru Srbije zabilježeno je više slučajeva prijetnji i napada na migrante, kao i fizičkog i psihičkog maltretiranja, od strane grupa i pojedinaca.

Učestali incidenti upereni prema migrantima kulminirali su od kada je u javnosti intenziviran antimigrantski narativ, izjavio je za N1 stručnjak za migrante i azil Nikola Kovačević. On je upozorio da je aktuelan narativ po kojem migranti po građane Srbije predstavljaju čitav niz rizika doveo do intenzivnijeg delovanja radikalnih grupa u prethodnih meseca dana, dok nespretne reakcije države to dodatno podstiču.

Ozbiljnijije organizovane antimigrantske aktivnosti su zabilježene u februaru ove godine, kada su ekstremisti, organizovani u samozvane “Narodne patrole”, presretali migrante u centru Beograda i dijelili im pamflete na kojima je pisalo da im je ograničeno kretanje.

Zbog učestalih bolesnih napada na srpske žene i devojke, zabranjeno vam je kretanje van migrantskih centara od 22 časa do šest časova ujutru i kretanje više od tri osobe u grupi tokom dana. Napadi na naše građane vam neće proći nekažnjeno”, pisalo je u pamfletu.

Početkom marta održan je i antimigrantski protest na kojem su, osim nekoliko desničarskih udruženja, učestvovale i takozvane “Narodne patrole”. Učesnici protesta su uzvikivali “nećemo migrante”, “Srbija Srbima”, “Migrantima ograda, građanima sloboda”, a tokom šetnje bacili su kamen na prostorije Komesarijata za izbeglice.

Tako je Koalicija za zaštitu dece izbeglica i migranata od zlostavljanja i zanemarivanja, podnijela krivičnu prijavu Osnovnom javnom tužilaštvu u Somboru zbog incidenta koji se, kako se pretpostavlja dogodio 5. oktobra 2020. godine u Apatinu.  Tom prilikom jedan mladić je izašao sa suvozačevog mjesta automobila koji je presreo dva taksi vozila u kojima su se nalazila i djeca izbeglice i, zbog njihove vjerske, nacionalne i etničke pripadnosti, prijetio napadom na njihov život i tijelo.

Ova agresivna, ekstremistička kampanja nastavljena je pod parolom “čišćenja parka” na šta su pozvali iz organizacije “Narodne patrole”.

Međutim, za isti dan i na istom mjestu najavljeno je okupljanje lijevo orijentisanih aktivista sa namjerom da izraze solidarnost sa ljudima koji su napustili svoje domove i pobjegli sa područja Bliskog istoka i Azije.

Kako je izvjestio Radio Slobodna Evropa, na okupljanju je bio prisutan veliki broj policajaca u uniformi i civilu, a policijski kordon razdvajao je dvije grupe. Grupa od 15 inicijativa i nevladinih organizacija je najavila ranije da će 25. oktobra u parku dijeliti „čaj solidarnosti“, što je reakcija na poziv neregistrovane desničarske grupe „narodna patrola“ da se u nedelju, 25. oktobra park „očisti“.

Zastave s mrtvačkom glavom

Desničari su nosili zastavu sa simbolom mrtvačke glave i porukom “S verom u boga, sloboda ili smrt” i baner sa natpisom “Teroristi nisu dobrodošli”, a među parolama koje su uzvikivali je i “Srbija Srbima”. Takođe, sa raglasa su puštali pjesme o Kosovu, a čulo se i skandiranje imena Radovana Karadžića i Ratka Mladića, osuđenih pred Haškim tribunalom na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Ljevičarski aktivisti skandirali su “Solidarnost, sloboda, jednakost”, “Otvorite granice” i “Ustaše, četnici, zajedno ste bežali”.

Među desničarima su bili bivši narodni poslanik i nekadašnji član pokreta Dveri Srđan Nogo i Damjan Knežević, koji se na društvenim mrežama predstavlja kao vođa neregistrovane inicijative „Nema predaje Kosova i Metohije“ i organizator takozvanih “narodnih patrola” koje su u nekoliko navrata presretale migrante i prijetile im.

U govoru pred pristalicama Knežević je rekao da je oformljena grupa na društvenim mrežama koja ima za cilj da se na njoj prijavljuju “devijantni migranti”, te da ljudi ” imaju pravo na građanska hapšenja”.

Analitičari u Srbiji, kao i predstavnici nevladinih organizacija su analizirajući aktivno djelovanje desničarskih organizacija poručili da država treba snažnije da djeluje protiv desničarskih aktivnosti i dešavanja koja pozivaju na mržnju i nasilje u društvu. Zabrinutost zbog jačanje desnice u Srbiji, a posebno anti-migrantske i retorike protiv vakcinacije, izrazio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je u obraćanju građanima povodom formiranja nove Vlade Srbije 21. oktobra više puta ponovio “da se u Srbiji neće dozvoliti bilo kakvo nasilje prema migrantima”. On je napomenuo i da su “migranti u Srbiji u prethodnim godinama, počinili daleko manje krivičnih dela nego domaće stanovništvo”.

Po mišljenju Kovačevića, država se za sada ne suprotstavlja tim stvarima na odgovarajući način, od tih sadržaja na društvenim mrežama, pa do intervencija „narodnih patrola“. „Trebalo je da oni već budu procesuirani. Mislim da tu nije bio potreban složen proces i mogli su biti osuđeni. Ovako ulazimo u neki sledeći korak, gde se polako sa pretnji prelazi na akte nasilja, gde nisu nužno te organizovane grupe već su tu i obični ljudi koji su manje-više podstaknuti radikalnim grupama. Nereagovanje državnih organa i dalje ćutanje, pre svega nadležnih tužilaštava, dovešće do toga da će ovi slučajevi postati učestaliji i da će spisak nasilja kome su stranci podvrgnuti biti mnogo veći“, izjavio je Kovačević za portal Autonomija.

Policijsko nasilje nad migrantima u Hrvatskoj, te mržnja, prijetnje i pozivi na nasilje protiv migranata u Srbiji od strane ekstremnih i desničarskih organizacija, ukazuju na činjenicu da imamo primjer nasilja države nad migrantima, a u drugom primjeru država ne čini mnogo da spriječi mržnju i nasilje nad migrantima. Nadati se da će EU kroz svoje mehanizme, ipak insistirati odlučnije na poštivanju prava migranata i izbjeglica na zapadno-balkanskoj ruti.

About The Author

NAJČITANIJE

Dnevni komentar, Dnevnici, Fake & Spin, Medijska i informacijska pismenost, Medijsko-političke analize, Naslovnica, Političke emisije, Twitter iz dana u dan

Latest